Poljoprivredni proizvođači u Semberiji mogu samo gledati kako im pšenica truhne na njivama. Kako objašnjavaju, prinosi su umanjeni zbog vlage, kišno vrijeme ne dozvoljava ulazak kombajna u njive, a svaki naredni pljusak loše utječe na kvalitet zrna pšenice.

Strahuju da će zbog lošeg vremena najveći dio njihove pšenice završiti kao stočna hrana!

Loša godina

Žetva se trebala završiti prije 15 dana, ali još nije okončana.

- Vlaga dodatno oštećuje zrno, koje počinje da klija. Odavno nismo imali ovako lošu godinu kad je u pitanju žetva, a početak godine bio je obećavajući - reklo nam je nekoliko poljoprivrednika.

Kod mnogih proizvođača pšenice, kad su je dovozili pred mlinove, utvrđeno je da je hektolitarska težina niska, ispod 76 po kilogramu, dok je vlaga visoka, iznad 16 posto. Stručnjaci zbog toga preporučuju da pšenicu lošijeg kvaliteta iskoriste za stočnu hranu, jer se ne može koristiti za ljudsku ishranu.

- Na području Semberije u ovoj godini pšenicom su zasijane rekordne površine, skoro 47.000 hektara. No, zbog kiše i nemogućnosti da kombajni uđu u njive, nije požnjeveno još 30 posto površine - rekla je Jelica Radičić iz Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina.

Povrh svega, proizvođači su se našli u dodatnim problemima. Otkupna cijena, koju su im ponudili mlinari, nikad nije bila niža. Kažu da im je za kilogram pšenice ponuđeno od 23 do 26 feninga, a to im nije dovoljno ni da pokriju troškove.

 Procent vlage

Poređenja radi, prethodih godina za kilogram su dobivali i do pola marke.

Bijeljinski “Žitopromet” prvi je objavio otkupnu cijenu ovogodišnjeg roda pšenice - od 25 do 27 KM za 100 kilograma, a cijena zavisi od hektolitarske težine i procenta vlage u pšenici.

 Ko određuje otkupnu cijenu 

Risto Arsenović, diplomirani inžinjer poljoprivrede iz Asocijacije poljoprivrednih udruženja Semberije, kaže da se iz godine u godinu ponavlja identična priča, u kojoj resorno ministarstvo tvrdi da ne može utjecati na otkupnu cijenu pšenice nego da je određuje tržište.

- Otkupnu cijenu ne diktira zakon ponude i potražnje nego je određuju direktno mlinari i otkupljivači, koji kroz interne dogovore formiraju cijenu pšenice - kaže Arsenović.