Veći angažman čitavog bh. društva i državnih institucija neophodan je da bi se efikasnije borili protiv nasilja nad ženama, zaključeno je na panel-diskusiji "Nasilje nad ženama" koja je održana u okviru Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC) danas u Sarajevu.

Feministkinja, aktivistkinja i direktorica fondacije CURE Jadranka Miličević istakla je da je stanje u BiH zabrinjavajuće, kao i odnos prema porastu nasilja ali i način sankcionisanja dosadašnjih slučajeva nasilja.

Rekla je da je poseban problem što se na nasilje gleda kao na privatnu stvar unutar porodice a ne kao na javni i društveni problem.

- Država koja je potpisnica svih međunarodnih konvencija je preuzela odgovornost za njihovo provođenje i onda to mora i realizovati - poručila je Miličević.

Pravnik, feminista i stručnjak za ravnopravnost spolova Adnan Kadribašić naveo je da kao neko ko prati pitanja femicida 10 godina može reći da nije došlo do povećanja broja takvih slučajeva jer ih bude između devet i 10 svake godine, a kao rezultat prethodnog nasilja u porodici.

Naglasio je da poseban problem predstavlja što ni profesionalci ne prepoznaju vezu između prethodnog nasilja i femicida, pogotovo kada nasilje bude prijavljeno jer to postaje dodatni faktor rizika koji dovodi do eskalacije nasilja.

Kadribašić je podsjetio da je Komitet za praćenje provođenja Istanbulske konvencije pohvalio BiH za unaprjeđenje pravnog okvira izmjenama krivičnih zakona, usvajanjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i velikim brojem aktivnosti usmjerenih na rad sistema zaštite.

Pojasnio je da je još potrebno u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici proširiti definiciju porodice da uključi i intimne partnere, ali da izazov ostaje širi društveni odgovor prepoznavanja uzroka, posljedica i dinamike nasilja.

Menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu Mubera Hodžić - Lemeš kazala je da je u posljednje 24 godine od osnivanja sigurne kuće ipak došlo do značajnih poboljšanja budući da tada nasilje u porodici nije bilo definisano ni kao krivično djelo, dok su danas razvijeni brojni mehanizmi zaštite žrtve.

Dodala je da postoji jako puno slučajeva u kojima je sistem zakazao i pokazao manjkavosti u zaštiti žrtava nasilja, ali da ona iz pozicije nekoga ko radi u sigurnoj kući može ukazati i na slučajeve kada je sistem uspio u zaštiti.

Reporterka Al Jazeera Balkans Arduana Pribinja potcrtala je da je sve sugovornice s kojima je radila na pričama o nasilju nad ženama upoznala uz pomoć institucija, što znači da žrtve imaju povjerenja u institucije ali vjerovatno nemaju ni izbora jer bi ih nasilnik lako pronašao kod porodice ili prijatelja.

Istakla je da je drugo pitanje zaslužuju li institucije povjerenje žrtava jer nam slučaj Nizame Hećimović daje pravo da propitujemo njihove propuste i da li bi se situacija odvila drugačije da su institucije postupile po njenom zahtjevu.

Selma Zulić Šiljak iz Mediacentra Sarajevo navela je da istraživanja u proteklih 15 godina ukazuju da značajne pomake u ophođenju medija prema tom problemu.

Kazala je da se prije o nasilju nad ženama izvještavalo samo vrlo kratkim tekstovima u crnoj hronici, dok su danas prisutni analitički i istraživački članci, tv prilozi te aktualizacija teme u rubrici društvo.

Panel je podržan kroz projekt "Žene vode na putu mira i sigurnosti u BiH", a implementacija se vrši uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF) u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. Provođenje projekta realizira se pod vodstvom rezidentne koordinatorice UN-a u BiH, a zajednički ga provode UN Women, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA)