Sa aerodroma Dablin autobus prijevoznika „Aircoach“, osim što svakih pola sata vozi do najužeg centra ovog višemilionskog grada, svakog sata ima i direktne linije za grad Kork na jugu Republike Irske i Belfast u Sjevernoj Irskoj. 

Tema koja se tiče i posebnih emocija građana

U Kork se, bez usputnih stajanja, stigne za otprilike tri i po sata vožnje, a u Belfast, prema preciznom računanju prijevoznika, za sat i 50 minuta. Tako je do sada bilo, a tako će i ostati sve do početka primjene konačnog britanskog razdruživanja s Evropskom  unijom (EU), u žargonu poznatog kao Brexit.

Ustvari, granica koja razdvaja Republiku Irsku sa Sjevernom Irskom je jedina kopnena granica Ujedinjenog Kraljevstva (UK) s EU koja je trenutno skoro nevidljiva, lišena bilo kakvih službenih kontrola i barijera, što omogućava potpuno slobodan protok i roba i ljudi.

U tako uređenim odnosima građani Republike Irske i drugih država EU, a da ih niko ne pita gdje će i kome će, još mogu u jednom danu iz svoje države „skoknuti“ u omiljeni pab ili šoping u Sjevernoj Irskoj, tačnije u UK i obratno.

Hoće li lakoća ovakvog prekograničnog turizma i u budućnosti ostati ista, znat će se nakon 29. marta naredne godine, kada bi na snagu trebao stupiti famozni Brexit.

Za sada ni London ni Dablin glasno ne razmišljaju o postavljaju fizičke kopnene granice između svoje dvije države, tačnije onih  pet šestina Irskog otoka na kome je smještena Republka Irska i jedne šestine koju zauzima Sjeverna Irska kao autonomna regija UK. U pitanju je, naime, tema koja se ne tiče samo zakona već i posebnih emocija njihovih građana.

- Upravo sam stigao avionom iz Bostona, gdje studiram već drugu godinu. Idem kod roditelja u Belfast, u kome sam i rođen, kako bismo skupa proveli božićne praznike. Daleko je lakše, a i jeftinije sletjeti u Dablin, a onda autobusom do Belfasta, nego da  sam letio na neku destinacija u UK. I ne razmišljam o tome da bi se nakon Brexita odnosi mogli promijeniti u smislu da bude postavljena fizička granica između Sjeverne Irske i Republike Irske. Ne vjerujem da će to proći. Protiv sam toga - odgovara na moju radoznalost o međuirskim odnosima nakon Brexita mladić dok na dablinskom mrazu, u zavjetrini jedne nadstrešnice, čekamo svako svoj „Aircoach“. 

 Ekonomija je pitanje broj jedan

Za građane Republike Irske, kao i za njenu vladu, pitanje broj jedan u ovom trenutku je, naime, utjecaj Brexita na njihovu ekonomiju.

Prije nekoliko dana Vlada Irske je na više od 130 stranica objavila izvještaj u kome precizno definira pripreme za primjenu  Brexita. Izvještaj predviđa da, kada su u pitanju rješenja koja su već usaglašena sa EU, neće biti drastičnih poremećaja u vezi s  kretanjem ljudi, kao i razmjenom roba i pristupom tržištu između dvije zemlje.

- Za Irsku bi „nedogovoreni Brexit“ (onaj koji zagovara veliki dio britanskog parlamenta, op. a.) imao teške makroekonomske posljedice.  Nošenje s tim mnogobrojnim negativnim utjecajima bi zahtijevalo donošenje teških i važnih odluka koje su  praktične, strateške i političke prirode. Irska bi od svih zemalja EU, zbog dosadašnjih jakih tržišnih veza sa UK, bila najviše pogođena nedogovorenim Brexitom  - stoji, između ostalog, u vladinom izvještaju koji predviđa da bi „nedogovoreni Brexit“ uzrokovao znatan pad bruto nacionalnog dohotka, te preciziraju mjere koje bi se morale preduzeti kako bi se zaštitila vlastita ekonomija.

U pripremama za ono što ih čeka nakon 29. marta, irski „Indipendent“ je još u julu ove godine prenio vladinu najavu da će više od hiljadu carinskih i veterinarskih inspektora biti zaposleno u puni radni odnos kao dio priprema za Brexit.

Prije izvjesnog vremena, pak, objavljena je i informacija da vlada kupuje zemlju blizu dvije velike luke u Dablinu i Roslareu, gdje bi bili izgrađeni veliki terminali za potrebe carinjenja roba koje morskim putem iz UK idu prema EU i obratno. Također, slične pripreme se vrše i na aerodromima. U međuvremenu vlada je od irskog parlamenta zatražila da najkasnije do kraja marta naredne godine, a u sklopu priprema za Brexit, izvrši 45 izmjena u 20 postojećih zakona.

Kako će promjene u vezi s uspostavom Brexita utjecati na građane i Republike Irske i Ujedinjenog Kraljevstva teško je reći. Test tih promjena najprije će biti vidljiv upravo na odnosima između dvije Irske - jedne u EU, a druge u UK. S obzirom na razmišljanja građana, kao i sve glasnije stavove zvaničnika, protok ljudi između dvije države teško će zaustaviti ijedan administrativni potez.

Jer, kako nam je kazao vozač „Aircoacha“ na liniji za Belfast, on i dalje, nimalo zabrinut za opravdanost linije koju drži, ima namjeru voziti „i po danu i po noći“,  zavisno od smjene u kojoj  bude raspoređen.

Žele da zadrže status državljana Evropske unije

Nije nikakva tajna da je ko god je iz UK, posebno Sjeverne Irske, zbog porodičnih i drugih veza imao neko od prava na državljanstvo Republike Irske, to pravo pokušao i ostvariti. U 2017. godini, prema službenim podacima 163.000 građana UK apliciralo je za pasoš Republike Irske, od čega više od polovine njih dolazi iz Sjeverne Irske.

Isto tako, za samo 10 mjeseci ove godine aplikaciju za irski pasoš podnijelo je 158.000 hiljada građana UK. 

Sve to, prema pisanju irskih medija, govori da mnogi Britanci, nakon stupanja na snagu Brexita, žele da zadrže status državljana Evropske unije, odnosno da sebi olakšaju kretanje po Evropi, bilo iz privatnih ili poslovnih razloga.

Iz EU idu prema UK

Britanska premijerka Tereza Mej se u pregovorima s EU već ranije složila da privremeno na snazi ostanu dosadašnja rješenja beskopnene granice između dvije Irske te da se kontrola roba i njihovo carinjenje koje iz EU idu prema UK u tom slučaju odvija u irskim lukama i aerodromima. 

Za UK ovakvo rješenje, pa makar i privremeno, sve se glasnije može čuti, predstavljalo bi gubljenje ekonomskog suvereniteta nad Sjevernom Irskom. Opet, za EU, a posebno za Republiku Irsku,  odustajanje od ovog rješenja (dok se ne nađe drugo prihvatljivo i za EU i UK) čini opravdanim strah da bi moglo doći do poremećaja u primjeni teško postignutog sporazuma o mirovnom procesu u Sjevernoj Irskoj potpisanog između britanskih i irskih vlasti 10. aprila 1998. godine.

Nema novih ustupaka

Prema raspoloženju koje vlada u Republici Irskoj, a i EU, novih ustupaka Ujedinjenom Kraljevstvu u primjeni Brexita teško da će biti. No, s obzirom na to da su politika i politički interesi (k)varljiva kategorija, vrijeme će pokazati je li sve onako kako se u ovom trenutku javno predstavlja.