U Bosni i Hercegovini su 7. oktobra 2018. godine održani 8. opći izbori.  

Na biračkom spisku nalazilo se ukupno 3.355.429 birača. Izlaznost na izborima na nivou države BiH iznosila je 53,36 posto, dok je na nivou Federacije BiH iznosila 51,25 posto, Republike Srpske 57,30 posto i Distrikta Brčko BiH 46,81 posto. Izborni prag iznosio je tri posto, piše direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Zijad Bećirović, prenose Vijesti.ba.

Izbori su održani i u 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine u kojima su najviše glasova u pojedinim kantonima osvojili SDA, koalicija oko HDZ-a ili SDP.

Jesu li izbori bili regularni

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) odgovorna je za tačnost, ažurnost i ukupni integritet izbora. Zašto nisu uvedene nove tehnologije odnosno biometrijska identifikacija birača da bi se spriječilo glasanje s tuđim identifikacijskim dokumentima? Zašto ne postoji videonadzor na biračkim mjestima, koji ne bi snimao samo mjesto glasanja nego cjelokupni prostor? Uvođenje skenera spriječilo bi značajan dio nepravilnosti. Zašto glasački listići nisu bili označeni serijskim brojevima i žigom? CIK je odgovoran za birački spisak i morao je spriječiti eventualne zloupotrebe i manipulacije koje se odnose na promjenu „biračke opcije“, prisutnost umrlih osoba na biračkim spiskovima te manipulacije pri glasanju u odsutnosti odnosno iz inozemstva. Proces korupcije i izbornih prevara počinje od biračkih spiskova i biračkih odbora, čiji su članovi dan uoči izbora na mnogim mjestima bili promijenjeni. Razmjena mjesta u biračkim odborima između političkih subjekata i činjenica da su se neki pojedinci za članstvo u biračkim odborima prijavili samo kako bi prodavali odnosno trgovali svojim mjestima ukazuje na tamnu stranu izbornog procesa. Događalo se da u biračkom odboru imate faktički tri člana iz jedne političke opcije ili koalicije, što stvara sumnju u regularnost procesa i mogućnost utjecanja na konačni izborni rezultat. Izborni zakon jasno kaže da jedan politički subjekt može imati samo jednog člana biračkog odbora.

Privatne firme ''Atlantik BB'' d.o.o. Banja Luka i ''Grafomark'' d.o.o. Laktaši štampali su glasačke listiće za izbore u BiH s vrlo upitnim nadzorom prilikom štampanja, što otvara mogućnosti zloupotreba i eventualnog štampanja dodatnog broja glasačkih listića posebno u entitetu Republika Srpska. Sporan je izbor Milorada Dodika za člana Predsjedništva BiH, a još je sporniji izbor Željke Cvijanović za predsjednicu Republike Srpske. Promatrači pozitivnim ocjenjuju da tokom izbora nije bilo većeg narušavanja javnog reda i mira niti incidenata koji bi mogli ugroziti izborni proces. Promatrači uglavnom nadzor izbora vrše do 19 sati, a izborne krađe se najčešće događaju nakon toga. Tvrdnje promatrača se odnose samo na vanjski izgled izbornog procesa, dok se izborne krađe i prevare vrše na puno sofisticiranije načine. Međutim, brojni birači bili su izloženi prijetnjama i ucjenama da moraju glasati za određenu političku opciju čak i kupovinom glasova te donijeti fizički dokaz u obliku fotografije da su glasali za „pravu“ opciju.

Atmosfera straha negativno utječe na racionalno razmišljanje ljudi, što posljedično znači da dobar dio njih vjerovatno nije slobodno izrazio svoju biračku volju. Izborni proces u Bosni i Hercegovini je kontaminiran i kompromitiran. Analitičari ocjenjuju kako praksa pokazuje da se izbori u BiH dobivaju u Centralnoj izbornoj komisiji. Za većinu nepravilnosti CIK se proglašava nenadležnim ili prebacuje odgovornost na druge. Ovdje se otvara pitanje uloge Tužilaštva BiH i otvaranje procesa istrage protiv članova CIK-a odnosno njenog predsjednika zbog utemeljenih sumnji u neregularnost izbornog procesa i vjerodostojnost izbornih rezultata, koji često ne održavaju stvarnu volju birača.

