Potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) Ružica Jukić, u svojoj posljednjoj objavi na Facebook profilu, osvrnula se na pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini, navodeći kako će on pasti ukoliko mu se "nameću oprečna pravila". 

U svojoj objavi, ona je navela kako je osnovna razlika između kontinentalnog pravnog sistema (našeg kojeg smo primjenjivali do reforme pravosuđa) i anglosaksonskog (američkog) pravnog sistema je u tome što kontinentalno pravo počiva na zakonima i čvrstim pravilima, a anglosaksonsko na sudskim slučajevima odnosno na mišljenju sudije. 

- U kontinentalnom pravu postoji pravna sigurnost, predvidivost i izvjesnost sudskih odluka. Kontinentalno evropsko pravo je dominantno u najvećem dijelu svijeta. Ono se tradicionalno primjenjuje i na velikoj teriroriji van Evrope – u većem dijelu Azije. Početkom reforme pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini se donosi niz procesnih zakona, koji predstavljaju mix kontinentalnog i anglosaksonskog pravnog sistema, te je ova mješavina dovela do pravne nesigurnosti i neizvjesnosti sudskih postupaka - navela je Jukić. 

Očaja i nevjerovanje u pravosudni sistem

Jukić je istakla i da se anglosaksonsko pravo, iako je prisutno u manjem dijelu svijeta, agresivno implementira posljednjih godina u kontinentalne pravne sisteme, navodeći da je Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da je zemlja u tranziciji, nametnut pravni sistem, kao i drugim zemljama tranzicije. 

- Pravni sistem je operativni sistem koji će pasti ako mu se nameću oprečna pravila. U krivičnom postupku se po uzoru na američki pravni sistem uvode skraćeni postupci, gdje je jedan zauzeo značajno mjesto, a to je sporazum o priznanju krivice. Međutim, najveća zamjerka oštećenih je upravo što oni više nisu stranka u postupku, te ni na koji način ne mogu spriječiti da se takav sporazum zaključi u slučaju da nisu zadovoljni predloženom sankcijom - napisala je Jukić.  

Ona je navela kako se to dešava iz razloga jer su oštećeni izbačeni iz krivičnog postupka kao stranka, za razliku od ranijeg zakona u kojem su mogli  nastaviti krivični postupak kada bi tužitelj odustao od istrage. 

- Ovo je najveći problem i doveo je oštećene do očaja i nevjerovanja u pravosudni sistem.  Sada se na odluku tužioca o nevođenju istrage ili obustavi istrage može uložiti prigovor i o njemu odlučuje glavni tužilac. Npr. kada glavni tužilac Tužilaštva BiH donese odluku, oštećeni više nema nikakvih prava. Mnogi građani navode da su obustavljane istraga, iako je postojalo dovoljno dokaza u spisu, čime sumnjaju u zlouporabe funkcije tužitelja i glavnih tužitelja - navela je potpredsjednica VSTV-a BiH. 

Vraćanje oštećenog kao stranke u postupak

Također, piše Jukić, uvodi se direktno i unakrsno ispitivanje, što produžuje sam tok postupka, a tužioci, advokati i suci "nisu bili odmah spremni na tu promjenu, pa je bilo vrlo teško suditi, kada morate i po pet puta reći advokatu ili tužiocu u okviru jednog pitanja da ga preformulira", jer se, kako ističe, ne radi o unakrsnom, nego direktnom ispitivanju.

- Smatram da treba odmah pristupiti izmjeni ove odredbe u ZKP i vraćanju oštećenog kao stranke u postupak.  U reformi je VSTV izabralo suce i tužioce, na osnovu kriterija, koji su opet nametnuti, bez mogućnosti provjere morala ili ponašanja u društvu sudaca i tužilaca, koji su veoma važni za obavljanje ovakve funkcije. Prvi i drugi saziv VSTV-a su imenovali skoro pa većinu sudaca i tužilaca i isti su imenovani od postojećih sudaca i tužilaca. Veoma mali broj nije prošao, ali su skoro pa svi ponovo vraćeni za vrijeme drugog saziva VSTV - ističe Jukić. 

Vraćanje povjerenja

Jukić smatra kako nikakav sastav VSTV-a ne može promijeniti povjerenje javnosti i da će povjerenje biti onda kada se uvede pravni lijek u vidu žalbe na odluku o imenovanju o kojoj bi odlučivao drugi organ, a ne VSTV. 

- Inače, rad VSTV-a je otvoren za javnost i VSTV je uskladio sve svoje pravilnike sa preporukama stručnjaka Evropske unije.  Naravno, u reformi je smanjen broj sudova, pa tako i sudaca iako je predmeta bilo i previše, a da bi se godinama zbog složenih društvenih odnosa sve više i povećavao broj predmeta. Po mom mišljenju, nije trebalo smanjivati broj sudaca, nego povećati i završiti predmete, pa tek onda ići u smanjenje broja sudaca, da se počne raditi sa manjim brojem predmeta - smatra Jukić. 

Apsurd zvani CMS

Ona je navela i kako je Ured disciplinskog tužioca potpuno autonoman u okviru VSTV-a, "tako da članovi vijeća niti znaju za određen prekršaj sudaca i tužilaca, niti mogu bilo što poduzeti, ukoliko disciplinski tužilac ne podigne disciplinsku tužbu".

- Na odluku disciplinskog tužioca da se neće voditi disciplinski postupak stranka nema pravo žalbe. Smatram da je ovo veliki propust, jer disciplinskom tužiocu daje veliku moć, koju može da zloupotrijebi, zbog nemogućnosti preispitivanja njegove odluke. VSTV je poduzeo niz mjera i donio odluke i uputstva, kako bi suci i tužioci što efikasnije završavali predmete. No putem projekata, koje smo implementirali, nosioci pravosuđa su bili sve više opterećeniji, pa čak i administrativnim poslom (npr. CMS sistem) da 1/3 radnog vremena provedu na unosu naredbi kroz CMS sistem. Za mene je ovo apsurd - napisala je Jukić.

Istakla je i kako suci nemaju vremena da proučavaju sudsku praksu, niti zakonske norme, "jer moraju suditi, tako da se rad nastavlja kod kuće da bi stigli napisati presude". 

- Dakle, tražili smo i bitan nam je bio prvenstveno kvantitet u odnosu na kvalitet. No kvantitet i kvalitet teško da se može spojiti, zbog nedostatka vremena. Prema statistici, suci i tužitelji svake godine urade i do 10 posto više predmeta u odnosu na prethodne godine. No, problem je u tome što su nove izmjene zakona dovele do toga da se ne utvrđuje materijalna istina, za razliku od našeg ranijeg sistema, gdje je sudac mogao uvijek sam da izvodi dokaze, a sve u cilju utvrđivanja materijalne istine. Znači, sada su stranke koje izvode dokaze, a sudac samo izuzetno - navela je Jukić.

- Nikada nije ustanovljen Vrhovni sud Bosne i Hercegovine, koji bi ujednačavao sudsku praksu.  Dakle, sve je urađeno da pravosudni sistem propadne zbog loših procesnih zakona. Pitam se tko je sljedeći da vrši reformu (eksperiment) nad pravosuđem Bosne i Hercegovine - napisala je Jukić.