Od početka ove godine, 3.597 osoba izbrisano je s biro za zapošljavanje u našoj zemlji, ali ne zato što su dobili radna mjesta koje je obećao Bakir Izetbegović nego su putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH našli posao u Njemačkoj i Sloveniji.
Individualni angažmani
Inače, evidentno je da su, osim sve masovnijeg iseljavanja našeg stanovništva u zemlje Zapada, i sezonski poslovi koji se nude izvan ganica BiH, utjecali posljednjih godina na smanjivanje nezaposlenosti. To je još jedan pokazatelj kako se vlasti lažno kite podacima da je na biroima sve manje nezaposlenih, kojih je, prema posljednjim podacima, ukupno 458.355 u našoj državi. Podsjetimo, treći smo u svijetu po nezaposlenosti, nakon Džibutija i Konga.
Iz Agencije su kazali za “Avaz” da su samo prošle godine u Sloveniju i Njemačku trbuhom za kruhom otišle 10.774 osobe. Tvrde da je interes za varioce, vozače, zidare u Sloveniji, kao i za medicinsko osoblje iz BiH u Njemačkoj, i ove godine veliki.
- U Sloveniji su u prva četiri mjeseca ove godine zaposlena 3.232 radnika, a u Njemačkoj u prvih pet mjeseci 365 radnika. Godinu ranije, u Njemačkoj je posao našla 851 osoba, i to sve na poslovima njegovatelja, jer mi jedino tu imamo dozvolu za posredovanje ovog zanimanja. Minimalna plaća za ovo zanimanje je 1.800 eura. Kad je riječ o Sloveniji, u 2017. zaposlena su 9.923 radnika. Od tog broja je 23 posto oglasa bilo za vozače, isto koliko i za varioce, 6,5 posto su zidari, četiri posto bravari, a u manjem postotku ostala zanimanja, uglavnom vezana za građevinski sektor. Plaće u Sloveniji se kreću od 800 do 1.600 eura zavisno od posla i kvalifikacija radnika - kazao nam je Boris Pupić, portparol Agencije.
On navodi da je broj zaposlenih iz BiH u Njemačkoj daleko veći, jer svi koji idu raditi na poslovima koji nisu vezani uz medicinu, ne idu putem Agencije nego na druge načine.
Jedine podatke o tome koliko je građana BiH otišlo u Njemačku da u svojoj režiji, odnosno mimo posredovanja Agencije, pronađu firmu koja će im dati radno mjesto i ugovor na osnovu kojeg će dobiti radnu i boravišnu dozvolu, objavio je nedavno Savezni zavod za statistiku Njemačke.
Ranije godine
Prema tom izvještaju, iz BiH se u Njemačku od 2008. do 2016. godine iselilo 15.756 građana.
- Zaključno sa 2016. godinom, na evidenciji službi registrirano je 172.560 državljana BiH koji žive i rade u Njemačkoj – navodi se u posljednjem izvještaju njemačkih statističara.
Istovremeno se bilježi nešto manji interes bh. građana za sezonske poslove u susjednim zemljama, premda se u ljetnoj sezoni otvara mnogo prilika u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
No, doznajemo da tamošnji ugostitelji ove godine bilježe sporije popunjavanje radnih mjesta pa im i oglasi već mjesecima stoje u izlozima restorana i prodavnica, poput ovih: “Nudimo posao za prodavača u trgovini“; “Traži se sezonski radnik u mjenjačnici”; “Traži se konobar u kafiću i kuhar u restoranu”...
Dosadašnje statistike pokazuju da je svake godine samo u Hrvatskoj na privremenim poslovima bilo zaposleno skoro 20.000 bh. građana, a nakon Hrvatske, najprimamljivija je Crna Gora, gdje je posla bilo za njih skoro 15.000.
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potvrdili su za “Avaz” da je ranijih godina veliki broj bh. građana sezonski radio u toj zemlji, a da su i sada na raspolaganju sezonska zanimanja kuhara, konobara, sobarica, pizza majstora, čistačica, recepcionera, prodavača suvenira i nakita.
- U oblasti turizma tražimo 24.204 radnika, a izvan mjesta prebivališta na sezonskim poslovima zaposlene su 4.722 osobe – kazala je Maja Bošnjak iz Odjela za odnose s javnošću i međunarodnu saradnju.
Istražujući ovu temu, naši novinari pozvali su proteklih dana telefonske brojeve navedene u oglasima za posao u Hrvatskoj.
- Nemate iskustva? Nema veze, to se začas nauči – konstatacija je koju smo čuli od vlasnika restorana s kojim smo stupili u kontakt, a koja dovoljno govori o tome koliko su im potrebni radnici, čak i bez iskustva.
U ovim kontaktima doznali smo i da je poslodavcima koji nude mogućnost rada tokom ljeta, važna starosna dob radnika, poznavanje stranih jezika, kao i podatak na koji iznos plaće pristaje.
Domaće tržište: Potražnja za radnicima i upisi na fakultet
Pokušali smo doznati i kakvo je stanje na domaćem tržištu rada s obzirom na to da 8. juna u našoj zemlji počinje upis na fakultete.
Mladi ljudi uglavnom žele postati liječnici, a tek potom ekonomisti, pravnici, profesori, sociolozi, filozofi i stomatolozi, navode prosvjetni radnici srednjih škola. No, zabrinjavajuće je da mnogi smatraju kako u BiH budućnost nije u školi!
Kako je za “Avaz” kazao Pupić, broj nezaposlenih osoba u BiH s visokom stručnom spremom bio je početkom maja 37.333 ili 8,14 posto od ukupne nezaposlenosti. Najviše je nezaposlenih ekonomista, pravnika, žurnalista, politologa, socijalnih radnika.
Potvrdio je da su na domaćem tržištu rada, kad je riječ o srednjoj stručnoj spremi, najtraženiji radnici saobraćajni tehničari, prodavači, KV i VKV zidari, varioci, kuhari, konobari, vozači, frizeri... a s VSS, inžinjeri elektrotehnike, IT sektor, građevinski inžinjeri, diplomirani farmaceuti i doktori medicine.
Plaće u Sloveniji, Njemačkoj, Holandiji i Austriji
* od 800 do 1. 600 eura plaće su sezonskih radnika u Sloveniji
* 1.800 eura minimalna je plaća medicinara u Njemačkoj
* 2.400 eura plaća je građevinara u Holandiji
* 1.900 eura plaća je radnika u ugostiteljstvu u Austriji
Trenutna potražnja i mogućnost zarade u Hrvatskoj
* 1.074 konobara
* 1.034 prodavača
* 734 vozača
* 676 kuhara
* 476 čistačica
* 287 pomoćnih kuhara
* 240 kuhinjskih radnika
* 205 skladištara
* 157 medicinskih sestara
* 134 zaštitara osoba i imovine
* od 1.500 do 2.000 KM za konobare, barmene, kuhare
* do 1.200 KM za sobarice i čistačice
* od 1.000 do 1.200 KM za turističke vozače i prodavače sladoleda
