Ambasadorica Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini Zorica Bukinac izjavila je da se Slovenija intenzivno zalaže da zapadni Balkan ostane na agendi država članica Evropske unije (EU), a posebno BiH kojoj treba prilaziti s posebnom pažnjom, uvažavajući njene ekonomske i socijalne specifičnosti, kao i ustavni okvir u kojem funkcionira. 

Ambasadorica je u razgovoru za Fenu napomenula da je Upitnik na koji je BiH već predala odgovore instrument Evropske komisije te da će odluku o daljnjem evropskom putu BiH donositi države članice EU.

- To znači da je od velikog značaja šta BiH, kroz provođenje reformi i zakona i njihovu implementaciju, poručuje državama članicama EU čiji se predstavnici nalaze u Sarajevu, ali i u glavnim gradovima tih država - istakla je.

Podsjetivši da je Slovenija pokrenula više inicijativa za zapadni Balkan, apelirajući da ostane na agendi EU i Evropske komisije, što je i ostvareno, ukazala je na činjenicu da je i nedavni sastanak između EU i država zapadnog Balkana jasan izraz interesa EU za taj dio Evrope.

- Sada države zapadnog Balkana trebaju što više ispoljavati spremnost na provođenje reformi, na što su same obavezale - istakla je.

Napomenula je da se "između redova" uvijek provlači datum - 2025. godina, koji je Evropska komisija navela u svojoj strategiji, ali Bukinac ističe da taj datum ne predstavlja rok ili ograničenje već samo neku vrstu perspektive.

- U slučaju BiH bila je podignuta razina očekivanja u javnosti, a kada za to ne postoji realna osnova, dođe do razočarenja. Politički lideri to znaju, stoga trebaju imati umjerenost i odgovornost u komunikaciji s javnošću - naglasila je ambasadorica Slovenije, napominjući da se treba usmjeriti na reforme i djelovanje, a ne toliko razmišljati o datumima.

Posebno je istakla značaj provođenja reformi u BiH, konstatirajući da se mogu provoditi mnogo brže. Osim toga, primijetila je da postoje i kalkulacije i nedostatak političke volje, a s druge strane, tu je i predizborna kampanja.

Bukinac je stava da je za reforme važno da se usvajaju, ali ne samo da utisak bude bolji, jer se te reforme i zakoni zaista moraju provoditi.

- Ako se usvoji neki zakon bez dobro promišljene osnove, već znamo da ćete imati poteškoće u njegovoj implementaciji. Tako se problem samo odlaže i naknadno će biti ustanovljeno da BiH nije postigla ono što je trebalo - kazala je, naglašavajući da je proces implementacije reformi, s vladavinom prava u svom centru, stvaran, a ne samo površan proces.

Dotaknuvši se političkih odnosa unutar BiH, ocijenila je da su ponekad jako napeti, pogotovo sada uoči općih izbora u oktobru. Kako je rekla, zbog politizacije svega, kao i negativne i nacionalističke retorike, u prvi plan stupaju neke druge stvari, a političari se ne posvećuju problemima koji još mogu biti riješeni.

- Nijedna vizija budućnosti BiH nije realna bez ljudi koji ovdje žive. Političke stranke mogu imati jednu, dvije ili tri vizije BiH, ali bitno je šta o tome misle građani BiH - podvukla je ambasadorica.

Ona smatra da u pogledu Izbornog zakona postoji više mogućih tehničkih rješenja, ali da je za to potrebna politička volja, odnosna jedinstvena odluka kojom će sve biti provedeno do kraja. Građanima je poručila da izađu na izbore, obave svoju dužnost i glasaju za ono što misle da je najbolje za budućnost njihove zemlje.

Bukinac je, također, mišljenja da među političarima u BiH postoje priželjkivanja za intervencijom međunarodne zajednice. Međutim, po njoj, ta očekivanja nisu realna jer su i pitanja i odgovori u rukama aktuelnih političara.

U razgovoru za Fenu osvrnula se i na sve veći broj građana BiH koji odlaze u inostranstvo u potrazi za zaposlenjem i boljim životom, što situaciju u BiH čini posebno zabrinjavajućom.

