Nova serija „The Breakthrough“ prije par dana je stigla na Netflix. Mnogi gledaoci već sada je nazivaju "najboljom istinitom kriminalističkom dramom posljednjih godina".
Radi se o švedskoj seriji od četiri epizode koja istražuje jezivo ubistvo žene i djeteta u Linkopingu (Linköpingu), a serija je trenutno u top 3 najgledanije serije na toj streaming platformi.
Radnja serije
Serija je temeljena na istinitom zločinu, dvostrukom ubistvu iz 2004. u Linkopingu.
Drama ne samo da istražuje zločin već i revolucionarnu tehniku koja je navela istražitelje da ga riješe nakon 16 godina. U režiji Lise Sajv (Siwe) i prema scenariju Oskara Soderlunda (Söderlunda), serija spaja stvarni zločin s ljudskom dramom, fokusirajući se na otpornost porodica žrtava i istražitelja koji su odbili odustati.
Čin nasilja
Ujutro 19. oktobra 2004. mali grad Linkoping potresao je nezamisliv čin nasilja. Osmogodišnji Muhamed Amuri (Mohammed Ammouri) išao je u školu kada ga je maskirani napadač brutalno napao i izbo nožem. Ana-Lena Svenson (Anna-Lena Svensson), 56-godišnja žena koja je slučajno svjedočila napadu, pokušala je intervenirati, ali je također smrtno izbodena.
Ubistva su bila šokantna ne samo zbog svoje brutalnosti, već i zbog svoje nasumičnosti. Čini se da nema jasnog motiva za zločin. Uprkos intenzivnoj istrazi, koja je uključivala pribavljanje DNK dokaza s mjesta zločina i odbačenog šešira počinitelja, policija nije uspjela identificirati ubicu.
Slučaj je ubrzo postao poznat kao jedan od najozloglašenijih hladnih slučajeva u Švedskoj, zbog čega su grad Linkoping i porodice žrtava očajnički tražili odgovore.
Nisu mogli zaboraviti slučaj
Više od deset godina ta su ubistva progonila švedsku policiju. Istražitelji su pregledavali dokaze i tražili i najmanji trag koji bi ih doveo do počinitelja.
DNK dokazi, iako ključni, nisu imali podudarnosti u nacionalnim ili međunarodnim bazama podataka.
Porodice Amuri i Svenson tugovale su bez ikakvog zaključka. Interes javnosti za slučaj je splasnuo i činilo se da ubistva možda nikada neće biti riješena. Međutim, došlo je do revolucionarnog napretka. Godine 2020. forenzička genealogija, relativno nova istražna tehnika, postala je ključ za rješavanje slučaja. Ova metoda, koja je već postala poznata u Sjedinjenim Državama, koristi uzorke DNK za praćenje porodičnog stabla osumnjičenika kroz javno dostupne genealoške baze podataka.
Nakon 16 godina slučaj riješen
Prekretnica u slučaju Linkoping dogodila se kada se istrazi pridružio genealog Peter Sjolund (Sjölund). Analizirajući DNK dokaze, Sjolund je pratio porijeklo ubice unazad više od 200 godina, konstruirajući zamršeno porodično stablo koje je na kraju dovelo do osumnjičenog: Daniela Najkvista (Nyqvista).
