Politički predstavnici hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini godinama već ponavljaju kako Hrvati u BiH nisu jednakopravni s Bošnjacima i Srbima. Ako je tako, onda bi im se moglo spočitati da su totalno nesposobni političari, jer, eto, godinama već ne uspijevaju osigurati jednakopravnost narodu koji predstavljaju. 

Naravno, ne stoji ni jedno ni drugo: niti su politički predstavnici Hrvata u BiH nesposobni političari, niti su Hrvati u našoj domovini nejednakopravni. I to, ako ni zbog čega drugog, a ono zbog činjenice da su konstitutivan narod u BiH jednako kao što su i Bošnjaci i Srbi. I tu činjenicu posebno ističe svaki iole važan politički predstavnik Hrvata u BiH.

Poredati stvari kako zdrav razum nalaže

Međutim, jesu li hrvatski politički predstavnici u BiH oduvijek ovako silno voljeli princip konstitutivnosti naroda koji im je danas nemjerljivo važan? E, da bi se na ovo pitanje posve argumentirano odgovorilo, valja se vratiti unatrag čitava dva desetljeća i stvari poredati kako Bog zapovijeda i zdrav razum nalaže.

Naime, 4. jula 2000. godine tadašnji predsjednik Ustavnoga suda BiH, rahmetli dr. Kasim Begić javnost je izvijestio da je državni Ustavni sud donio Odluku o konstitutivnosti naroda. Tom odlukom ispravljena je nepravda koja je stajala u entitetskim ustavnopravnim okvirima po kojima su Bošnjaci i Hrvati bili konstitutivni u Federaciji BiH, a Srbi na prostoru Republike Srpske. Dakle, Ustavni sud je svojom odlukom osigurao konstitutivnost i Bošnjacima i Srbima i Hrvatima na cijelom teritoriju države Bosne i Hercegovine.

Jednako kao i danas, i te 2000. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine je imao devet sudija: po dvojicu iz reda sva tri naroda, te trojicu sudija stranaca. Odluka o konstitutivnosti naroda izglasana je sa pet glasova „za“ i četiri glasa „protiv“ principa konstitutivnosti „svih svuda“. Zašto je važan omjer glasanja prilikom donošenja Odluke o konstitutivnosti naroda?

Promatrano u kontekstu, uvjetno kazano, aktualnoga hrvatskoga pitanja u BiH, ovaj je omjer itekako važan. Naime, tadašnja dvojica sudija iz reda hrvatskoga naroda glasala su „protiv“ principa konstitutivnosti sva tri naroda na cijelom teritoriju države Bosne i Hercegovine. Bile su to sudije Mirko Zovko i Zvonko Miljko.

Pitao ih jeste, ali odgovor nije dobio

Ima li iko toliko naivan da povjeruje kako su sudije Zovko i Miljko glasali „protiv“ principa konstitutivnosti naroda po svom slobodnom uvjerenju i pravnoj pameti ili su, pak, bili pod budnim okom i silnim pritiskom tadašnjih političkih predstavnika hrvatskoga naroda u BiH. Bez trunke šanse na pogrešku, mirno se može konstatirati da su se i Zovko i Miljko usprotivili principu konstitutivnosti naroda zbog toga što im je tadašnji vrh HDZ-a BiH tako „sugerirao“.

- Bože, nemoj im oprostiti, jer znaju šta rade – maltene je vrisnuo jedan katolički velikodostojnik nakon što je saznao kako su glasale sudije Zovko i Miljko.

Imao je ovaj katolički velikodostojnik i jedno pitanje za tadašnji politički vrh Hrvata u BiH. A pitao ih je: „Ljudi Božiji, zašto mislite da je Hrvatu grijeh biti jednakopravan sa Srbinom kad se bude vratio u svoj dom u Banju Luku, Derventu, Bosanski Brod?“. Pitao ih jeste, ali odgovor nije dobio.

I, doista, zašto se čelništvo HDZ-a BiH te 2000. godine usprotivilo principu konstitutivnosti, a ove 2018. o jadu zabaviše i domaću javnost i Sabor Republike Hrvatske i predstavnike međunarodne zajednice neprestano se pozivajući na princip konstitutivnosti?