- BiH ima tešku ostavštinu prošlosti koja je rezultat prošlog političkog djelovanja ili njegovog odsustva, a istovremeno nije dovoljno spremna za izazove s kojima se mora suočavati - istakla je.

Međutim, napomenula je da se i Slovenija, iako ekonomski jača i razvijenija, također suočava s istim problemom te navela da se 75 posto građana u starosti od 18 do 25 godina izjasnilo da žele napustiti Sloveniju. Ali dodala je da je to ipak dio kretanja unutar jedinstvenog prostora EU.

- Za BiH je još teže iznaći rješenje za ovaj problem jer se mora nositi sa ostavštinom prošlosti i istovremeno s poljedicama globalizacije. Pri tome, još nije ni kandidat za članstvo u EU kako bi mogla izvući neku bolju poziciju za svoje studente i radnike - konstatirala je slovenska ambasadorica.

Kazala je da redovi ljudi koji stoje ispred ureda konzulata u Sarajevu i ureda u Banjoj Luci govore da postoji potreba za radnom snagom u Sloveniji, ali da s druge strane, ne ostaju svi u Sloveniji koja im je samo usputna stanica za odlazak negdje drugdje.

- Razumijem zabrinutost građana, a istovremeno se nadam da lideri BiH shvataju da neko mora raditi, ići u školu, odnosno da, ako neko želi voditi ovu državu, u njoj mora biti državljana. Vizija mogućeg razvoja BiH, ukoliko je građani napuštaju u tako velikom broju, neće moći biti aplicirana - potcrtala je.

Ipak, dodala je da ne treba očajavati, ali i da ne treba ni sjediti skrštenih ruku, te izrazila nadu da će prevladati razum i politička mudrost kod onih koji još imaju vremena da se dogovore.

- Nije na Sloveniji da bilo šta propisuje ili da se miješa u unutrašnje stvari, ali, s druge strane, ne možemo biti ni potpuno neaktivan promatrač, ako možemo podržati i pomoći brže približavanje strateškom cilju BiH - stava je ambasadorica Slovenije.

Podsjetila je da u BiH ima veliki broj slovenskih kompanija koje zapošljavaju otprilike 15.000 bh. građana, a koje su, budući da je Slovenija članica EU, najbolji agenti i promotori ulaganja u BiH.

- Međutim, dovoljna je da jedna ili dvije kompanije budu nezadovoljne poslovnim uslovima da apetit za investiranje u BiH ne raste onoliko brzo koliko bi mogao - naglasila je.

Ocijenila je da BiH ima mnogo potencijala, ali da to nije dovoljno te da je potrebno investirati u poslovno okruženje i prilagođavati propise koji ga reguliraju, kako bi BiH postala destinacija privlačna za kapitalna ulaganja.

- BiH ima najveću razmjenu sa državama članicama EU, tako da je putokaz prilično jasan - konstatirala je Bukinac.

Komentirajući odnose dviju država, kazala je da BiH u Sloveniji ima prijatelja, bilo da se radi o evropskim ili euroatlantskim integracijama.

- I dalje ćemo se zalagati da se BiH prilazi s više osjećaja za njene specifičnosti, što ne znači da se BiH nudi poseban "popust" već da se pokuša shvatiti šta znači u BiH odgovoriti jednim glasom na jedno pitanje. Često se radi o političkoj volji, ali i o faktoru organizacije i vremena - smatra ambasadorica.

Između ostalog, kazala je i to da je Slovenija na strani država koje su stava da se Akcioni plan za članstvo BiH u NATO (MAP) treba aktivirati da bi mogla preći na implementaciju reforme odbrane te koristiti sve instrumente koji će joj biti na raspolaganju, a prije svega, znanje.

Slovenska ambasadorica se osvrnula i na uvijek aktuelno pitanje štediša Ljubljanske banke u BiH, istakavši da Slovenija redovno i bez odgađanja ispunjava sve svoje obaveze iz presude Suda za ljudska prava u Strazburu.

Napomenula je da postoji još jedan broj štediša koji su se uključili u shemu privatizacije u Federaciji BiH, što se nije uspješno završilo.

- Oni trebaju prvo iscrpiti sva pravna sredstva u Sloveniji te će se za njih morati tražiti neko drugo rješenje - zaključila je Bukinac.