Od prvog jula stupa na snagu regionalni sporazum o cijenama rominga u zemljama zapadnog Balkana. Šta će to značiti za građane BiH, ali i državu u cjelini, za Avaz TV je govorio zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić, koji je u ime Bosne i Hercegovine potpisao u Beogradu, u okviru Digitalnog samita zemalja zapadnog Balkana, Sporazum o smanjenju cijena usluga rominga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama u regionu.

- U petak je Regulatorna agencija za komunikacije donijela odluku o cijenama rominga i one su oko 27 posto manje za sve za zemlje zapadnog Balkana, osim za Albanije za koju će biti manji oko 75 posto jer ta zemlja nije ranije potpisivala sporazum o smanjenju rominga.

To je jedan pozitivan pomak i benefit za građane Bosne i Hercegovine – kazai je Dalipagić.

BiH zabilježila napredak na globalnom indeksu brzine interneta od uspostavljanja četvrte mobilne komunikacijske tehnologije (4G). Prema podacima globalnog servisa Speedtest, BiH je u maju 2019. godine bila rangirana na 43. mjestu po prosječoj brzini mobilnog interneta. Prije uvođenja 4G mreže naša zemlja se nalazila na nezavidnom 102. mjestu.

Zanimljivo je da je BiH u maju bila bolje rangirana od Njemačke, Velike Britanije, Japana i Izraela.

- Internet je sada brži za jedno sedam puta, u odnosu na prethodni. Od 7. maja telekom operateri rade na tome i pokrivaju prvo gradove gdje su njihova sjedišta: Sarajevo, Banja Luka i Mostar. Oni su dužni da u prvoj godini pokriju oko 40 posto bh. teritorije, internetom četvrte generacije. Njima su već ispostavljene fakture za prvu ratu, jer su u roku od pet godina dužni uplatiti iznos od 17 miliona, svaki od njih po 3,5 miliona godišnje. Do prvog jula imaju rok da uplate prvu ratu u budžet BiH – kazao je Dalipagić.

Na pitanje koliko će Bosna i Hercegovina osjetiti posljedice tehnološkog rata između "Huaweija" i "Apple", odnosno Kine i Sjedinjenih Američkih Država, Dalipagić je kazao kako je bh. tržište malo da bi bilo osjetno pogođeno.

- Ja mislim da smo mi manje izloženi utjecaju "Huaweija", nego druge zemlje, tako ćemo manje biti i pogođeni, jer smo malo tržište za njih. To su veliki igrači koji između sebe ratuju na velikim tržištima – pojasnio je Dalipagić.

Kada je riječ o telekomunikacijskom interesu Kine u našoj zemlji, Dalipagić je istaknuo da su oni već dijelom već ušli na tržište BiH, preko "BH Telecoma".

- Polako će ući, to je sigurno, tržište je liberalizirano u svijetu, ulaze one najkvalitetniji, najbolji i najjeftiniji i građani odlučuje šta će koristiti. To su visokoprofitabilne kompanije koje se bore svim sredstvima, bit će svega i svačega, bit će na tržištu borbe – ocijenio je Dalipagić.

Kada je riječ o infrastrukturnim projektima u Bosni i Hercegovini, odnosno Koridor 5C, Dalipagić je pojasnio da su aktivnosti pokrenute nakon što su u proteklom mandatu, odnosno protekle tri godine osigurana sredstva.

- Već su u toku radovi nekih novih dionica, Buna – Počitelj se već radi, a ugovorena je dionica Zvirovići – Počitelj koju će graditi kineske kompanije, tu će biti izgrađen i najveći most na Koridoru 5C, dužine 945 metara i visine 100 metara preko Neretve i dvije dionice kod Zenice, to su Vranduk – Ponirak (ulaz u tunel Zenica) i tunel Zenica – Donja Gračanica (ulaz u tunel Pećina). To su potpisani ugovori it e dionice se uskoro počinju graditi, to su završeni projekti – kazao je Dalipagić.

On je pojasnio Bosni i Hercegovini trenutno ima oko 200 kilometara autoceste, 105 kilometara u Federaciji, na Koridoru 5C, a ostatak je u Republici Srpskoj. Kako je istakao za 18 godina izgrađeno je oko 105 kilometara, što nije “impozantan rezultat”, a razlozi su kako je naveo "političke prirode".

Dalipagić je kazao i kako će most na rijeci Savi kod Svilaja, kojim će se Koridor 5C spojiti s hrvatskim autoputem, biti sigurno završen ove godine, čime će i Koridor 5C dobiti svoj smisao.

Projekat izgradnje brze ceste Sarajevo-Beograd, prema riječima Dalipagića, zakočio je nedostatak sredstava, odnosno finansijera

- Što se tiče autoceste prema Beogradu, Turska nikada nije rekla koliko će sredstava dati niti odredila hoće li to biti grant ili kreditna sredstva, nisu odredili ko će finansirati turska Vlada, banka ili neka firma na bazi koncesije. Mi ćemo sada na Vijeću ministara BiH imati sporazum sa Srbijom, vezano za spojnu tačku na rijeci Savi za gornju dionicu tog autoputa – kazao je Dalipagić.

Dalipagić je pojasnio da je grupa turskih eksperata, koja je boravila u našoj zemlji i obišla područje na kojem bi trebala biti izgrađena brza cesta prema Srbiji,  konstatirala da će biti potrebno izgraditi oko 153 mosta i 53 tunela.

- To je ogroman broj infrastrukturnih objekata koji su veoma skupi. Bila je procjena da će taj projekat koštati oko tri milijarde eura.  Ako su to kreditna sredstva, ne postoji šansa da bilo ko od naših kompanija, kao krajnjih implementatora, prihvati taj kredit – kazao je Dalipagić. 

U razgovoru za Avaz TV, zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH govorio je i o nedavno najavljenoj avioliniji Sarajevo – Skoplje, te otkrio kako je kompanija "Flybosnia" već iskazala interes. Naveo i da nema projekata kada je riječ o željezničkom saobraćaju iako je Evropska unija iskazala želju da takve projekte finansira grant sredstvima.