U Bosni i Hercegovini prošle godine je otvoreno tek 4.000 radnih mjesta. Naša je zemlja na balkanskom dnu i u toj kategoriji. Time je, po ko zna koji put, demantirano slavodobitno objavljivanje lažnih podataka zvaničnika SDA o njihovim uspjesima.
ISTRAŽIVANJA
Pričom o hiljadama novih radnih mjesta vlast prodaje maglu
U Bosni i Hercegovini prošle godine je otvoreno tek 4.000 radnih mjesta. Naša je zemlja na balkanskom dnu i u toj kategoriji. Time je, po ko zna koji put, demantirano slavodobitno objavljivanje lažnih podataka zvaničnika SDA o njihovim uspjesima.
Nove investicije
Prema studiji koju su zajedno objavili Svjetska banka i Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča, na području zapadnog Balkana 2017. je otvorena 231.000 novih radnih mjesta. Po tome prednjači Kosovo s nešto više od 20.000 novih radnih mjesta. Iza njega je Srbija s jedva 10.000, a ispred BiH je Makedonija s blizu 6.000 novih zaposlenja.
Ekonomistica Svetlana Cenić nije iznenađena prezentiranim podacima.
- Interesantno je da samo pričamo o tome koliko se otvorilo radnih mjesta, ali ne i koliko ih se zatvorilo – kaže ona u razgovoru za „Dnevni avaz“.
Pojašnjava i da se „u svijetu novo radno mjesto smatra onim koje je stvoreno uz novi proizvod ili uslugu, odnosno novu investiciju“.
- Ako se obećavaju hiljade novih radnih mjesta, onda država mora investirati u istraživanje i razvoj. U protivnom je to samo šuplja priča. Ako smo na dnu u pogledu investicija, bilo domaćih ili stranih, onda i to potvrđuje da je, najblaže rečeno, prodavanje magle obećanje o hiljadama novih radnih mjesta - ističe Cenić.
Navodi i podatak da je u republike bivše Jugoslavije u prošloj godini investirano tri puta manje nego u Mađarsku, naprimjer. Cenić upozorava da država ništa ne radi na stvarnom zapošljavanju.
- Kao, hoćemo prekvalifikacije, a u Federaciji BiH još nije usvojen zakon o kontinuiranom obrazovanju. Kako, onda, prekvalificirati ljude, a da im certifikat bude validan u svakoj fabrici? I kako se, onda, uopće može pričati o hiljadama novih radnih mjesta i renesansi – kaže naša sagovornica.
Cenić: Produkujemo nešto što privreda ne treba
Najviše nepismenih
Iznosi i podatak da je u Kantonu Sarajevo na birou bilo oko 700 vlasuljara (frizera).
- Šta s njima i kakva je politika obrazovanja, ako produkujemo nešto što privreda neće ili ne treba – pita se Cenić.
Na dnu smo po obrazovanju, po siromaštvu, po procentu funkcionalno nepismenih, po investicijama, ali i po uključenosti žena u tržište rada.
- U ovoj i ovakvoj BiH, naprimjer, s visokom školom ima 9,6 procenata stanovnika, od čega 51,8 odsto čine žene. Stanovnika bez ikakvog obrazovanja ima 4,9 odsto. Od tog broja čak 83,6 procenata otpada na žene – navodi ona dalje.
Čak i MMF upozorava na odlaske
Alarmantan je odljev radne snage iz BiH da već i MMF na to upozorava. Prema popisu iz 2011. u EU, bili smo na visokom sedmom mjestu po broju imigranata iz BiH u EU. Od 2011. do 2018. iselile su se sada već stotine hiljada radno sposobnih ljudi, pa je pitanje kakvi će rezultati popisa biti 2021.
- Podaci kažu da je negdje od 2013. do 2017. otišlo oko 150.000 ljudi. I taj mali rast BDP-a nije rezultat povećane proizvodnje, investicije ili ulaganja u nauku, već doznaka iz inostranstva – upozorava Cenić.