Sabor Republike Hrvatske donio je u petak Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji će omogućiti ministarstvu koje je nadležno za tu vrstu problematike, da upravlja nekretninama.
Tako se, prema članu 17. spomenutog zakona za državnu imovinu Hrvatske, mogu nekretnine na koje se odnosi ova uredba dati u zakup na određeno vrijeme, prema provedenom javnom tenderu, do sklapanja međunarodnog ugovora. To znači da se imovina može izdavati na period od 30 godina.
Cjelokupnu evidenciju koju posjeduje BiH u Hrvatskoj vodile su nadležne agencije za privatizaciju FBiH i Republike Srpske. Tako bi naša zemlja mogla ostati bez Vile "Aurora", hotela "Vis" u Dubrovniku, 18 objekata u Gradcu, terminal u Pločama i još mnogo drugih.
Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije regulirano je da će prava na pokretnu i nepokretnu imovinu, koja se nalazi u državi nasljednici i na koju su građani ili druge pravne osobe imali pravo 31. decembra 1990. godine, biti priznata, zaštićena i vraćena od države u skladu s ustanovljenim standardima i normama međunarodnog prava i nezavisno od nacionalnosti, državljanstva, mjesta boravka ili domicila tih osoba. Odredbom čl. 2. stavak (1) tačka b) Aneksa G Sporazuma je određeno "Da će svaki navodni prijenos prava na pokretnim i nepokretnim stvarima učinjen nakon 31. decembra 1990. godine i zaključen pod prisilom ili u suprotnosti s podstavkom a) ovog članka biti bespredmetan i nevažeći - navodi se iz Ministarstva pravde BiH.
Pregovori državnih delegacija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o zaključenju Ugovora o imovinsko-pravnim odnosima započeli su još 1997. godine. Nakon što je stupio na snagu Sporazum o pitanjima sukcesije između država nasljednica bivše SFRJ („Službeni glasnik BiH“ broj: 43/01), pregovori su nastavljeni i vođeni tokom 2004. godine pa sve do 2009. godine. Nakon niza pregovora Ugovor o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između ovih dviju zemalja nije zaključen, piše u saopćenju.
- Ministarstvo pravde BiH nastavlja rad na rješavanju neriješenih i spornih pitanja, a koja potpadaju pod Aneks G Sporazuma o pitanjima sukcesije, pa smo u tom pravcu dana 9. maja 2016. godine dali saglasnost na Okvirni program aktivnosti članova zajedničkih tijela i članova pregovaračkih timova za provođenje Sporazuma o pitanjima sukcesije koje je izradilo Ministarstvo finansija i trezora BiH. Ministarstvo pravde BiH je u više navrata pokušalo zakazati sastanak s visokom predstavnicom Republike Hrvatske za pitanja sukcesije, kako bi se razgovaralo o bezuvjetnoj primjeni Aneksa G Sporazuma, kao pravnog okvira za rješavanje mnogih zahtjeva imovinskopravne prirode - ističu iz Ministarstva pravde.
Jedna od teza koju je Ministarstvo pravde BiH dostavilo Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH za razmatranje na zajedničkoj sjednici 2017. godine između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske je i pitanje zaključenja Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske, kojim bi se riješilo i pitanje stjecanja prava vlasništva državljana ovih dviju država na nekretninama.
- Ministar pravde BiH Josip Grubeša, sastao se, tokom februara 2018. godine u Zagrebu, s ministrom državne imovine Republike Hrvatske Goranom Marićem, a tema sastanka bila je sukcesija imovine dviju država. I osim jasnog napora ministra Grubeše da se pregovori nastave i da se o ovom pitanju razgovara na najvišem nivou, uspjeh je izostao. Sklapanje Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske je pravno pitanje dvije suverene države i Bosna i Hercegovina i njeni ovlašteni predstavnici ne mogu jednostrano riješiti ovaj problem, već je to neophodno riješiti diplomatskim putem. Republika Hrvatska ima pravo na teritoriju svoje države da uređuje pravna pitanja zakonima, ali cijenimo da je pitanje imovine koja je zaštićena Aneksom G Sporazuma o pitanjima sukcesije svakako treba rješavati na bilateralnom temelju s predstavnicima Bosne i Hercegovine - kažu iz Ministarstva pravde BiH.
