Stretegija za proširenje Evropske unije (EU) trebala bi sutra konačno ugledati svjetlo dana, a prema dosadašnjim informacijama, u njoj se kao prvi datum proširenje spominje 2025. godina, kada bi ovom bloku trebale pristupiti Srbija i Crna Gora.
Međutim, crnogorske Vijesti, pozivajući se na diplomatske izvore pišu kako taj rok nije toliko siguran, bez obzira što se te dvije zemlje spominju kao lideri u pregovorima s Briselom.
Prema navodima koje su objavile "Vijesti" u nekim verzijama nacrta strategije koje su podijeljene zemljama članicama radi konsultacija sa zvaničnim Briselom, nema 2025. godine kao okvirnog roka za učlanjenje niti se pominju Crna Gora i Srbija.
Njihov izvor kaže da će se ta godina možda i pomenuti ali da još nije poznat kontekst te da konsultacije još uvijek traju.
Komesar za proširenje EU Johanes Han (Johannes Hahn) predstavit će strategiju sutra u Evropskom parlamentu u Strazburu.
U nacrtu koji je ranije objavio "Dnevni avaz" kao ključni problem zemalja u regiji navodi se vladavina prava te odnosi sa susjedima.
Izvor crnogorskih "Vijesti" dalje navodi kako većina zemalja članica EU ne želi s Balkanom ponoviti grešku kako je to ranije urađeno s Bugarskom i Rumunijom.
- Oko 2025. godine postoji dilema u EU. Svi žele ohrabriti proširenje, sve članice žele neki vremenski okvir ali zemlje sa sjevera Evrope neće da se ponovi slučaj Bugarske i Rumunije - da uđu države u kojima vladavina prava nije na zadovoljavajućem nivou - rekao je "Vijestima" neimenovani diplomata.
On je dalje naveo kako je veliki problem i transparetnost imovine javnih funkcionera kao i korupcija.
- EU daje velike pare za borbu protiv korupcije i poboljšanje vladavine prava i nada se da će se to poboljšati. Međutim, kod građana nema povjerenja u političare, u javne nabavke, i nije problem samo u siromaštvu već je veći kada građani vide da se odabrani bogate a oni se bore da prežive - istakao je diplomata za "Vijesti".
Dodao je da postoji mogućnost da članice se sjevera Evrope, poput Danske i Holandije - koja svako članstvo mora da potvrdi na referendumu - odbiju nove članice ako ne bude rezultata u vladavini prava.
- U ovim zemljama naročito, ali i u drugim članicama EU, poput Švedske i Finske, postoje snage koje se zalažu za izlazak iz EU, i političari ne žele da rizikuju nijihovo dalje jačanje - naveo je sagovornik “Vijesti”.
