Sindikat profesionalnih fudbalera u BiH oglasio se nakon što su poznati svi sudionici evropskih takmičenja u sezoni 2018./2019., a gdje BiH nema niti jednog predstavnika. Njihovo saopćenje prenosimo u cjelosti:
"Nakon uzvratnih utakmica doigravanja UEFA Evropske lige popis zemalja koje još uvijek nisu dale učesnika grupnih faza evropskog takmičenja umanjena je za jednu. Ukupnim rezultatom 5:2 Dudelange iz Luksemburga, „izbacio“ je, rumunski Kluž i plasirao se u grupnu fazu ovog prestižnog takmičenja, a prethodno su uspjeli proći izuzetno kvalitetnu Legiju iz Vašave. Vrijedi spomenuti i jako dobar rezultat protiv prvaka Mađarske u kvalifikacijama Lige Prvaka, MOL Vidi FC(Videoton), gdje je predstavnik iz Luksemburga zbog jednog gola propustio narednu rundu. Bitno je spomenuti i rezultate kluba Progres Niederkorn, koji je u ovogodišnjem Evropskom nastupu savladao Gabalu, Honved i teškom mukom zaustavljen od ruskog kluba UFA, dok su prošle godine skrenuli pažnju na sebe savladavši Glazgov Rendžers u kvalifikacijama za Evropsku ligu. Ovogodišnji rezultati klubova iz Luksemburga nisu slučajnost. Ma kako zvučalo, a zapravo je istina, razlog uspjeha leži u brojnim pozitivnim trendovima i sistemskom radu kada je u pitanju razvoj fudbala u ovoj „maloj“ državi.
Fudbaleri u pomenutoj državi su profesionalci, imaju puna prava i njihov status je siguran gledajući stabilnost i budućnost. Urađeno je mnogo posla kada je u pitanju promocija. Vrlo lahko možete pronaći kvalitetne sažetke i snimke cijelih utakmica tamošnje BGL Lige, a ligaško takmičenje je otvoreno strancima, zahvaljujući kojima sve veći broj mladih fudblera želi da se bavi fudbalom ili odbacuje priliku za drugo držaljstvo i odaberu Luksemburg jer primijete napredak u domaćem fudbalu. Kvalitetni rezultati i uspjeh Dudelange tome govore u prilog. Svaka ekipa u svojim redovima ima veliki broj stranaca, ligaški prosjek iznosi 48%, što je i razumno ako uzmemo u obzir da Luksemburg ima nešto manje od 600.000 stanovnika. Primjera radi, tako za Dudelange nastupaju Milan Biševac (bivši igrač Pari Sen Žermena, Lazija, Olimpika iz Liona), Mark Andre Kruska (Marc) (bivši igrač Borusjie Dortmund, Verder Bremena) i Levan Kenia (bivši igrač Šalkea), igrači kakvih, gledajući karijere i reputacije, ne možemo pronaći u našoj Premijer ligi BiH.
Da li će nas uspjeh ovog „malog“ kluba iz ove „male“ zemlje dovesti do razmišljanja i postavljanja određenih pitanja ako povučemo paralelu sa bh. fudbalom, odnosno razvojem istog? Na prvu, reći ćemo da naši klubovi nemaju kvaliteta, da igrači nisu u stanju parirati na Evropskoj sceni, no, prema našem mišljenju problem leži u cjelokupnom ambijentu bh. fudbala. Ovosezonsko smanjene broja stranaca i novi modalitet ligaškog takmičenja neće donijeti nagli porast kvaliteta niti je moguće napraviti stručnu analizu da li će smanjene broja stranaca poboljšati kvalitet ili neće zbog toga što se treninzi i utakmice obavljaju na gotovo uvijek nedovoljno kvalitetnoj infrastrukturi. Također, ako smo smanjenjem broja stranaca željeli osloboditi prostor za domaće igrače, mlade igrače, prethodno je bilo potrebno urediti organizaciju omladinskih struktura u fudbalu, poboljšati rad sa mladima, stručnog osoblja i stvoriti principe pedagoškog pristupa trenera u Omladinskim pogonima, kako bi mogli adekvatno iskoristiti priliku u seniorskom fudbalu koju će, prema prethodno navedenim pretpostavkama, dobiti prije u novoj sezoni, nego ranijih godina.
Utakmice domaće Premijer lige BiH, za razliku od regionalnih takmičenja u susjednim državama, gotovo je nemoguće gledati van naših granica. Na taj način, brojni skauti, menadžeri, klubovi, nisu u mogućnosti pratit našu ligu, posmatrati igrače i samim tim, umanjena je mogućnost igračima da naprave transfer, klubovima da zarade novac, omladincima da osjete ulaganje kluba kroz zarađeni novac od transfera i slično. Dok takmičenja poput Serije A, gdje su milionski iznosi utrošeni za otkup TV prava, sažetke svojih utakmica redovno objavljuju u visokoj kvaliteti, u našoj domaćoj ligi niste u mogućnosti pogledati golove sa utakmice vašeg omiljenog kluba bez natpisa „ovaj materijal je u vlasništvu FSBiH“ uz to u lošoj kvaliteti. Svjetski trend kada je u pitanju fudbal jeste maksimalno širenje interesa i gledanosti, a u BiH se zatvaramo unutar naših granica, a niti tu nismo u mogućnosti da kvalitetno pružimo uslugu za praćenje fudbala. Zbog toga, danas imamo pojavu da se zaista skoro svi u našoj državi interesuju za fudbal, a zapravo sve manji broj ljudi prati fudbal i dolazi na utakmice.
Kako da naši klubovi preslikaju historiji uspjeh kluba iz „malog“ Luksemburga? Potrebne su brojne promjene u zakonodavstvu. Organizacija kluba kao Udruženja građana otežava njihov svakodnevni rad. Zakon o sportu se nameće kao prioritet, uz to organizacija ligaškog takmičenja i unaprijeđenje infrastrukture za treninge i utakmice, te moderan i inovativan rad u oblasti edukacije trenera i sportskih radnika. Ipak, najveće promjene je potrebno izvršiti u razmišljanjima onih koji stvaraju cjelokupni ambijent bh. fudbala. Do tada, uvijek ćemo biti talentirani, a nikada uspješni", stoji u saopćenju Sindikata profesionalnih fudbalera u BiH.
