Opet Timoti Les (Timothy Less), i opet priča o „neminovnoj“ podjeli BiH i kraju multietničkih država na Balkanu.
Bivši britanski diplomata s višegodišnjim iskustvom rada na ovim prostorima u intervjuu za novi broj beogradskog magazina NIN samouvjereno proriče krvavu budućnost ovog dijela Evrope.
Les je neslavno završio diplomatsku karijeru u BiH. Bio je šef Konzulata Velike Britanije u Banjoj Luci. U tom gradu je pod jakim utjecajem velikodržavnih teorija tamošnjeg političkog i akademskog establišmenta ubrzo skinuo diplomatski frak i otvoreno prešao na stranu negatora državnosti i opstanka BiH.
Trenutno je direktor agencije „Nova Europa“, koja procjenjuje politički rizik u istočnoj Evropi. U intervjuu za NIN navodi gdje očekuje oružane sukobe na Balkanu.
Angela Merkel kao smetnja
- Ako dvije strane prihvataju uvjete pod kojima bi Srbija priznala Kosovo, ne vidim zašto bi autsajderi to trebali odbaciti. Oni samo trebaju odbaciti svoju fobiju o konceptu podjele duž etničkih linija - rekao je Timoti Les, pri čemu je „autsajderima“ nazvao evropske političare, prvenstveno njemačku kancelarku Angelu Merkel, koji ne dopuštaju prekrajanje Balkana.
Naravno, Les u svom jednodimenzionalnom pristupu namjerno izbjegava podsjećanje na historiju, u kojoj je svaki pokušaj prekrajanja Balkana po etničkim šavovima dovodio do brutalnih ratova, pokolja, razaranja i rijeka krvi.
Les, također, svoje opasne teorije pakuje u dvije očite laži. Prvu - da na Balkanu ogromna većina stanovništva ne želi živjeti u multietničkim državama, nego u monoetničkim. I drugu - da se EU, kako kaže, „suočava sa svojim propadanjem“.
- Kada god su se bosanski Srbi željeli distancirati od Sarajeva, to im nije bilo dopušteno... Smatram da prognoza (o mogućem novom ratu u BiH, op.a.) ovisi o tome kako će Bošnjaci reagirati - kazao je u intervjuu za NIN u dijelu u kojem zagovara veću autonomiju srpskog i nepostojećeg hrvatskog entiteta, i to kao „prijelazno razdoblje“.
- Uvijek postoji rizik od sukoba. Posebno u Bosni, gdje su emocije vrlo intenzivne. To ovisi o tome hoće li Bošnjaci imati volje za pregovore i kako će se to odvijati. Znamo da postoji nekoliko žarišta, kao što je Srebrenica, koja je od presudne važnosti za Bošnjake - kazao je Les.
Pritom on ne navodi historijski fakat - da je ta „presudna važnost Srebrenice“ zapravo posljedica genocida nad Bošnjacima iz 1995. koji su, prema presudama Tribunala u Hagu, počinile vojne i policijske snage RS pod komandom Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
Precizan bošnjački odgovor
Potpuno je jasno da Bošnjaci, kao evropski politički narod, nikada i ni pod kojim uvjetima neće dozvoliti i neće pristati na podjelu vlastite države, a Lesovu teoriju o nemogućnosti njenog opstanka kao multietničke države negira povijest u kojoj su, kroz stoljeća i u sadašnjim granicama BiH, u miru živjeli Bošnjaci, Hrvati u Srbi. Sukobi su, po pravilu, potpaljivani izvan njenih granica, od susjeda sa istoka i zapada, koji su svoje animozitete pokušavali rješavati komadanjem Bosne.
Kao mjesta potencijalnih sukoba, Les u intervjuu NIN-u navodi i Brčko, „osporavani grad“, te „druga manja mjesta, bošnjačka sela u Republici Srpskoj“.
- I, naravno, Mostar, gdje su Hrvati, također, ekstremno nezadovoljni, naročito nakon izbora u septembru, na kojima se ispostavilo da ne mogu izabrati svoje predstavnike. Sve skupa, stvorena je visoko zapaljiva atmosfera u BiH, koja bi mogla imati dramatičan rasplet narednih nekoliko godina - naveo je Les.
U istom tonu Les je govorio i prošle godine u intervjuu za zagrebački „Express“.
- Mislim da trenutne multietničke države ne mogu opstati. Manjinsko stanovništvo Bosne, Makedonije i Kosova nikad nije prihvatilo legitimitet tih država, a mnogi su se prihvatili oružja tokom raspada Jugoslavije da ne bi postali dio nečeg što oni smatraju tuđom državom - kazao je Les.
Velikosrpski snovi Beograda
Nije teško uočiti kako se teorije samozvanog političkog proroka Timotija Lesa potpuno poklapaju s potajnim željama srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, šefa srbijanske diplomatije Ivice Dačića i srbijanske premijerke Ane Brnabić.
Svi oni odreda, u uvijenoj formi i u različitim povodima, posljednjih mjeseci intenziviraju priču o povezanosti rješenja za Kosovo s drugim, prema njima još otvorenim, teritorijalnim pitanjima na zapadnom Balkanu, što je eufemizam za stvaranje neke nove „velike Srbije“.
Les je u tom smislu pogodan megafon za testiranje evropske i balkanske javnosti i njihovih lidera. Ispituju se granice moguće popustljivosti i napuštanja stava o nepromjenjivosti granica u ovom dijelu Evrope.
Odgovor bi, stoga, trebao biti jedinstven: Nema promjene granica.
Oni koji prizivaju takav rasplet trebaju znati da svoje ideje mogu provesti samo novim ratom i novim krvavim sukobima, a poznato je kako su završili slični pokušaji balkanskog krvnika Slobodana Miloševića devedesetih godina prošlog stoljeća.
Trbuhozborac Dodika i Vučića
Timoti Les je prije dvije godine za „Foreign Affairs“ napisao članak u kojem je zagovarao da se Balkan prekroji tako da se mijenjaju granice, izmjesti stanovništvo da bi se stvorile etnički čiste države.
Bio bi to uvod u „veliku Srbiju“, „veliku Hrvatsku“ i „veliku Albaniju“. Njegova teorija i tada je naišla na žestoke reakcije, a mediji su ga okarakterizirali kao političkog trbuhozborca Milorada Dodika i Aleksandra Vučića.
Promašaj s Makedonijom
Timoti Les je zbog stavova koje iznosi posljednjih godina doslovno popljuvan i izviždan.
Tako je na podsmijeh naišla njegova teza da je „multietničnost na Balkanu uvezena iz zapadne Evrope“, jer je historijska činjenica da je multietničnost hiljadama godina prisutna i postojana stvarnost u ovom dijelu svijeta.
Također, Les je doživio fijasko sa prognozom da će se i Makedonija podijeliti po etničkoj liniji i da tamošnji Albanci nikada neće prihvatiti zajedničku vlast s Makedoncima.
U međuvremenu makedonski premijer Zoran Zaev okupio je koaliciju makedonskih i albanskih stranaka, potpisao sporazum sa Grčkom o imenu ove države i krupnim koracima ide prema članstvu u NATO savez.
