Najpoznatiji bh. klimatolog Željko Majstorović, koji je decenijama najavljivao kako nas vrijeme očekuje, odavno je u penziji. I pored činjenice da više ne radi, njegov posao i dalje mu je opsesija pa će i u budućnosti gledati "u nebo". Radio je kao pomoćnik direktora na Odsjeku za vremenske analize i prognoze Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Kako ste se odlučili postati meteorolog?
- Od djetinjstva sam bio izviđač i planinar, volio sam prirodu, volio matematiku i fiziku, a sve to spojio kroz bavljenje meteorologijom.
Znači li današnja napredna tehnologija i to da je prognoza točnija ili je vrijeme ipak ostalo varljivo?
- I jedno i drugo - to je neprekidna borba čovjeka i prirode.
Koliko je vas puta u životu iznenadilo vrijeme?
- Nisam brojao, ali sam više puta pokisnuo, jer nisam ponio kišobran!
Šta mislite o trendu pojavljivanja lijepih voditeljica koje čitaju vremensku prognozu!
- To je sasvim OK, ali to znači da u Bosni i Hercegovini nema dovoljno meteorologa.
Najčesća pitanja o vremenu koje vam postavljaju prijatelji?
- Kakvo će vrijeme biti za vikend?
Imate li vi neku vašu posebnu izreku o vremenskoj prognozi, ako imate koja je?
- Nemam posebnu, ali ova mi je simpatična: Meteorolozi nikada ne griješe u prognozi, samo je pogrešno mjesto i vrijeme.
Da li ste ikada pogriješili u vezi prognoziranja vremena?
- Naravno, i kratkoročna i dugoročna prognoza imaju svoje vjerovatnoće ostvarenja, ali vrlo rijetko sto posto.
Je li se dogodilo da Vas zalije kiša kad ste prognozirali lijepo vrijeme?
- Mene ne, ali se za predratnog prognozera Vuku Zečevića pričalo da zamota kišobran u novine kada pođe kući ako sija sunce, a on prognozirao kišu.
Šta znači termin babine huke?
- Veoma promjenljivo martovsko vrijeme.
Planirate li napisati knjigu?
- Spremam i skiciram "Klimu BiH", samo su za to potrebna znatna sredstva, jer je to knjiga prepuna grafikona, crteža, tabela, fortografija, formula, i to zahtjeva ekipu ljudi da bi ugledala svjetlost dana. Nadam se da ću i uspjeti uz pomoć dobrih ljudi.
Da li vas građani prepoznaju na ulici i zaustavljaju da pitaju kakvo će vrijeme biti?
- Bezbroj puta, ali ja svima nastojim da što tačnije odgovorim.
Kako bi sebe opisali u tri riječi
- Volim ljude i BiH! Volim svoju porodicu i unuka.
Koje su glavne razlike u meteorologiji kada ste studirali i sada?
- Nema velikih, ali ipak ima - nauka i tehnologija napreduju.
Kako se može prognozirati šest mjeseci unaprijed kada se griješi već u prognozi za sutra. Ovo ste vjerovatno često puta čuli. Kako?
- Dugoročna prognoza ima druge metode, drugi jezik izražavanja - ona ne može predviđati vrijeme u dan, to su takozvani izgledi vremena.
Klimatske promjene se dešavaju, i mi smo dio njih. Kakve promjene u klimi možemo očekivati na ovim prostorima u budućnosti?
- Prije svega veće ekstreme svih meteoroloških elemenata, ali su za BiH najteže poplave i suše, a to je povezano sa vodnim bilansima.
Da li ste, ako ništa barem onako za sebe, analizirali narodna vjerovanja i do kojih ste zaključaka došli.
- U narodu postoje talentovani ljudi koji pažljivo prate vrijeme i dobro pamte, i to je neka vrsta statistike koju treba poštovati, međutim meteorolozi imaju zapisano sve to preciznije i to u zadnijh 125 godina.
Malo ko na ovim prostorima nije čuo za Vašeg kolegu koji nas je napustio neki dan, Milana Sijerkovića. On je često spominjao narodne izreke. Da li ste se poznavali lično? Vjerovatno ste cijenili njegov rad?
- Da poznavao sam Milana Sijerkovića sa meteoroloških skupova, a jedne prilike smo se družili duže na trajektu do otoka Lastova, gdje smo išli na izlet sa Hrvatskim meteorološkim društvom. Veliki stručnjak, zaljubljenik u meteorologiju i to je nastojao prenijeti svim ljudima, napisao je desetak knjiga popularne meteorologije, od kojih i ja imam nekoliko. Kao čovjek neobično razborit, komunikativan, uvijek spreman za druženje i zaljubljenik prirode, ali je u istoj mjeri je volio i ljude.
Globalno zagrijavanje, efekt staklenika, konstrukcije su koje sve češće čujemo kada se govori o vremenskoj prognozi. Često su zbunjujuće prosječno upućenim u svijet meteorologije. Ne čini li se i vama da se prečesto koriste, i onda kada u objašnjenju nema uporišta za to?
- Naprotiv, premalo se koriste da upozore na opasnost koja nam prijeti, a čije će naveće posljedice osjetiti naši unuci. To je relativno spor proces, ali teško zaustavljiv, osim ako se svojski potrude svi ljudi i sve države svijeta. Da podsjetim, postoji o tome Pariški sporazum.
Koja vas zemlja u klimatskom smislu najviše zanima?
- Definitivno Bosna i Hercegovina - zbog složenosti reljefa, svaka kotlina i riječna dolina ima svoju klimu
Hoćemo li imati snijega za Novu godinu?
- Za samu Novu godinu vjerovatno neće padati, ali snježnog pokrivača od ranije vjerovatno će biti u većini krajeva Bosne, a na većim nadmorskim visinama i u Hercegovini (vjerovatnoća ostvarenja 60% u skladu sa gore rečenim)! U to ime svim čitateljima želim Sretne nastupajuće blagdane.
