Sarajevska Hagada dobila je svoje mjesto u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, savremeno renovirani prostor, a posjetioci će je moći pogledati dva puta sedmično.
Završetak projekta „Hagada bliža nama“ u vrijednosti od 200.000 KM, omogućava dostojni prostor i čuvanje Hagade u savremenim uslovima. Nivo zaštite od svjetlosti, promjena temperature i vlažnosti, ali i od požara i krađe, značajno je podignut. U novom je sefu, najveće moguće kvalitete, sa vatrootpornim sistemom od sat vremena.
Na svečanosti otvorenja sobe za Hagadu direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić, francuski ambasador u BiH Giljam Ruson (Guillaume Rousson), ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, šefica regionalnog ureda UNESCO-a Ane Luis Tomson-Flores (Ane Luiz Thompson-Flores), predstavnici Jevrejske zajednice su još jednom podsjetili na značaj Hagade koja je zahvaljujući požrtvovanim i odanim građanima BiH preživjela dva rata.
Sa željom da omoguće većem broju građana BiH ali i turistima da imaju pristup Hagadi koja je 20 godina bila dostupna javnosti svega četiri sata, Ambasada Francuske u BiH, UNESCO i Zemaljski muzej su uz podršku Ministarstva civilnih poslova BiH odlučili da učine više na nadzoru i očuvanju tog dokumenta.
- Kada imate sreće da imate jedno takvo važno i simboličko djelo, onda zaista treba da ga ponudite svima, da ono bude pristupačno kako bi svi mogli da ga vide i da mu se dive – poručio je ambasador Ruson.
Također novi sistem prezentacije Hagade umanjuje potrebu za čestim i ručnim manipuliranjem, a što sve zajedno doprinosi njenoj boljoj zaštiti. Postavka velikog ekrana omogućuje da se stranice Hagade virtualno pregledaju, a zahvaljujući sredstvima UNESCO-a kopije Hagade će biti ponovno odštampane, uz novu studiju koja će otvoriti do sada nepoznate podatke.
Najavljeno je da će promocija reprint izdanja Hagade biti za dvije sedmice.
Sarajevska Hagada je rukopisni kodeks oslikan na 142 pergamentska lista, iluminirana u bakru i zlatu. Nastala je početkom 14. stoljeća, oko 1314.godine, na području sjeverne Španije. Na tlu Bosne i Hercegovine donijeli su je protjerani Jevreji Sefardi. Preživjela je sve ratove u BiH i nije napuštala Sarajevo. U vrijeme posljednjeg rata 1992.-1995. godine čuvana je u podzemnom trezoru Narodne banke sve do kraja rata. Nakon toga je brigu o Hagadi preuzeo Zemaljski muzej BiH.
Sarajevska Hagada je 2003. godine proglašena pokretnim nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a 2017.godine uvrštena je u Registar Pamćenje svijeta.
