Prvi dani oktobra 1991. godine upisani su u historiju kao datum kada su pripadnici Jugoslavenske narodne armije (JNA) napali, opljačkali, zapalili i skoro do temelja uništili selo Ravno, današnju općinu na krajnjem jugu BiH koja, teritorijalno, pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Selo je, praktično, uništeno radi osvajanja Dubrovnika, kao dio strateškog plana tadašnjih operacija JNA.
No, taj oružani napad na Ravno bio je prvi znak rata u BiH i u osnovi se smatra početkom agresije na našu državu.
- Napad na Ravno bio je direktni napad na teritoriju Republike Bosne i Hercegovine. Znam da je delegacija iz Predsjedništva bila dole (Ravno, op. a.) i na kraju se zaključilo da je to bio samo incident. No, prema mome sudu, to je bilo ugrožavanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, odnosno mislim da tada nije dovoljno reagirano od Vlade RBiH i Predsjedništva i, u krajnjem slučaju, to se malo zataškalo - izjavio je za "Avaz" Jovan Divjak, danas penzionisani general Armije RBiH .
Napadu na Ravno prethodilo je ukopavanje tenkova JNA u polju između Ravnog i Zavale.
Nakon napada na Ravno, JNA je lažno objavila kako je uništila snažno ustaško uporište, iako u Ravnom nije bilo ni radno ni vojno sposobnog stanovništva.
Kako je zabilježeno, od jeseni 1991. do početka agresije, širom Bosne i Hercegovine došlo je do brojnih incidenata.