Više od dva miliona ovogodišnjih hadžija, među kojim se nalazi i 1.680 građana Bosne i Hercegovine, danas će zaogrnuti ihrame i donijeti odluku o obavljanju hadža, čiji je sastavni dio boravak na Arefatu, saopćila je Mina, prenosi Fena.
Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara zu-l-hidžeta, poznat i pod nazivom Dan Arefata, ove godine je 10. avgusta. U noći s petka na subotu naše hadžije će organizirano biti prevezene do ove visoravni, udaljene 22 kilometra jugoistočno od Harema u Meki.
- Dan uoči Kurban-bajrama hadžije izvršavaju obavezni sastavni dio hadža - boravak na brdu Arefat. Svi obredi hadža mogu se nadoknaditi ili iskupiti, osim stajanja na Arefatu. Zbog toga ćemo naše hadžije još noćas, u periodu od jacije pa do sabah-namaza, u nekoliko autobusa prevesti do Arefata - kazao je Nezim Halilović, rukovodilac Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
Postoje dvije predaje prema kojima je Arefat dobio ime. Jedni tvrde da je ime dobio po tome što su se tu upoznali Adem, a. s., i hazreti Hava. Pošto su prekršili zabranu, Allah, dž. š., je izveo Adema, a. s., i njegovu ženu Havu iz Dženneta i naredio im da se nastane na Zemlji. Islamski historičar Ibn Džerir et-Taberi navodi da je Adem, a. s., spušten negdje u Indiji, a Hava u Džedi u blizini Meke. Nakon spuštanja na Zemlju krenuli su u potragu jedno za drugim.
Adem, a. s., dugo je tumarao mrakom i tražio Havu. Jednom ugleda kako se javlja dan. Ushićen, ustao je klanjati namaz. Kad je predao selam na lijevu stranu, ugledao je Havu kako sjedi. Mjesto sastanka bilo je na Arefatu, na brdu koje se i danas zove Džebelu-r-rahme (Brdo milosti) i koje nas podsjeća na Allahovu, dž. š., neograničenu milost ukazanu ljudskom rodu.
Drugi, pak, kažu da je Arefat dobio ime po tome što ljudi na njemu priznaju svoje grijehe (od arapskog i'terefe: priznati), te navode i mišljenje kako je značenje Arefata: spoznaja ili vrh spoznaje.
Boravkom na Arefatu hadžije se prisjećaju prvog susreta Adema, a. s., i njegove žene Have na Zemlji, praoca i pramajke cijelog čovječanstva. Također, okupljanje ljudi na Arefatu u tolikom broju asocira na Sudnji dan, kada će svaki musliman stati pred Boga i odgovarati za svoja djela.
Muhammed, a. s., izrekao je brojne hadise koji govore o važnosti i značaju Dana Arefata, a upravo je na ovom mjestu održao i svoj poznati govor na Oprosnom hadžu. Ova tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna, a održava se na nekoliko svjetskih jezika.
Za vrijeme Arefata hadžijama su preporučene određene radnje koje je lijepo raditi - stajati na mjestu na kojem je stajao Allahov Poslanik, a. s., u podnožju Džebelu-r-rahmeta, što više učiti Kur'an i spominjati Allaha, dž. š. Na Arefatu će spojeno i skraćeno klanjati podne i ikindija-namaz, provodeći čitav dan u ibadetima. Od ikindije do akšama hadžije se obično osamljuju i uče dove, jer je Poslanik, a. s., rekao: “Najbolja dova je dova na dan Arefata”, prenosi Mina.
