Neodgovorni građani smećem zasipaju rijeku, koja više puta godišnje poplavi plodnu oranicu 

S jedne strane planina Ozren, s druge Trebava, u sredini Sprečko polje kojim vijuga tužna, smećem svih vrsta i muljem zatrpana “ničija” rijeka Spreča, bez sumnje najzagađenija rijeka u Bosni i Hercegovini, a nekada je bila najbogatija ribom u Evropi. Danas ova rijeka više podsjeća na kanal otpadnih voda.

Znamo kako “diše”

Za 20 poratnih godina na Spreči je zabilježeno više od 40 teških ekoloških incidenata, pomora ribe i života u njoj, svake godine ova rijeka izlije se iz svog korita i poplavi plodnu oranicu, pa poljoprivrednicima nanese velike štete. Rijekom stignu i otrovi iz fabričkih hala čijim vlasnicima nije stalo do čiste rijeke i zdravlja ljudi nizvodno od Lukavca do Doboja, već do profita. Spreča je napadnuta sa svih strana i osuđena na biološku smrt. 

Osman Hodžić, sekretar Ekološko-sportsko-ribolovnog društva “Drijenča” iz Gračanice, jedan je od najvećih boraca za spas Spreče, koji kaže da se nikada neće pomiriti s ovim što se radi od ove rijeke i da će istrajati da joj vrati njenu kao suzu bistru vodu, život sa 24 vrste ribe... 

- Mi, ribari, iz Gračanice znamo kako “diše” ubijena rijeka, znamo ko je i zbog čega truje, znamo zbog čega ona plavi naše polje, znamo sve, ali teško se boriti, jer smo ostali sami. U posljednje vrijeme, vidim, diže se narod, dižu se mladi u eko-udruženjima, a i poljoprivrednici su počeli dolaziti na skupove nedavno formiranog Inicijativnog odbora za spas rijeke Spreče. S nama su predstavnici općine, Pokret Gračanice. Idemo prema vladi Tuzlanskog kantona da se struka i zvanično konačno uključi, da u 21. stoljeću vratimo život našoj rijeci - kaže Hodžić. 

Slike užasa na Spreči na svakom su koraku. Divlje deponije posebno oko “ničijih” mostova nastaju pod okriljem noći.

Uginule životinje 

Općina Petrovo u RS je na desnoj obali u naselju Donja Orahovica stacionirala općinsku deponiju koju malo veća poplava odnese u rijeku i napravi haos. Odgovornost u općini na ovaj necivilizacijski gest prebacuju na raniju vlast. Slično stanje je i na mostu u Kakmužu, gdje se odlažu uginule životinje.

Spreča je i entitetska granica, pa se moraju poštovati nadležnosti, svako ima svoju stranu i svoje opravdanje.

- Radimo koliko možemo na suzbijanju nastanka divljih deponija. Svijest ljudi je na niskom nivou. Vlasnici kafana, kafića, prodavnica, praonica svoje smeće bacaju u rijeku. Patroliramo, koga uhvatimo na djelu slijedi mu kazna. Spreča nije lokalni problem, u njenu zaštitu moraju ustati viši organi. Svjedoci smo, deponija uz Spreču se očisti, ali se ubrzo javi nova, veća - kažu nam komunalni redari Fahrudin Krtičić i Zoran Toman. 

Rijedak pozitivan primjer

Ipak, na Spreči smo zabilježili i jedan primjer koji bi mogao biti veliki zamajac da se o ovoj rijeci počne pričati ljepša priča.  

Edin Osmanović je započeo gradnju prve mini hidroelektrane na Spreči u Donjoj Orahovici u Federaciji BiH. Obavezao se da će produbiti korito Spreče, urediti obale, očistiti ih od smeća. Obećano je i uradio, pa su mještani zadovoljni, a Emin Bajić ističe kako je na ovom mjestu, nakon onog u Petrovu, uvijek bila najveća deponija smeća.

- Čujem, a i vidim sada toga više nema, vidim teče bistra voda. Ovdje će se napraviti reviri za ribarska druženja i takmičenja, staze za šetnju i odmor. Umjesto smeća, ovdje će niknuti turistička oaza - zadovoljno konstatira Bajić. 

Zbog plavljenja smanjuje stočni fond

Poljoprivrednik Hadis Šestan također se raduje gradnji prve mini hidroelektrane na Spreči. 

- Ja imam 20 krava muzara, imao sam plan povećati broj na 40, ali nemam hranu, jer mi Spreča plavi stotinu dunuma. Regulacijom Spreče prestalo bi i trovanje zemljišta i svima bi bilo bolje. Ali, svi mi moramo skočiti i Spreči vratiti život, ne ostavljati je ovakvu našim pokoljenjima – apelira Šestan.