Prva posjeta nove ministrice vanjskih poslova Austrije Karin Knajsl (Kneissl) državama regiona, od jučer se odvija u BiH. Naravno, naša država nije slučajno odabrana i samo po sebi to govori sasvim jasno o odnosu Austrije kako prema regionu tako i prema BiH.  

Saradnja s Mokom

Ministrica Knajsl na ovu je poziciju imenovana u ime Slobodarske stranke Austrije (FPO). Riječ je o desničarskoj stranci koja je poznata i po svom negativnom odnosu prema prilivu migranata. No, ona je sušta suprotnost takvoj politici. Između ostalog i zato što je 17 godina svog života provela na Bliskom istoku, govori arapski i hebrejski jezik i smatra se ekspertom za taj trusni region.

U njenoj biografiji upadljiv je i detalj da je tokom devedesetih godina bila bliska saradnica tadašnjeg šefa diplomatije Austrije i velikog prijatelja BiH Alojza Moka (Alois Mock).

Koje su teme o kojima ćete razgovarati sa zvaničnicima BiH?

- Važna tema razgovora bit će, naravno, nastojanja BiH u vezi s integracijama u EU.

Kao što znate, Evropska komisija nedavno je objavila Strategiju proširenja za zapadni Balkan. U maju će prvi put nakon 2003. godine biti ponovo održan EU samit o zapadnom Balkanu. Za ovaj region, dakle, postoji prozor-prilika, koju vrijedi iskoristiti. U ovom kontekstu će i trud BiH u vezi s provođenjem reformi biti vrlo važna tema.

Od 2015. ova je zemlja opet na EU kursu, niz reformskih mjera uspješno je proveden. U svakom slučaju, rad na reformama već je godinu, nažalost, znatno usporen. Ovdje nosioci odlučivanja moraju djelovati protiv usporavanja i, uprkos oktobarskim izborima, jasno pokazati Evropskoj uniji da, kada govore o reformama, to ozbiljno misle. Ovo u naročitoj mjeri vrijedi za područje vladavine zakona, znači pravne države, i neophodnu reformu izbornog prava.

Zašto?

- Zemlja koja želi postati članica EU, mora biti u stanju da provede presude svog ustavnog suda i da provede izbore legalno, u skladu s međunarodnim standardima, poštujući i potrebu legitimnog predstavljanja naroda i građana.

Mi smo, naravno, i dalje spremni da se zalažemo za BiH. Primarni zadatak je na nosiocima odgovornosti u vašoj zemlji, da se s političkom dalekovidnošću i uz spremnost na kompromis pobrinu za one dobre vijesti koje Evropa čeka.

Fokus napredovanja

Je li posjeta BiH prva Vaša službena posjeta nekoj od država zapadnog Balkana?

- Da. Ja sam, doduše, već imala razgovore s predstavnicima iz regiona, ali sada se radujem tome da, uprkos veoma tijesno ispunjenom kalendaru termina, lično putujem u region, kako bih potcrtala austrijski i moj lični angažman za region i njegovu evropsku perspektivu.

Sasvim svjesno sam izabrala BiH kao prvu zemlju regiona, jer mi je ova zemlja na srcu, zbog njenih naročitih i mnogostrukih veza s Austrijom, uključujući austrijsku privredu kao investitora br. 1, zbog njenog multietničkog karaktera, ali i zbog njene kompleksne, problematične političke situacije, koja je u suprotnosti sa željama stanovništva i mogućnostima zemlje.

Zapadni Balkan, a time i BiH, za Austriju jeste i ostaje vanjskopolitičko težište. Uostalom, ja dajem prednost nazivu jugoistočna Evropa! Mi želimo što je moguće brže napredovanje procesa proširivanja na zapadnom Balkanu. Ovaj cilj bit će i u fokusu austrijskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije u drugoj polovini ove godine.

Paralelno s objavom Strategije, oživljavaju se tenzije na Balkanu, posebno u BiH. Sve je više novinskih otkrića o paravojnim aktivnostima u BiH. Koliko su Vam ti izvještaji izvor za brigu, a koliko u njima ima (eventualnog) pretjerivanja?

- Razumljivo samo po sebi, mi tačno pratimo tokove i istinski smo zabrinuti zbog štetne retorike u pogledu izbora ove godine. Ja apeliram na sve nosioce odgovornosti, da djeluju u skladu sa svojom odgovornošću i zajedno oblikuju budućnost regiona i ove zemlje. To da se operira strahovima i ovisnostima, da se potpiruju nacionalistički osjećaji i da se osuđenim ratnim zločincima dodjeljuju odlikovanja, neprihvatljivo je i mora biti stvar prošlosti. Takva kretanja, uostalom, u BiH imaju i direktno negativne efekte: ne samo da pričinjavaju ogromnu štetu ugledu vaše zemlje, koji je važan u pogledu integracija u EU, čemu težite, nego se dodatno neposredno odražavaju na spremnost investitora da dođu u BiH.

Neželjeni utjecaji

Mediji u regionu konstantno spinuju o opasnosti da je ?BiH platforma Islamske države u Evropi?, država u kojoj je u stalnom (i opasnom) porastu islamski radikalizam. Vlada Njemačke, kao i Dom lordova britanskog parlamenta, odbacili su takve navode kao pretjerane. Kakvo je stajalište austrijske vlade o ovom pitanju?

