Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH podržalo je izmjene i dopune državne Strategije za rad na predmetima ratnih zločina još u februaru i od tada se čeka da je prihvati i Vijeće ministara BiH. Ali, to se još nije desilo. Strategija je trebala biti razmatrana na sjednici Vijeća ministara 3. jula, ali je skinuta s dnevnog reda.  

Rok do 2023.

Izmjene i dopune donesene su kako bi se ubrzao proces rješavanja predmeta ratnih zločina, a predviđeno je da svi budu završeni do 2023. godine.

Član Predsjedništva VSTV-a Selim Karamehić kaže za „Avaz“ da se o Strategiji razgovaralo na prije nekoliko dana održanoj ministarskoj konferenciji.

- Ali, niko nije mogao reći koji je to tačan razlog zašto je Strategija skinuta s dnevnog reda sjednice Vijeća ministara. Strategija predviđa da se ti predmeti završe do 2023. godine, a predstavljen je i sistem spuštanja manje teških predmeta na entitetski nivo, sve kako bi se ubrzao proces. Javnost opravdano traži da se taj proces ubrza, a posebno uzimajući u obzir osjećaje žrtava - istakao je Karamehić.

Rak-rana društva 

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, smatra da je Strategija „rak-rana našeg društva”. 

 - Prethodna verzija Strategije, usvojena 2008. godine, stvorila je probleme koji su danas isplivali na površinu. Upozoravali smo i tada i na kraju ispostavilo se da smo u pravu, jer nije dala očekivane rezultate, zbog čega se i radi revizija - pojasnio je Tahirović.

Dodaje da i ova strategija koja je trenutno u proceduri nije ništa bolja i da se radi o samo odgađanju problema za narednih pet godina.  

 - Ostalo je oko 700 predmeta, od kojih su 300 složeni predmeti koje bi trebao procesuirati Sud BiH. Ali, to je nemoguće do 2023. godine. Predložena strategija samo će stvoriti nove tenzije o tome koji će nivo i šta procesuirati. Mi imamo rješenje i ono je došlo još od Haškog tribunala, koji je prije svog zatvaranja sastavio listu s imenima 850 osoba za koje postoje dokazi da su počinile zločin. Na toj listi nalaze se i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, ali ona se izgubila kada su neki ljudi vidjeli ko se nalazi na njoj. Politika se uplela u ovo pitanje i lista je nestala. Zato danas imamo situaciju da Sud BiH vodi procese za maltretiranje u logorima, što bi definitivno trebali raditi niži sudovi - kaže Tahirović.

 - Na listi Haškog tribunala nalaze se imena 850 osoba, a radi se o oko 250 predmeta ratnih zločina. I to je ono što bi se trebalo procesuirati da bi se završilo ovo pitanje, jer je suludo očekivati da se procesuiraju svi zločini. To je zamka u koju smo upali 2008. godine, kada je u razmatranje uzeto 15.000 predmeta - izjavio je Tahirović.