U BiH se u naredne tri godine očekuje nastavak ekonomskog rasta s prosječnim stopama od 3,8 posto godišnje, navodi se u informaciji o perspektivama za BiH 2020.-2022. godine Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH.
Pod pretpostavkom očuvanja stabilnog eksternog okruženja, tokom ovog perioda očekuje se da domaća tražnja, kroz privatnu potrošnju i investicije, bude glavni oslonac ekonomskog rasta.
U informaciji je navedeno da se tokom ovog perioda očekuje stagnacija javne potrošnje, što će za rezultat imati smanjenje njenog učešća u strukturi BDP-a i tako doprinijeti ekonomskom rastu BiH.
Reformske mjere usmjerene ka poboljšanju poslovnog ambijenta u zemlji trebalo bi rezultirati većim investicionim ulaganjima (domaćim i stranim), što bi ojačalo privatni sektor, zaposlenost, ali i vanjskotrgovinsku robnu razmjenu BiH sa svijetom.
Kada je riječ o industrijskoj proizvodnji za ovaj period, u BiH se očekuje osjetniji rast ekonomske aktivnosti u okviru kojeg bi dešavanja u industrijskoj proizvodnji trebala imati centralnu ulogu, tako da očekivane stope rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje, prema projekciji DEP-a, iznose do pet posto na godišnjem nivou.
Rast industrijske proizvodnje objašnjava se očekivanjima da bi reformske mjere na unapređenju poslovnog ambijenta koje provode nadležne institucije u BiH trebale dovesti do mjerljivih rezultata.
- Poboljšanje poslovnog ambijenta trebalo bi za rezultat imati povećanje investicionih ulaganja, veću iskorištenost postojećih i pokretanje novih kapaciteta, povećanje broja zaposlenih i jačanje konkurentske pozicije proizvođača iz BiH, kako na domaćem tako i na stranom tržištu - pojašnjeno je u informaciji.
Projekcija DEP-a je da bi se u BiH od 2020. do 2022. godine moglo očekivati povećanje ukupnog izvoza s godišnjim stopama rasta od 7,2 posto, 6,7 i 6,6 posto.
Iz DEP-a smatraju da će viši nivo ekonomske aktivnosti dovesti do povećanja domaće tražnje u okviru sektora stanovništva i korporativnog sektora, što će rezultirati i povećanjem uvoza BiH, tako da se očekuje da se stope rasta uvoza kreću od 4,7 posto u 2020., 5,1 posto u 2021. i 4,6 posto u 2022. godini.
- Više stope rasta izvoza od uvoznih u srednjem roku bi trebale za rezultat imati povećanje izvozne zastupljenosti u BDP-u, uz stagnaciju učešća uvoza. Direktna posljedica ovih kretanja na kraju bi trebala biti postepena stabilizacija vanjskotrgovinskog bilansa kao udio u BDP-u i poboljšanje pokrivenosti uvoza izvozom u BiH u srednjem roku - navode iz DEP-a.
Srednjoročne prognoze u oblasti tržišta rada u periodu 2020.-2022. godine vezane su za očekivani ekonomski rast u regionu i EU, što bi trebalo imati pozitivne implikacije, kako na zaposlenost tako i na plaće u BiH.
- U 2021. godini Evropska centralna banka predviđa smanjenje stope nezaposlenosti u eurozoni na 7,5 posto. Povećanje izvoza i investicija u BiH bi otvorilo mogućnost za zapošljavanje i kreiranje novih radnih mjesta. Uz pozitivna dešavanja u oblasti industrije, trgovine, ali i određenih usluga, stvorili bi se realni uvjeti za rast broja zaposlenih osoba - ističe se u ovoj informaciji.
Očekuje se da ukupan broj zaposlenih u BiH u periodu 2020.-2022. godine bude povećan od 2,9 do 3,1 posto, dok bi se neto plaće povećale od 3,2 do 3,4 posto.
Kada je riječ o cijenama u BiH, očekuje se inflacija od 1,4 posto, uz pretpostavku da u 2020. godini ne bude značajnijih izmjena cijena komunalija i da budu stabilne cijene hrane.
- U 2020. godini se očekuje stabilizacija i povećanje stranih direktnih ulaganja u iznosu od 2,1 posto BDP, u 2021. 2,2 posto, a u 2022. godini 2,2 posto BDP - navodi se u informaciji DEP-a.
Kada je riječ o kreditima, u 2020. godini očekuje se stabilizacija i rast kreditne aktivnosti od 4,8 posto, u 2021. bi ponovo došlo do ubrzanog rasta od pet posto, a u 2022. godini od 5,5 posto.
U narednim godinama se očekuje stabilizacija privrednog rasta BiH koja će biti praćena i boljim radom bankarskog sektora BiH, čime bi bile stvorene realne pretpostavke za nastavak rasta ukupne količine depozita.
Tako se očekuje da će stope rasta biti u 2020. godini 8,9 posto, u 2021. 9,2 posto, a u 2022. godini 9,5 posto, navedeno je u informaciji o perspektivama za BiH 2020.-2022. godine.