Za posljednji dan ovoga mjeseca zakazana je javna prodaja oko 30 hektara zemljište na lokalitetu Bosanske Poljane u Tuzli koje je, kako smo već ranije pisali, bilo predmet sumnjivih privatizacijskih transakcija.

Zemljište su, podsjećanja radi, 2000. godine kupili „Eurofond“ sa 47,4 posto dionica i „MI Group“ sa 24,7 posto, a 2005. godine vlasnik zemljišta postao je mariborski „Forš“. Ova slovenska firma, sudeći prema kupoprodajnom ugovoru ovjerenom u Općinskom sudu Tuzla, najperspektivnije zemljište platila je 752.504 eura (oko 1,5 miliona KM).

Sve ima primjese međunarodnog kriminala

Kupovina zemljišta u cijeloj priči nije toliko sporna koliko činjenica da su Slovenci uspjeli upisati zemljište u katastarskim i zemljišnim knjigama iako naša država nije imala potpisane bilateralne sporazume sa Slovenijom koji bi dozvoljavali takve poslove. Kasnije je mariborski „Forš“ osnovao kćerku firmu „Forš“ Tuzla, koja je u međuvremenu otišla u stečaj, a sada je putem oglasa najavila da će 31. januara ove godine za 4,1 milion KM prodati ovo zemljište!

- Kako je i zašto neko upisao „Forš“ u katastar i zemljišne knjige, ne znam, ali se davno pred pravosudnim institucijama trebao pokrenuti postupak jer cijeli slučaj, najblaže rečeno, ima primjese međunarodnog kriminala - kaže advokat Muhamed Jusić, koji je zastupao građane kojima je 1980. godine oduzeta zemlja u Bosanskoj Poljani.

Upravo činjenica da je 1980. godine zemljište u Bosanskoj Poljani proglašeno općim društvenim interesom i da je od vlasnika ekspropisano za potrebe tadašnjeg tuzlanskog preduzeća „Prehranapromet“ govori da se u privatizacijskom postupku ovom predmetu morala pridati dužna pažnja. No, nakon izvršene privatizacije, novi vlasnici su naime kupljenog zemljišta u Ljubljanskoj banci podigli kredit između sedam i osam miliona eura. Zemljište je stavljeno pod hipoteku i tako su raniji vlasnici parcela onemogućeni da pokrenu postupak deeksproprijacije.

- Svi znamo kako se dižu krediti i da zalog mora biti vredniji tri puta. U ovom slučaju „Forš“ je podigao kredit između sedam i osam miliona eura, što znači da je zemljište u Bosanskoj Poljani procijenjeno na oko 45 miliona KM. Krug se zatvara na način da se zemljište kupljeno za 1,5 miliona KM sada prodaje za 4,1 milion KM. Razlika je, očito, nečija dobit, jer ovdje nije teško sabrati dva i dva - govori advokat Jusić, koji ističe kako je o sumnjivim poslovima sa zemljištem u Bosanskoj Poljani obavještavao i Kantonalno tužilaštvo TK, ali da je reakcija izostala.

Ko je učestvovao u sumnjivoj transakciji

Kada se govori o postupku deeksproprijacije, onda se mora znati da je preduzeće „Prehranapromet“ zarad čijih je hladnjača zemljište u Bosanskoj Poljani proglašeno općim društvenim interesom i oduzeto od ranijih vlasnika moralo u roku od tri godine početi s gradnjom objekata. Međutim, nikada na tom lokalitetu ništa nije urađeno osim što je isječena šuma koja se tu nalazila. Prolazile su godine sve do privatizacije, a onda je slovenski vlasnik zemljište upisao na sebe iako je „Prehranaprometu“ izdato rješenje o korištenju, a ne i o vlasništvu.

- Oni su, tako bih rekao, malo naopako radili. Kupili su zemljište kao „Forš“ Maribor i upisali se u knjige, a onda osnovali firmu kćerku u Tuzli. U novoosnovanu firmu u Tuzli unijeli su 2.000 KM u novcu i zemljište u Bosanskoj Poljani – kaže advokat Jusić.

U Službi za geodetske i imovinskopravne poslove Grada Tuzla navode kako se promjena korisnika u katastarskom aparatu obavlja na osnovu pravosnažne odluke suda ili ugovora ovjerenog kod suda.

Punomoćnik „Forša“ je dostavio ovjeren kupoprodajni ugovor i ugovor koji je prošao kroz Poreznu upravu 7. oktobra 2005. godine. Navode i kako su bili dužni da postupe po zahtjevu i izvrše promjenu upisanog korisnika, ali su pri tome, očito, zaboravili na 1980. godinu, kada je zemljište proglašeno da je od općeg društvenog interesa.

U cijeloj priči, osim Kantonalnog tužilaštva TK, izostala je i reakcija Gradskog pravobranilaštva kako bi se utvrdilo ko je učestvovao u sumnjivoj transakciji sa zemljištem od „opšteg društvenog interesa“ i koje će 31. januara ove godine za 4,1 milion KM dobiti novog vlasnika.

Holding „Dva zvona“

Preduzeće „Forš“ je sastavni dio holdinga „Dva zvona“, kojim upravlja Nadbiskupija Maribor. Novinar italijanskog lista „L' Espreso“ Emilijano Fitipaldi prije nekoliko godina objavio je tekst u kojem navodi kako je Nadbiskupija mariborska svojim „finansijskim akrobacijama“ uspjela da se zaduži za oko 800 miliona eura.

Vatikan je potom poslao svog finansijskog stručnjaka u Maribor, koji je otkrio kako su finansijske malverzacije Nadbiskupije počele još 1990. godine, kada je ona osnovala Krekovu banku i potom je prodala. Osim toga, osnovala je i preduzeća i finansijske holdinge „Gospodarstvo Rast“, „Zvon Ena“ i „Zvon Dva“... Nadbiskupija u crno je zavila slovenske banke.

Bez informacija iz Slovenije

Kantonalno tužiteljstvo Tuzla u suradnji sa Specijalnim tužiteljstvom Slovenije, provodilo je istragu u predmetu vezanim za firmu „Forš“, odnosno za prijavljene nezakonitosti prilikom kupovine zemljišta na lokalitetu Bosanska Poljana.

- U ovom predmetu izuzeta je obimna dokumentacija, saslušan veći broj osoba. Određena dokumentacija iz ovog predmeta dostavljena je i ustupljena Specijalnom tužiteljstvu Republike Slovenije, koje također provodi istražne radnje za firmu „Forš“ iz Maribora, a u vezi s utvrđivanjem eventualnih zloupotreba prilikom podizanja kredita spomenutog preduzeća, gdje je kao hipotekarni zalog jednoj banci u Sloveniji priloženo zemljište u Tuzli. Za sada nismo dobili povratnu informaciju iz Slovenije – kaže Admir Arnautović, portparol Kantonalnog tužilaštva TK.