Gradsko vijeće Tuzla još u septembru 2016. godine podržalo je inicijativu mladih tuzlanskih aktivista predvođenih Adijem Selmanom da nekropola stećaka u Donjim Breškama na propisan način bude obilježena, uređena i da se asfaltira pristupni put.  

Inicijativa je jednoglasno podržana u Gradskom vijeću, ali je izostala njena realizacija. U to se uvjerila i ekipa „Dnevnog avaza“ prilikom nedavne posjete ovoj nekropoli, koja je još 2010. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH.

Najbolji primjer

- To je samo mrtvo slovo na papiru. Zar prizor ne govori više od hiljadu riječi? Na primjeru stećaka u Donjim Breškama možete se uvjeriti koliko se država u stvarnosti brine o svojim nacionalnim spomenicima - govore nam mještani Donjih Brešaka, dodajući da je i stanovništva u njihovom kraju sve manje.

Nekropola u Donjim Breškama nalazi se na imanju Ive Trgovčevića. Smještene je u blizini česme „Nikolići“, odnosno na uzvišenju s desne strane makadamskog puta.

U Zavodu za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona navode da nacionalni spomenik u Donjim Breškama čini nekropola sa 23 stećka.

- Stećak koji se i danas nedvojbeno izdvaja iz ove nekropole (zbog uspravnog položaja, dimenzija, ukrasa, donekle i očuvanosti) jeste stub s lučnim izbočenjem i brojnim ukrasnim motivima. Opće stanje nekropole vrlo je loše, većina stećaka je prevrnuta, oštećena, dosta ih tek vrhom izviruje iznad površine zemlje. Nekropola je obrasla travom i šipražjem - navode u Zavodu.

Upravo zbog lošeg stanja ova nekropola nije uvrštena na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Zbog toga je tuzlanski zavod uradio Projekt sanacije, restauracije i konzervacije tog lokaliteta.

Aplikacija za projekt, odnosno sufinansiranje njegove realizacije, postoji. Postoje i zaključci Gradskog vijeća. Postoji i dobra volja, ali... Čeka se zeleno svjetlo neke od komisija kako bi nacionalnom spomeniku BiH bio vraćen stari sjaj.

 Svjetska baština

Adi Selman, proslavljeni bh. karatista, prisustvovao je sjednici u Istanbulu na kojoj su stećci upisani na listu UNESCO-a.

- Između ostalog, razgovaralo se i o kandidaturi BiH, Srbije i Crne Gore za upisivanje stećaka kao srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika na listu svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. Iz Bosne i Hercegovine nominirano je oko 4.100 stećaka smještenih u 30 nekropola. Nažalost, BiH je morala povući sa spiska dvije nekropole koje se nalaze u Tuzli i na Palama, jer su u izuzetno lošem stanju, zapuštene, neobilježene i kao takve ne mogu konkurirati da se nađu na spisku svjetske kulturne baštine - kaže Selman.

On je kasnije sa svojim istomišljenicima podnio inicijativu Gradskom vijeću Tuzla, koja je jednoglasno usvojena, ali se ni dvije godine kasnije ništa nije uradilo.

Potječe iz 15. stoljeća

Najpoznatiji istražitelj stećaka Šefik Bešlagić za nekropolu u Donjim Breškama ističe da datira najranije oko 15., a neki stećci pripadaju i prvoj polovini 16. stoljeća. Nekropola je locirana na krajnjim jugozapadnim padinama Majevice, ka zaseoku Nikolići u Donjim Breškama.