Jedno od najstarijih mlinsko–prerađivačkih preduzeća u Semberiji i sjeveroistočnom dijelu BiH, bijeljinski “Žitopromet” nalazi se na velikoj prekretnici. Jednomjesečni štrajk bio je vrh ledenog brijega te je počeo otapati i otkrivati godinama pogrešno vučene poslovne poteze.

Kupovina glasova

Posjeta Milorada Dodika uoči izbora ovom preduzeću i velikodušno data pozajmica od 500.000 KM za isplatu tri radničke plaće, te obećanje da će Vlada RS izdvojiti 1,8 miliona KM za otplatu pšenice semberskih seljaka koja je u julu lagerovana u silosima “Žitoprometa”, smirili su uzavrele strasti u Semberiji.

Je li i koliko tim Dodikovim potezom “kupljeno” glasova u Semberiji, tek će se preračunavati.

Tomislav Nestorović, vršilac dužnosti direktora “Žitoprometa”, koji pet mjeseci sjedi na usijanoj direktorskoj stolici, smatra da je ovaj Dodikov potez “samo znak koliko je ovo preduzeće važno i za Semberiju i za RS”.

Od narednog ponedjeljka, obećava Nestorović, Vlada RS će početi isplatu pšenice za oko 863 kooperanta koja su svoje hljebno žito lagerovala u silosima “Žitoprometa”.

- Vlada je prepoznala naš problem i pomogli su nam pozajmicom od 500.000 KM za isplatu tri plate radnicima. Vlada se obavezala da isplati i pšenicu poljoprivrednicima, jer su semberski poljoprivrednici u jednom trenutku postali „taoci“ naše teške finansijske situacije. Sada je nastupilo veliko olakšanje za nas i mi zbog toga dugujemo ogromnu zahvalnost Vladi RS. Većinski vlasnik i poslovodstvo sada iznalaze rješenje za ponovno pokretanje proizvodnje u „Žitoprometu“. Nisu to neka velika sredstva. Neophodno nam je od 150.000 KM do 200.000 KM i vjerujem da ćemo u narednih nekoliko dana obezbijediti taj novac i ponovo pokrenuti proizvodnju - uvjeren je Nestorović.

Sudbina radnika

Što se tiče statusa lagerovane pšenice, Ministarstvo poljoprivrede RS, kaže Nestorović, treba odlučiti o tome hoće li isplata ići posredstvom njihovih žiroračuna ili računa „Žitoprometa“.

- Nama je važno da pronađemo model kako da pšenica ostane kod nas. Da li će to biti neki grejs period i vraćanje duga Vladi RS u ratama, to tek treba definisati. Mi bismo u tom slučaju mogli koristiti pšenicu koja se nalazi u našim silosima kao osnovnu sirovinu. Trenutne obaveze „Žitoprometa“ prema dobavljačima, ako isključimo pšenicu, iznose oko 4.000.000 KM. Imamo i oko 2.000.000 KM potraživanja. Što se tiče najvažnije vijesti i za nas i za potrošače, a to je ponovno pokretanje pekare i fabrike stočne hrane, vjerujem da će za nekoliko dana, možda već u narednoj sedmici, biti obezbijeđeno tih oko 200.000 KM za nastavak proizvodnje - kaže Nestorović.

Ističe da većinski vlasnik ovog preduzeća Slobodan Pavlović trenutno na berzi ima 37 posto akcija „Žitoprometa“ te da o sudbini radnika i ovog preduzeća odlučuju i drugi akcionari, uz pomoć Upravnog odbora i Skupštine akcionara.

Hoće li poskupjeti hljeb

U srijedu ujutro iz silosa „Žitoprometa“ je izvezeno oko 600 tona pšenice koja pripada poljoprivredniku Bošku Radiću i grupi poljoprivrednika i koja je bila lagerovana u silosima. Pšenicu su izvezli kamioni brčanskog „Mega marketa“.

Nestorović kaže da svaki poljoprivredni proizvođač može sada birati hoće li pšenicu prodati „Žitoprometu“ ili nekom drugom, uz izmirivanje troškova sušenja i lagerovanja. I dok radnici  “Žitoprometa” sve to posmatraju s distance i sa dozom skepse, potrošači to vide kao najavu još jednog poskupljenja hljeba.

Slijedi prodaja Vanekovog mlina?

- Dobro sam upoznat sa stanjem u ovom preduzeću koje već pet-šest godina ide stranputicom. Ima tu raznih internih i eksternih utjecaja koji su doveli do ovakvog stanja. I tržište je puno čemu kumovalo. Moje mišljenje je da „Žitopromet“ godinama ima prevelik broj radnika. To može biti pohvala za većinskog vlasnika, da zaposli ljude, ali, s druge strane, javljaju se veliki problemi. Jedno preduzeće u Vojvodini sa sličnim proizvodnim i prerađivačkim kapacitetima ima stotinjak radnika. Mi smo donedavno imali 250 radnika. Imamo imovinu koju možemo prodati. Oglašena je prodaja Vanekovog mlina.

Taj objekt je bio u postupku restitucije kada ga je „Žitopromet“ kupovao. Dugo godina je prošlo otkako su nasljednici porodice Vanek aplicirali da im se vrati ta nekretnina. Tu se ništa nije u međuvremenu promijenilo i „Žitopromet“ je trenutno vlasnik te imovine. Mi smo na sjednici Upravnog odbora dogovorili šta se sve može prodati i koje su to trenutno neupotrebljive nekretnine kako bi se obezbijedila sredstva za dokapitalizaciju preduzeća - tvrdi Nestorović.