PRIZNANJE

Izet Mašić izabran za člana Svjetske akademije umjetnosti i nauka

Vjerovatno najplodniji i najreferentniji bh. naučnik današnjice

Mašić: Biti član ovakve akademske institucije je velika čast. Arhiv

Avaz.ba

7.6.2019

Izet Mašić, penzionisani profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu te gostujući profesor na više univerziteta u svijetu, vjerovatno najplodniji i najreferentniji bh. naučnik današnjice, nedavno je izabran za člana Svjetske akademije umjetnosti i nauka  – "World Academy of Art and Sciences" (WAAS). 

O kakvom članstvu i akademiji je riječ?

Svjetska akademija umjetnosti i nauka jedna je od najstarijih i najuglednijih naučnih i akademskih institucija u svijetu koja je osnovana 1956. godine, a osnivači su bili američki naučnici Ričard Montgomeri (Richard Montgomery Field of Princeton) i Džon A. Fleming (John A. Flemig), s ciljem da okuplja najistaknutije naučnike iz svih zemalja svijeta, koji su svojim naučnim postignućima doprinijeli razvoju nauke globalno u svim disciplinama, uključujući i biomedicinu. Do danas je ova akademija okupila oko 730 članova iz svih naučnih oblasti današnjice. Biti član ovakve akademske institucije je velika čast. 

Na koji način se postaje član Svjetske akademije umjetnosti i nauka?

Svjetska akademija umjetnosti i nauka ima svoj statut i odgovarajuće odbore i njihove članove, koji moraju poštovati uzuse i principe svog djelovanja globalno i na kontinentima gdje Akademija ima svoje "branch offices". Predlagači moraju biti dva postojeća člana Akademije iz zemlje iz koje se bira novi član iz već navedene grupe od 730 članova. 

U mom slučaju, to su bili akademici Mustafa Sefić i Asim Kurjak. Nominacioni komitet zaprema traženu dokumentaciju i ostavlja izvjestiocima, u ovom slučaju, članovima "Board of Trustes", akademicima Saulu Cahaliju Bahiju (uglednom brazilskom naučniku, inače federalnom sudiji u Salvadoru, Brazil) i  Uliki Segerstrale (Ullica), profesoru sociologije i psihologije na tehnološkom institutu u Čikagu. Izvršni odbor Akademije je 15. maja 2019. godine usvojio njihov izvještaj, a predsjednik Akademije, akademik Heitor Gurgulino de Souza me pismom obavijestio izboru za člana Akademije 29. maja. 

Kakve su Vaše namjere da učestvujete u radu Akademije i koji bi Vaš, eventualni, doprinos bio u narednom periodu? 

Kao član nekoliko svjetskih asocijacija u svojstvu predstavnika BiH u radu tih naučnih asocijacija, ako bi me zdravlje poslužilo, pokušao bih promovirati bh. nauku kroz organiziranje naučnih skupova, uređivanje naučnih časopisa i pisanjem leksikona Akademije, što sam pismeno najavio predsjedniku, i što je eventualno utjecalo na moj izbor. 

Ocjenjivači i predlagači vidjeli su moje iskustvo u tim oblastima, zatim, kao autora i koautora u više od 50 knjiga i monografija, te 1.000 drugih publikacija iz oblasti porodične medicine, medicinske informatike, javnog zdravstva i naučnog publiciranja te mogli steći uvid u moju naučnu biografiju i donijeti sud jesam li i koliko sposoban to i realizirati u praksi. Uz to su se uvjerili i na moje uspješno vođenje Akademije medicinskih nauka BiH, koju sam osnovao prije 10 godina i koju još uspješno vodim. Prošle sedmice smo izabrali pet novih akademika – profesore Enisu Mešić, Šefika Hasukića i Senaida Trnačevića iz Tuzle, Mirzu Bišćevića iz Sarajeva i Donchu Doneva iz Skoplja. I to je bio jedan od razloga da sam prihvaćen u plejadu akademika Svjetske akademije umjetnosti i nauka.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.