Na današnji dan 1859. godine počeo je raditi veliki sat - nazvan "Big Ben" - na kuli britanskog parlamenta u Londonu.
Brojni zanimljivi događaji desili su se 29. maja. Tako je na današnji dan:
1594. godine umro italijanski slikar Tintoreto, umjetnik strasnog temperamenta, jedan od najvećih majstora 16. stoljeća. S lakoćom je slikao kompozicije ogromnih dimenzija, snažnim zamahom i upotrebom dramatičnih svjetlosnih efekata, pri čemu je očuvao osjećanje i za najmanje pojedinosti taktilnih i čulnih vrijednosti. Snažno je utjecao na evropske slikare, posebno na impresioniste. Radio je u rodnoj Veneciji, u kojoj su ostala glavna djela "Raj" u Duždevoj palači, "Tajna večera" u crkvi San Đorđo Mađore, "Raspeće" u Skuoli di San Roko, ali je dosta rasijano i po evropskim muzejima, poput slika "Suzana i starci" u Beču i "Autoportret" u Parizu.
1793. godine počeo je jakobinski teror u Francuskoj revoluciji.
1809. umro je austrijski kompozitor Jozef Hajdn, predstavnik "bečkih klasičara", tri decenije kapelmajstor na dvoru mađarskih grofova Esterhazi. Prilikom dva boravka u Engleskoj stekao je svjetsku slavu i komponirao najzrelija djela. Inspirirao se austrijskim, mađarskim, njemačkim, francuskim, ruskim folklorom. Napisao je više od sto simfonija, komponirao je gudačke kvartete, klavirske sonate, crkvenu muziku, a prema njegovom "Carskom kvartetu" nastala je himna Austrije. Djela: simfonije "Jutro", "Podne", "Veče", "Oproštajna", "Marija Terezija", "Oksfordska", "Medvjed", "Kokoška", "Kraljica", "Vojna", "Časovnik", gudački kvarteti "Sunčevi kvarteti", "Ruski kvarteti", oratoriji "Stvaranje svijeta", "Godišnja doba", opera "Apotekar".
1819. godine rođen je američki pisac Volt Volter Vitmen, pjesnik slobode i demokratije. Bio je štamparski radnik, drvodjelja i učitelj. Osnovu njegovih pjesama, napisanih u nekonvencionalnoj formi slobodnog stiha, čini ljubav prema čovjeku. Snažno je utjecao na modernu liriku, posebno najvažnijom zbirkom pjesama "Vlati trave".
1902. godine mirom u Verenigingu, južno od Johanesburga, kojim je završen britansko-burski rat, Buri su prisiljeni da priznaju vrhovnu vlast Velike Britanije. U ratu započetom 1899. poginulo je 5.774 Britanaca, oko 16.000 ih je umrlo od bolesti, a burske žrtve su procijenjene na oko 4.000.
1910. godine ujedinjene su britanske kolonije Natal, Transval i Rt Dobre Nade i proglašena je Južnoafrička Unija sa statusom britanskog dominiona.