Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo danas je, kako je i najavljeno prilikom podnošenja krivične prijave protiv pripadnika Ravnogorskog pokreta Višegrad zbog obilježavanja godišnjice hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića, uputilo zahtjeve prema registarskim sudovima u Republici Srpskoj za zabranu rada 16 udruženja koja u svom nazivu imaju odrednicu ''ravnogorski'' ili ''četnički pokret''.
Kako je saopćeno iz Vlade, takva udruženja su samim svojim nazivom u suprotnosti s Ustavom Republike Srpske, Zakonom o udruženjima i fondacijama RS, a principe na kojima zasnivaju svoje djelovanje zabranjuje Međunarodna konvencija o sprečavanju svih oblika rasne diskriminacije.
- Ustav RS jasno precizira da je “zabranjeno djelovanje usmjereno na ugrožavanje demokratije, kršenje Ustavom zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti. Zahtjev za zabranu djelovanja i brisanje iz registra udruženja četničkog ravnogorskog pokreta upućen je i zbog djelovanja suprotnog Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju svih oblika rasne diskriminacije te odredbi Zakona o udruženjima i fondacijama Republike Srpske, a koje se ogleda u promoviranju nacionalne mržnje zastupanjem ideologije koja predstavlja kontinuitet politike etničkog čišćenja, te kao takvo nesumnjivo predstavlja javno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti - saopćeno je iz Vlade.
Djelovanje pokreta koji u svom nazivu, osnivačkim aktima i/ili praktičnom djelovanju promoviraju i zagovaraju politike ravnogorskog pokreta iz Drugog svjetskog rata suprotno je ustavnom poretku jer zastupa i zagovara ideologiju koja predstavlja opasnost po nezavisnost, suverenost i ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i Distrikta Brčko, što izaziva opasnost po javni mir, javni poredak i javni moral, ali i kreira osjećaj opće nesigurnosti kod građanki i građana. Upravo iz istih razloga, u Crnoj Gori donesena je zabrana djelovanja udruženja koja u svojim nazivima imaju prefikse ravnogorskog i četničkog pokreta.
Prema riječima ministrice pravde i uprave Kantona Sarajevo Lejle Brčić, iznenađuje da institucije na svim nivoima vlasti nisu ranije reagirale, jer je još 2017. godine u zvaničnoj informaciji o sigurnosti u Bosni i Hercegovini, sačinjenoj od Ministarstva sigurnosti BiH, ukazano na opasnost postojanja i protupravnost djelovanja ovakvih udruženja.
- Ustavna obaveza svih organa javne vlasti, na svim nivoima u Bosni i Hercegovini je zaštita javnog interesa, ali i poštivanje međunarodnih standarda prihvaćenih ratificiranjem međunarodnih konvencija da bi se izbjegle i spriječile daljnje štetne posljedice koje ovo i slična udruženja svojim djelovanjem proizvode - istakla je Brčić te izrazila očekivanje da će institucije i odgovorni nosioci javnih funkcija postupiti u skladu sa svojim nadležnostima te ustavnim i zakonskim obavezama - ističu iz Vlade KS.
