Melanom, maligni tumor melanocita na koži, u posljednje dvije decenije bilježi značajnu učestalost. 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje više od tri i po miliona Evropljana oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, među njima čak 132.000 od melanoma. 

Više od 22.000 Evropljana godišnje umire od melanoma, rekli su nam iz Udruženja oboljelih od melanoma FBiH. 

Nepredvidivo ponašanje 

- U BiH i dalje ne postoji jedinstven nacionalni registar za rak, ali na osnovu podataka iz zemalja iz okruženja i podataka GLOBOCAN-a, pretpostavke su da se prosječno otkrije 10-14 oboljelih na 100.000 stanovnika. Porast broja oboljelih ima sigurno veze s klimatskim promjenama, ali i s trendom preplanulosti i povećanim brojem odlazaka u solarij. Ljudi vrlo često ne slušaju savjete stručnjaka i smatraju kako se bolest događa nekome drugome, no valja biti svjestan opasnosti i ponašati se odgovorno – navode iz Udruženja.

Jedna od osnovnih odlika melanoma je njegovo nepredvidivo ponašanje, jer se može javiti u okviru bezazlenog madeža na koži koji podsjeća na bradavicu. 

U nekim slučajevima on napreduje samo lokalno, bez udaljenih matastaza, dok se kod drugih pacijenata mogu prvo otkriti udaljene metastaze, a da primarni tumor ostaje neotkriven.

- Brojna ispitivanja utvrdila su da je jedan od važnih faktora rizika za nastanak melanoma povremeno i intenzivno izlaganje UV zračenju, posebno ukoliko je praćeno opekotinama, a izlaganje UV zracima je i najvažniji uzrok u razvoju madeža, običnih ili atipičnih. Izlaganje suncu u mladosti utječe na pojavu melanoma u starijoj životnoj dobi, pogotovo ako je osoba u mladosti imala opekotine od sunca, koje često znaju biti popraćene mjehurima - kažu iz Udruženja.

Kaže se, dodaju, da koža sve pamti, pa se zato treba pridržavati savjeta stručnjaka kada je u pitanju izlaganje kože suncu. Koža ima gotovo neizbrisivo pamćenje i kroz godine nagomilava oštećenja ćelija uzrokovana UV zrakama. 

Ćelije kože imaju ograničenu mogućnost popravka takvih oštećenja, ali samo do određenog stepena. 

Ovaj proces je odgovoran za prerano starenje kože, tzv. fotostarenje, ali može dovesti i do zloćudnog procesa u ćelijama kože i stvaranja zloćudnih tumora kože – rekli su iz Udruženja.

Svijetla koža

Uvijek, ističu iz Udruženja, savjetujemo da osoba obavi prvi pregled kod dermatologa kako bi se mogle odrediti smjernice za daljnje ponašanje i dinamiku praćenja. 

Pri prvom pregledu određuje se fototip pacijenta, broj i izgled madeža, uzima se porodična i lična anamneza, a dalje kontrole će ovisiti o tome da li se radi o pacijentu s povišenim rizikom za razvoj zloćudnih tumora kože ili ne. 

Pacijentima koji nemaju povećani rizik savjetuju se samopregledi kože, fotoprotekcija i podučavaju se načinima raspoznavanja zloćudnih promjena. 

Pacijenti koji pripadaju rizičnoj skupini naručuju se na redovne kontrole svakih 6-12 mjeseci, naravno ovisno opet o anamnezi, broju i izgledu madeža.

- S obzirom na to da su hobiji vezani za otvoren i suncu izložen životni prostor, sasvim je logično očekivati veći broj oboljelih od karcinoma kože koji nastaje baš kao posljedica kumulativnog izlaganja UV zračenju. Najčešći oblici melanoma se dijagnosticiraju kod osoba koje se povremeno i naglo izlažu suncu, a većinom imaju svijetlu kožu – rekli su iz Udruženja.

Veliki problem solarij

Veliki problem, dodali su, postoji i sa sunčanjem u solariju koje je vrlo rasprostranjeno i moderno u našem okruženju. 

Iz ovog udruženja apeliraju da se zakonom regulira ograničenje upotrebe solarija, čije zračenje je od 2007. godine proglašeno kancerogenim zračenjem prvog stepena.