- Konstitutivna prava hrvatskog naroda u BiH su narušena i ustavna je obaveza Hrvatske da skrbi o Hrvatima koji žive u BiH – zabrinuto je nedavno konstatirao Božo Ljubić u Saboru Republike Hrvatske prilikom rasprave o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH.

Formiranje trećeg entiteta spas je hrvatskog naroda

Čemu li, zaboga, Ljubićeva zabrinutost za narušavanje nečega što je 2000. godine objeručke (to je jedna Zovkina i jedna Miljkina ruka „protiv“ konstitutivnosti) odbijeno.

- Formiranje trećeg entiteta u susjednoj državi Bosni i Hercegovini, suverenoj i međunarodno priznatoj, spas je hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini – ustvrdio je zastupnik HRAST-a u Saboru Republike Hrvatske Hrvoje Zekanović nakon istupa Bože Ljubića.

Eh, bit će da je Zekanović pogodio „u sridu“ htijenja i želja političkih predstavnika Hrvata u BiH.

Jer, kako god se promatrala politika HDZ-a BiH u posljednjih 20-ak godina, nemoguće je ne vidjeti permanentno zalaganje za treći entitet. Samo se traga za adekvatnim načinom njegovoga formiranja. Kad se to nije uspjelo ratom, pokušalo se bitnim reduciranjem principa konstitutivnosti naroda (svesti ga na teritorij Federacije BiH), u čemu ih je omela Odluka Ustavnoga suda BiH, a sada se to pokušava „kuknjavom“ o nejednakopravnosti Hrvata. No, sve su prilike da ni „kuknjava“ od pomoći neće biti.

Gdje su danas Zovko i Miljko

Zahvaljujući Odluci o konstitutivnosti naroda, Bošnjaci i Hrvati su dobili mogućnost participirati i u radu pravosudnih tijela vlasti u Republici Srpskoj.

Tako se na poziciju predsjednika Ustavnoga suda RS – nakon što mu je istekao mandat na poziciji sudije Ustavnoga suda BiH – stjecajem okolnosti našao Mirko Zovko.

Zanimljivo: postao je predsjednik Ustavnoga suda RS zahvaljujući Odluci kojoj se usprotivio.

Danas je Zovko umirovljenik. Često se može vidjeti kako besciljno tumara ulicama Sarajeva i kako bude beskrajno sretan kad mu neko nazove „dobar dan“. No, rijetki su ovakvi trenuci sreće za Mirka Zovka.

Zvonko Miljko je danas profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Zaustavljen kudret-sahat bosanske državnosti

Sami postupak pred Ustavnim sudom BiH koji je rezultirao Odlukom o konstitutivnosti naroda pokrenuo je u februaru 1998. godine rahmetli Alija Izetbegović.

Njegov je predmet dobio broj U-5/98 i mnogi vrhunski pravnici smatraju (i javno su to kazivali) da je pozitivan ishod u ovom predmetu „zaustavio kudret-sahat bosanske državnosti“.

Iz reda srpskoga naroda usprotivile se sudije Popović i Savić

Iz reda srpskoga naroda sudije koje su se usprotivili principu konstitutivnosti bili su Vitomir Popović i Snježana Savić.

Popović je pravnik koji je bivšem novinaru magazina „60 minuta“ Damiru Kaletoviću prijetio „metkom u čelo“, a Snježana Savić je bila iznimno talentirana asistentica prijeratnom nadaleko poznatom profesoru teorije države i prava na sarajevskom Pravnom fakultetu dr. Fuadu Muhiću.

Inače, Snježana Savić je sutkinjom Ustavnoga suda BiH postala nakon što je na tu funkciju ostavku dao sudija Marko Arsović jer nije želio glasati protiv principa konstitutivnosti pa su mu „pomalo prijateljski“ tadašnji politički moćnici u RS savjetovali „da bi bilo dobro da da ostavku“.

Arsović je umro 2015. godine u Banjoj Luci, gdje je i sahranjen na groblju Sveti Pantelija.

Stranci koji su glasali „za“

Osim dr. Kasima Begića i sutkinje Azre Omeragić, za Odluku o konstitutivnosti su glasala i trojica sudija stranaca: Šveđanin Hans Danelius, Francuz Luj Favore i Austrijanac Jozef Marko.