Ove godine članovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH) izlaze na nove izbore, koji će biti održani 7. decembra. Tada će se u prvom krugu birati članovi skupština medžlisa te će se formirati liste za Sabor IZBiH za koji će se glasati tek 22. decembra, kada bi trebao biti poznat sastav novog najvišeg zakonodavnog tijela IZBiH.
Historijat Sabora
Prvi Sabor sazvan je i sastavljen 1909. godine, kada je i formirana preteča današnje IZ, koja se tada zvala Uprava za brigu o vakufsko-mearifskoj imovini. Tadašnji sabor brojao je 30 članova, a njime je predsjedavao reisu-l-ulema Islamske zajednice. Članovi su birani iz svih okruga Bosne i Hercegovine, a pravo da budu birani imali su članovi koji nisu smjeli biti mlađi od 60 godina. Zanimljivo je da u tadašnje vrijeme, ako dođe do neriješenog rezultata između kandidata, takav slučaj bi se rješavao bacanjem kocke.
Sabor će biti ukinut novim statutom 1936. godine, kada je ukazom kralja formirana nova Islamska zajednica koja se tada zvala Vrhovno vjersko starješinstvo, koje je i tada stoličilo u Sarajevu. Jednostavno, reis bi upravljao i Saborom i ostalim pitanjima, sem vakufa, koji je imao svoju direkciju.
Prvi put je institucija reisu-l-uleme i predsjednika Sabora razdvojena 1947. godine u FNRJ, kada su formirana i dva odvojena sabora, jedan u Sarajevu a drugi u Skoplju, dok je Vrhovni sabor stoličio u Sarajevu. Sistem izbora bio je sličan kao i sada, vjerski okruzi bi predlagali svoje kandidate koji bi potom sistemom delegiranja bili izabrani u Sabor.
Tadašnje pravilo bilo je da na svakih stotinu hiljada muslimana ide po jedan sabornik, a današnji ustroj Sabora formiran je 1990. godine, kada je i zvanično počela da djeluje IZBiH sa mešihatima.
Današnji način biranja
Izbori koji se održavaju u nedjelju uistinu su i historijski, ne samo za prekretnicu u IZ, nego i po načinu na koji se sabornici biraju. Prema Ustavu IZBiH, sabornici se biraju iz jednog izbornog okruga tj. medžlisa ili muftijstva, s tim da predloženi član ne može dolaziti iz mjesta koje broji manje od 50 džematlija.
Nakon što se završe izbori po medžlisima i džematima, oni su dužni dostaviti imena koja će biti delegirana, pazeći pritom da svi kandidati budu teritorijalno raspoređeni. Sadašnja shema izbora funkcionira prema broju članova i samoj snazi muftijstva te tako Medžlis IZ Sarajevo daje najviše delegata, njih čak trinaest, dok tuzlanski muftiluk daje 13 sabornika.
Šest muftijstava daje po sedam, a iz Srbije, odnosno Novog Pazara, i Hrvatske u Sabor ulazi 5 zastupnika, dok iz Slovenije ulaze tri. Dijaspora je također uključena u rad samog Sabora te su tako iz Njemačke i Sjeverne Amerike predviđena po dva, a iz ostalih po jedan, s tim da Skandinavske zemlje ukupno imaju jednog.
Važnost ovih izbora
Ono što je u svojoj posljednjoj hutbi rekao reisu-l-ulema jeste da se više mladih treba uključiti u rad Islamske zajednice da bi se njen rad poboljšao. To je sigurno rekao svjestan činjenice da mladi sve više odlaze iz BiH, a i nisu redovni članovi IZBiH.
Naime, za punopravno članstvo u Islamskoh zajednici potrebno je plaćati redovnu članarinu koja može biti različita, zavisno od džemata, ali ona koja je najviše zastupljena je 50 maraka. Nadalje, Saboru, kao i cjelokupnoj IZBiH, potrebno je više žena koje bi se uključile u njen rad. Za sada broj zastupnica ne prelazi ni jedan posto, iako iz Islamske zajednice poručuju da žele taj broj povećati.
Kraj mandata reisa Kavazovića
Ovi izbori dolaze na kraju prvog mandata Huseina Kavazovića, koji je bio sve, samo ne miran. On je Islamsku zajednicu našao u jednom haotičnom stanju s velikom pažnjom javnosti na samu funkciju koju je obavljao. Za proteklih šest godina on je imao pune ruke posla, donesen je i novi Statut, revidirana je i vakufska imovina i promijenjen je sam ustroj IZBiH.