Bariša Čolak, prvi zamjenik Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, kazao je za “Avaz“ da javnost mora znati da je OSA već duže vrijeme bez civilnog nadzora, čime se krši zakon o toj agenciji, koji je u tom pogledu jasno propisao obaveze Komisije. Uprkos brojnim problemima koji prate rad OSA-e, Komisija se ne sastaje već duže vrijeme, a Čolak kaže da je neizvjesno kada će biti zakazana naredna sjednica tog tijela.  

Istekao rok

On podsjeća da je krajem decembra prošle godine istekao dvomjesečni rok u kojem je on vršio funkciju privremenog predsjedavajućeg te komisije, ali da on, kao prvi zamjenik predsjedavajućega, ne može sazvati novu sjednicu tog tijela. Pojašnjava da zamjenik može zakazati sjednicu u slučaju spriječenosti predsjedavajućega, međutim, u ovom slučaju čelnik Komisije nije spriječen, nego ga nema još od jula prošle godine.

- Stoga očekujem da se Predstavnički dom što prije očituje o zaključku koji mu je uputio Dom naroda da bismo deblokirali rad ovog povjerenstva. Jer mi smo u posljednja dva mjeseca jedino dali saglasnost na budžet OSA-e da im ne bi bilo ugroženo finansiranje. Sve ostale stvari u vezi s Agencijom su na čekanju, a sama OSA je već duže vrijeme bez civilnog nadzora, što javnost mora znati - kaže Čolak.

Dom naroda PSBiH uputio je Predstavničkom domu još početkom decembra prošle godine zaključak kojim traži da se povede računa o zakonitom sastavu ove komisije i da članove iz stranaka imenuje proporcionalno njihovoj zastupljenosti, što sada nije slučaj.

Nedostajući član

Naime, Zajednička komisija za nadzor nad radom OSA-e mjesecima je u svojevrsnoj blokadi i bez predsjedavajućega je otkako je s te pozicije u julu prošle godine smijenjen Nikola Špirić, poslanik SNSD-a, a nakon čega je ostavku u Komisiji podnio i delegat Sredoje Nović iz SNSD-a.

U međuvremenu, Predstavnički dom imenovao je u Komisiju, umjesto Špirića, poslanika Borislava Bojića iz vladajućeg SDS-a, uprkos tome što je ta stranka već imala dvojicu članova u tom tijelu, a Bojićevim imenovanjem dobila je i trećeg.

Također, član 18. Zakona o OSA-i decidno propisuje da na čelu Komisije mora biti član iz opozicione stranke, što znači da je Parlament morao imenovati nedostajućeg člana iz opozicione stranke. Trenutno komisija koja bi trebala vršiti nadzor nad OSA-om, umjesto zakonom propisanih 12, broji 11 članova.

Kome odgovara blokada 

Za sada je neizvjesno i kada će se Predstavnički dom očitovati o zaključku Doma naroda, jer je za 17. januar zakazan nastavak ranije prekinute sjednice, na čijem dnevnom redu tog zaključka nema. To znači da će blokada Komisije, a time i nedostatak nadzora nad OSA-om još potrajati, što možda i odgovara pojedinim strankama, prvenstveno SDA, koja je, glasajući za SDS-ovog poslanika, unijela dodatne probleme u rad tog tijela.