Šef SBB-a i kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Fahrudin Radončić je upozorenjem da Bosnu može poklopiti šapa Ankare, Teherana i Moskve bošnjački narod zapravo stavio u povijesnu poziciju da na izborima bira između anakrone vazalske propasti ili moderne, proeuropske budućnosti

Dosadašnji tijek još uvijek službeno ne odobrene izborne kampanje uglavnom nudi kopije već prožvakanih, otrcalih poruka pljuvanja, nacionalnoga naboja, izdajništva, posjeta vjerskim objektima i sudjelovanja u vjerskim obredima- piše "Dnevni list" iz Mostara. 

Potpuno drugačija poruka osnivača SBB i kandidata za bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH Fahrudina Radončića zaista je iznenađujuće osvježenje i zbog svoje hrabrosti, političkoga rizika kojeg ona nosi u složenom trenutku, ali i nevjerojatne dubinske i vizionarske snage i smisla. 

- Vidite šta se događa u svijetu, pred Bosnom se može naći svojevrsni Bermudski trokut anakronih politika Teherana, Ankare i Moskve. Neću dopustiti da Bošnjaci kao vazali idu u propast i okrenut ćemo Bosnu i Hercegovinu i naš narod tamo gdje oduvijek pripadamo – Europi, Europskoj uniji i zapadnoj civilizaciji. Čuvat ćemo naš autentični vjerski identitet, ali je ovoj zemlji potrebna moderna i uspješna vlast koja će zaustaviti višedecenijski trend autokratskog vladanja i uništavanja - bez uvijanja je sa govornice u Bugojnu Radončić u nekoliko riječi sažeo iz kojega smjera vreba moguća globalna anakrona prijetnja za njegov narod i njegovu državu i upro prstom prema naprednoj zapadnoj civilizaciji. 

Ništa manje suptilna nije niti Radončićeva poruka da će se, ako bude bošnjački član Predsjedništva, ali i kroz druge institucije pa napokon i kroz stranačko djelovanje, boriti za očuvanje autentičnoga vjerskoga identiteta. Zna Radončić da su bosanski, europski muslimani već desetljećima izloženi izazovu arapskih i turskih indokrinacija, petro dolara i modela upražnjavanja islamske vjere zbog čega su često šikanirani i ponižavani, ali i udaljavani od europske tradicije i standarda. Fahrudin Radončić očigledno u kampanji želi bošnjačko biračko tijelo dovesti pred svršeni čin, pred zid da se očituje o dvojbi: Brisel, Washington ili možda Ankara, Teheran pa posredno i Moskva. 

Sadašnja dominantna bošnjačka politika koju simbolizira i oplemjenjuje Bakir Izetbegović dijametralno je drugačija od Radončićeve. Ona je duboko isprepletena u vjersku dogmu i kao takva traži svoje svjetske centre moći i zaštite na azijskom, a ne europskome kontinentu , iako će vrh SDA uvijek u javnosti verbalno protežirati europski smjer. I u odnosu spram Amerike Bakir Izetbegović pokušava igrati perfidnu dvostruku igru poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je razapet između Brisela i Moskve. Nije naravno Izetbegoviću lako, a možda niti drago, što su Turska i Amerika razorili svoje odnose i što se Erdogan sve više okreće prema Putinu.

U praksi je i na jedno oko vidljivo da je politika Bakira Izetbegovića u sukobu između Turske i Zapada, apsolutno na strani Taipa Erdogana. Za razliku od njega Fahrudin Radončić nema kompleksa javno kazati da ne želi ropstvo za svoju zemlju i da će onda s punim pravom i legitimitetom tražiti i od drugih nacionalnih vođa u BiH da moraju uvažavati i boriti se za političku slobodu i suverenitet svoje države BiH.  

Europske tračnice

Odvažne Radončićeve poruke su prigoda i za druge sarajevske političke i vjerske čelnike, za intelektualne kalkulante da se okuraže i stanu uz napredne a ne anakrone smjerove. Njhov se vizionarski kvazi patriotizam svodio samo na lokalne okvire i lokalna i susjedska razračunavanja. 

Predsjednik SBB Fahrudin Radončić je ako ništa bacio verbalnu rukavicu drugima, nagovijestio da će voditi malo moderniju kampanju u kojoj će pokušati slijepcima i zavedenima otvoriti oči, mladima udahnuti dašak nade za bolju, europsku budućnost, a potencijalnim partnerima je uputio poziv da mu se pridruže na tim fatalnim europskim tračnicama. Većega dostignuća civilizacija do sada ipak nema od Europe, sa svim njezinim slabostima. Izbori 7.listopada su i svojevrsni referendum i prilika da građani konačno kažu jesu li za europske ili azijske vrijednosti, makar je objektivno i ovoga puta ponuda dosta skromna i skučena, analizira "Dnevni list" iz Mostara.