Principi koje su usaglasili SDA, SBB, SDP i DF, između ostalog, o reduciranju Doma naroda Parlamenta FBiH, nemaju nikakve veze s provođenjem odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, tvrdi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak (HDZ BiH). 

U razgovoru za Vijesti.ba, on ističe da za HDZ BiH nije prihvatljivo izjednačavanje nadležnosti Doma naroda Federalnog parlamenta s nadležnostima Vijeća naroda RS.

- Ne znam zašto bismo se sada bavili nadležnostima Doma naroda FBiH. Niti je o tome bilo riječi u odluci Ustavnog suda BiH niti je iko tražio da se promijeni uloga Doma naroda FBiH, kao jednog od dva zakonodavna doma. Ne radi se o etničkom ili neetničkom Domu naroda, nego upravo onakvom kakvim ga je definirao Ustavni sud BiH svojom odlukom u predmetu ''Ljubić''. Dakle, riječ je o legitimnom zastupanju. Ponavljam, Dom naroda ne može biti pretvoren u građanski dom, jer on nije građanski dom. Naravno, njegova prioritetna uloga je u zaštiti vitalnog nacionalnog interesa, ali on je zamišljen kao dom koji ima zakonodavnu ulogu - kategoričan je Čolak.

Ako četiri stranke žele uspostaviti punu simetriju između Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda RS, to će, upozorava, stvoriti novu asimetriju u odnosu na Dom naroda Parlamenta BiH.

- Tada bismo imali dvije asimetrije s državnim nivoom vlasti. Ja mislim suprotno, odnosno da bismo trebali poći s državnog nivoa ako želimo uklanjati određene asimetrije - smatra Čolak.

Kako ističe, prijedlog SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a ide u smjeru pretvaranja Doma naroda FBiH u građanski dom.

- No, Dom naroda nije zamišljen kao građanski dom, nego kao zakonodavni dom koji je jednak Zastupničkom domu, s tim da ima posebna ovlaštenja u smislu zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Odluka Ustavnog suda BiH ide u pravcu legitimnog predstavljanja i zastupanja u Domu naroda, ali ovim prijedlogom se želi nešto sasvim drugo - naglašava Čolak u razgovoru za Vijesti.ba.

A to "nešto drugo" vodi ka Federaciji BiH kao bošnjačkom entitetu.

- Ako zagovarate dva građanska doma, a u FBiH su Bošnjaci većina, s više od 70 posto, dok Hrvata ima 22-23 posto, šta je to drugo nego isključivo bošnjački entitet. Njihov prijedlog ide apsolutno u tom pravcu. Nažalost, to je tako - konstatira Čolak te zapaža da su to prvi put bošnjačke stranke predstavile jasno i eksplicitno.

On podsjeća da je Federacija BiH prvobitno zamišljena kao ravnopravna zajednica Hrvata i Bošnjaka. Međutim, odlukom Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda došlo je do promjene broja delegata u Domu naroda FBiH.

- Ta odluka Ustavnog suda determinirala je kasnije i izmjene Ustava FBiH, prije svega nametanjem odluka od OHR-a. Na Ustav FBiH nametnuta su 73 amandmana - napominje Čolak.