Izgradnja toplovoda Kakanj – Sarajevo građanima ovog dijela Bosne i Hercegovine donijela bi ekonomsku, socijalnu i ekološku sigurnost, kazao je za Avaz.ba profesor Azrudin Husika, stručnjak za energetsku efikasnost.

- Ovaj projekt je sigurno potreban. Svakako, uvijek trebamo analizirati alternative, ali trenutno, po onome što sada imamo, ovaj projekt je u potpunosti opravdan. Dobit ćemo jeftiniji izvor energije, jer kad pogledamo odnos cijena energije u plinu i uglju, to je značajna razlika. Drugi je benefit za privredu u Bosni i Hercegovini, jer bi to bio faktor održivosti rudnika u centralnom dijelu BiH - pojasnio je Husika.

Uz nekoliko preduvjeta, poput analize izdržljivosti Termoelektrane Kakanj, procjene potrošnje toplote u KS te izgradnju dodatnih vrelovoda, u dogledno vrijeme i kućna ložišta, po padinskim mjestima bila bi priključena na tu mrežu. Dodatno bi taj dio bio riješen povećanjem energetske efikasnosti, odnosno utopljavanjem zgrada, objasnio je Husika.

Time bi bila smanjena i emisija zagađujućih čestica u zraku, što je u KS svima dobro poznat problem svake godine.

- Dovođenje novog izvora zahtijeva izgradnju jednog dijela nove infrastrukture, vrelovoda koji bi došli do glavnih, onih najvećih kotlovnica u KS - kazao je Husika.

Potencijalno, vrlo koristan projekt građanima bi osigurao jeftiniji izvor energije, rekao je Husika, ali i posebno naglasio važnost za ekonomiju uopće, jer ne bi bilo odliva sredstava iz države.

- Bez obzira na to koliko je to za krajnjeg korisnika jeftinije, ali za čitavu ekonomiju je još važnije. To nije odliv sredstava iz države, nego sav taj trošak koji bi bio za 20 do 30 posto niži nego što je danas trošak grijanja na plin, sav taj novac opet bi bio potrošen u BiH ekonomiji. Ne bismo plaćali račune za neki uvozni energent - istakao je Husika.

Projekt toplovod Kakanj - Sarajevo bi osigurao veću ekonomsku aktivnost, a iz toga proizlaze i nova radna mjesta. To će omogućiti višu cijenu uglja, što će značiti i održivost rudnika. Dakle, gledajući i uzvodno i nizvodno od toplovoda, imamo pozitivne utjecaje čitavog projekta na privredu, kako rudnika tako i na štednju novca.

- Sve to bi bila i mjera održivosti i konkurentnosti termoelektrane na otvorenom tržištu električne energije. To bi joj bio jedan dodatni, solidan prihod. Kanton Sarajevo bi od tih ušteda, od tih 20 do 30 posto manje, što na godišnjem nivou iznosi desetine miliona maraka, mogao da ulaže u energetsku efikasnost i bolju regulaciju sistema grijanja, te u etapno proširenje - zaključio je Husika.