U ovom trenutku, u 12 mrtvačnica širom BiH, nalazi se oko 2.000 neidentificiranih tijela koja su proteklih 20 godina ekshumirana iz pojedinačnih, zajedničkih i masovnih grobnica u BiH, rečeno je na konferenciji za novinare Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH u Mostaru
Na konferenciji je istaknuto da se u BiH do 2001. godine, u nedostatku DNK laboratorija, nisu vršile DNK analize na osnovu uzete krvi od porodica koje su tražile nestale, te da se identifikacija vršila klasičnom metodom identificiranja na osnovu odjeće, predmeta, nakita i drugih stvari pronađenih kod žrtve ili jednostavno na bazi njihovih antropoloških karakteristika.
Stoga je moguće da se u procesu identifikacije do 2001. godine napravljen određeni broj grešaka, tzv. pogrešnih klasičnih identifikacija i da zapravo značajan broj od ovih 2.000 neidentificiranih žrtava zapravo predstavlja te pogrešne identifikacije.
Amor Mašović, član Kolegija direktora Instituta kazao je da je do 2001. godine izvršeno oko 8.300 klasičnih identifikacija, te je uputio apel svima koji nisu dovoljno uvjereni u identifikaciju srodnika da se jave na brojeve telefona kancelarija Međunarodne komisije za nestale osobe 035/228-830 i 033/280-800 kako bi donirali dvije kapljice krvi i time razriješili sumnju i ovu problematiku.
Ukoliko se njihova krv podudari s DNK profilom nekog od tijela koja leže u mrtvačnici, onda je to njihov srodnik, a ne onaj kojeg su ranije identificirali i sahranili.
- Ako im se javimo, to će značiti da njihov sin, muž, brat ili otac leže u toj mrtvačnici, a ne ispod onog nišana, onog križa i onog krsta na kojem je napisano njegovo ime. Njih ćemo zamoliti da tijela onih koje su pogrešno identificirali predaju u nadležnost Instituta kako bi i neka druga porodica bila u prilici da dođe do spoznaje o sudbini svojih najmilijih - kazao je Mašović.
Naglasio je da u ovom trenutku ne znaju o kojem broju pogrešnih klasičnih identifikacija je riječ. Istaknuo je da to nisu svih 8.300 te da vjeruju da od ovih 2.000 neidentificiranih nešto više od jedne polovine može biti predmet tih pogrešnih identifikacija.
- Do tih pogrešnih identifikacija moglo je prevashodno doći u samom ratnom periodu, kad su se radile tzv. razmjene tijela poginulih ili kada je jedna od zaraćenih strana dovozila kamione s mrtvim tijelima na linije konfrontacija. U tom periodu identifikacije su nerijetko vršili saborci a ne članovi porodica. Do toga je moglo doći i u poratnim ekshumacijama masovnih grobnica u kojima su pronađene desetine tijela, a tek nakon toga bi mogle doći u pitanje i pojedinačne grobnice - naveo je Mašović.