- Mogu razumjeti brigu medija, jer je tokom posljednja dva desetljeća bilo velikog priliva kapitala iz različitih islamskih zemalja u BiH. Porijeklo ovih novčanih sredstava mnogim je ljudima zagonetka, naročito kada se radi o brzoj građevinskoj djelatnosti i znatnom finansijskom obimu. S tog gledišta je razumljivo da se traže odgovori na ova pitanja i da se BiH u Evropi vidi kao moguća vrata za jači islamski ili islamistički utjecaj. Uz to, treba razlikovati dva fenomena: s jedne strane svjesno i štetno stvaranje navodnih ekstremnih prijetećih scenarija s pozadinom predizborne borbe.

S druge strane, reislamiziranje u mnogim dijelovima svijeta koje se tiče pitanja identiteta i koje je svakako za posmatranje, koje svima drugima mora izazvati strah, jer religija često ima veze i s polaganjem prava na moć. Kako postupati s time zasebna je i kompleksna tema. Mi smo u Austriji, naprimjer, donijeli novi Zakon o islamu, kako bismo zaustavili neželjene utjecaje i razvoje.

Neki smatraju da taj utjecaj nije toliko ovdje izražen.

- Načelno, opasnosti koje sa sobom nosi politički islamizam ne tiču se samo vaše zemlje nego cijele Evrope. Nadležni bh. organi uprave, koji uostalom vrlo dobro sarađuju s onima u Austriji, dobro se nose s borbom protiv radikalizma i ekstremizma; ja ne vidim BiH kao naročit izvor opasnosti. Osim toga, apsolutna većina onog dijela stanovništva koje se izjašnjava kao sljedbenici islama, živi i prakticira ga u jednom modernom, umjerenom obliku koji se može složiti s evropskim vrijednostima.

Bosna i Hercegovina i Austrija odavno žive u ustavnoj stvarnosti sekularne neutralnosti i jasne razdvojenosti države i religije. Rijaset postoji duže od 100 godina i jedna je od najvažnijih institucija islama s evropskim pečatom. Takav islam u svakom je slučaju nenasilan, inkluzivan i poštuje kako vlastiti državni ustav tako i nedjeljiva univerzalna ljudska prava. Drago mi je što ćemo biti u prilici da uskoro predstavimo javnosti naše zajedničke aktivnosti koje se tiču ove tematike.

Odlučno protiv secesionizma

Kada već govorimo o stajalisšima austrijske vlade, s obzirom na ranije stavove Hajnc-Kristijana Štrahea (Heinz-Christian Strache) o BiH, Srbiji, Kosovu... možemo li očekivati promjene politike Austrije prema regionu? Konkretnije: Ima li entitet u BiH - Republika Srpska - pravo na osamostaljenje? Treba li Kosovu uskratiti pravo participacije u procesu proširena EU? Bi li austrijska vlada podržala podjelu Kosova...

- Program nove austrijske vlade jasno potvrđuje nastavak dosadašnje politike Austrije prema zapadnom Balkanu. Ovaj region i u budućnosti će biti težište austrijske vanjske politike. Austrija će se pritom i dalje zalagati za proširenje EU i podržavati šest država zapadnog Balkana na ovom putu. Austrija je tradicionalni partner za cijeli region i podržavaj njegovu integraciju u EU. Mi ćemo se svom snagom založiti za napredak na ovom putu. Mi ćemo ovaj stav zastupati i u okviru našeg predsjedavanja EU u drugoj polovini ove godine, kako bismo s partnerima iz Unije i zapadnog Balkana postigli stvarni i istinski napredak. Zajednički cilj mora biti da se sve zemlje regiona čvrsto usidre u Evropi.

Austrija pritom podržava neograničenu evropsku perspektivu BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države i mi smo odlučno protiv svake vrste secesionističkih aktivnosti. Austrija je priznala Kosovo, to je nepovratna činjenica. Za nas je Kosovo jednakopravan partner u regionu. Mi podržavamo i proces dijaloga između Srbije i Kosova u kojem posreduje EU, kao i evropsku integraciju obje države. Nadamo se da će svi nosioci odgovornosti iskoristiti ovaj proces kako bi se postiglo konačno normaliziranje odnosa između Beograda i Prištine.

90.000 ljudi iz BiH ima boravak u Austriji

Koliko je mladih ljudi iz BiH u posljednje dvije godine dobilo radnu/boravišnu vizu u Austriji?

- U januaru 2018. okruglo 90.000 osoba iz BiH imalo je važeći status odobrenog boravka u Austriji, od toga 4.500 studenata. Jedan od stvarno velikih problema vaše zemlje jeste snažno iseljavanje, i to iz svih krajeva zemlje i iz svih grupa stanovništva. Mnogi ljudi, među njima i mnogo mladih ljudi, napušta zemlju, što, između ostalog, vodi tome da je sve teže naći stručnu radnu snagu, a upravo takvu radnu snagu treba rastuća privreda u BiH. Prema mom mišljenju, politika se mora zamisliti kako mlađim ljudima može napraviti bolje ponude za budućnost.

Završiti Projekt Evropa

- Austrija i druge države članice Evropske unije odavno zahtijevaju više angažmana EU, kako bi se dovršio Projekt Evropa. Bez integracije jugoistočne Evrope on će ostati nedovršen. Ne radi se o tome da Strategija samo otvoreno zadire na ključna područja na kojima region mora postići napredak. Ona stavlja u izgled i znatnu daljnju podršku i nudi jednu sasvim realnu perspektivu članstva u EU.

Sada je, prije svega, na državama zapadnog Balkana da urade svoje domaće zadatke i da zgrabe ponuđenu pomoć. Odlučujuće će biti koliko brzo svaka država može uobličiti svoje približavanje Uniji.