Radončić pokraden treći, a Bećirović prvi put 

Otkako izbore organizira CIK bez prisutnosti stranaca od 2006. godine, pojavljuju se brojne nepravilnosti koje dovode u pitanje regularnost samih izbora i vjerodostojnost izbornih rezultata. Zabrinjava broj od 500.000 nevažećih glasačkih listića na svim nivoima vlasti, što predstavlja oko 8% od ukupnog broja glasačkih listića. Evropski standard kreće se od 1-3% nevažećih listića. Nevažeći glasački listići su posebno utjecali na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka. Naime, razlika između prvoplasiranog Šefika Džaferovića (SDA) i drugoplasiranog Denisa Bećirovića (SDP) iznosila je svega 16.000 glasova. Kada se uzme u obzir da je Bećirović bio favorit izbora, kojeg je podržavalo čak sedam političkih stranaka, sve upućuje na neregularnost prilikom izbora Džaferovića. 

Prema predizbornim anketama za izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH favorit je bio Bećirović, na drugoj poziciji se nalazio Fahrudin Radončić (SBB), dok je Džaferović zauzimao tek treću poziciju. Dogodilo se da je Radončić već treći put pokraden na izborima za člana Predsjedništva BiH, dok se Bećiroviću to dogodilo tek prvi put. 

Sve upućuje na to da je namjera bila pokrasti Radončića, dok je Bećirović postao kolateralna šteta tih namjera i tako je spriječen njegov ulazak u Predsjedništvo BiH. Zbog navedenih nepravilnosti je potrebno izvršiti provjeru nevažećih glasačkih listića na način da glasački listići na kojima je neko dodao iksić (x) na drugog političkog subjekta i time ga učinio nevažećim. To može uraditi isključivo član biračkog odbora.

Treba utvrditi koliki je procent tih glasačkih listića, jer se radi o klasičnoj zloupotrebi. Za neke nevažeće glasačke listiće odgovorni su i sami građani, koji su ih učinili nevažećim tako što su na njih nešto dopisali ili postupili protivno pravilima odnosno uputama za glasanje. Uvođenjem skenera te nepravilnosti bile bi svedene na minimum. Analitičari smatraju da je CIK izvan demokratskog nadzora. Zašto niko nije uhapšen od članova CIK-a, jer počinjena djela predstavljaju kriminal? Sve upućuje na to da CIK sudjeluje u lažiranju izbora i najvećoj izbornoj prevari u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Kako je moguće boriti se protiv CIK-a, jer na odluke CIK-a možete se žaliti putem Suda BiH, koji je zajedno s Tužilaštvom BiH i Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) pod kontrolom njihovih političkih sponzora i tu se zatvara krug gospodara političke i svake druge moći u Bosni i Hercegovini.

U osnovi, radi se o zatvorenoj kriminalnoj organizaciji, koja samo izvana ima demokratski legalitet. Analitičari smatraju da je vrlo upitan izbor Šefika Džaferovića i Milorada Dodika za članove Predsjedništva BiH i da je potrebno utvrditi nepravilnosti u izbornom procesu, posebno pri prebrojavanju glasova i utvrđivanju nevažećih listića. Dodik ima najmanje tri hipoteke zbog kojih ne bi mogao obavljati nijednu javnu funkciju, a to su: ratno profiterstvo koje ne zastarijeva, porijeklo njegove imovine i odgovornost za bombardiranje Zagreba iz maja 1995. godine.

Kome smeta Željko Komšić

Za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata izabran je Željko Komšić (DF). To je izazvalo lavinu (ne)osnovanih napada na njega osobno. Dovodi se u pitanje njegov legitimitet, koji čak vodi ka prebrojavanju njegovih krvnih zrnaca. Profašistički pristup dolazi iz vrha HDZ-a BiH, HDZ Hrvatske, ali i čelništva Republike Hrvatske. Po logici HDZ-a član Predsjedništva BiH iz redova Hrvata može biti samo onaj za koga masovno glasaju Hrvati i koji mora biti iz zapadne Hercegovine, iako u zapadnoj Hercegovini živi svega 1/3 od ukupnog broja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Vjerovatno, zbog nakaradne politike HDZ, najviše Hrvata iz BiH živi u inozemstvu.

Prema Ustavu BiH, članovi Predsjedništva BiH ne predstavljaju narode nego se biraju iz naroda radi njihove ravnopravnosti, a predstavljaju državu i sve njene narode i građane. U praksi članovi Predsjedništva BiH najčešće su predstavljali interese vlastite stranke, piše Bećirović.