Svjetska TV premijera dokumentarnog filma novinara Dževdeta Tuzlića „Drugo lice jedne zemlje“ na programu je u srijedu, 20. marta, u 20 sati na BHT 1.

Bosna i Hercegovina u trećem mileniju. Nakon Dejtonskog sporazuma koji je donio mir, ali je život bio rastrzan i haotičan. Politička scena nedefinirana, medijski prostor podijeljen i navijački. Život je bio negdje drugdje. Domaći i međunarodni čelnici, zarobljeni u prošlost, nikako da pronađu put koji vodi u evropsku budućnost.

Životna priča

Ali je trebalo tragati za svjetlom na kraju tunela.

- Pa je „rođena“ ideja o pokretanju „Večernjakovog pečata“, manifestacije koja bi veličala uspješnost i pokazala „drugo lice jedne zemlje“, u kojoj i nije sve tako crno. Svjetla reflektora usmjerena su na uspješne ljude, na mnoge koji bi bez takve manifestacije ostali na margini, a njihovi rezultati u gospodarstvu, sportu, kulturi, znanosti, medicini... ostali bi u zapećku. Nije ih bilo na stupcima novina, udarnim minutama dnevnika na radiju i televiziji, na portalima, jer su ta mjesta, mahom, zauzimale ličnosti iz političkog ili tajkunskog miljea, novopečeni bogataši koji su novcem mogli kupiti sve pa i slavu koju ne zaslužuju.

Uspijevao je da okupi, predstavi i nagradi uspješne Bošnjake, Hrvate, Srbe i ostale, kao i predstavnike međunarodne zajednice. Prometnulo se to u više od dvije decenije trajanja. Kroz suštinu te manifestacije ogledala se životna priča jedne zemlje na brdovitom Balkanu.

Tragom ideje o stasavanju BiH kroz sve mijene, teškoće i probleme u vremenima koja su geopolitički izuzetno kompleksna, u dokumentarnom filmu „Drugo lice jedne zemlje“ teče i priča o BiH na evropskom putu – poručuje Tuzlić.

I baš uoči odluke Evropske komisije u Briselu o otpočinjanju pregovora o pristupanju EU, BHRT emitira ovaj film kroz koji promiču misli i ideje ljudi sa svih kontinenata, onih rođenih u BiH i onih koji su se skrasili diljem svijeta, promiču uspješni Bosanci i Hercegovci, ali i najistaknutije ličnosti međunarodne scene. Poput bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona (Bill Clinton) i visokih diplomata SAD, pa predsjednika Hrvatske, Slovačke, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, holivudskih zvijezda Anđeline Đoli (Angelina Jolie) i Armanda Asantea (Assante), evropskih zvaničnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), Miroslava Lajčaka, Lars-Guner Vigemarka (Gunnar Wigemark), Johana Satllera, Johanesa Hana (Johannes Hahn), Ursule fon der Lejen (von der Leyen)...

Pa političke elite BiH koju personificiraju, između ostalih, Denis Zvizdić, Dragan Čović, Milorad Dodik, Bakir Izetbegović, Mladen Ivanić, Fahrudin Radončić, Nebojša Radmanović, Adnan Terzić...

Trougao ljepote

Vjerskih velikodostojnika, poput pape Franje, kardinala Vinka Puljića, reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, šefa diplomacije i državnog tajnika Vatikana, starješine manastira Žitomislić Danila Pavlovića, fra Zdravka Dadića, provincijala Bosne srebrene, Jakoba Fincija, predsjednika Židovske zajednice BiH, ef. Damira Peštalića, imama iz Srebrenice...

Promiču sportaši Edin Džeko, Zlatan Ibrahimović, Luka Modrić, Bojan Bogdanović, Amina Kajtaz, Marin Čilić, Ivan Dodig, Novak Đoković, Ivan Ljubičić, Tijana Bošković... Pa kulturne vertikale poput Safeta Zeca, Enisa Bešlagića i Josipa Muselimovića, estradne poput Zdravka Čolića, Dine Merlina, Halida Bešlića, Željka Bebeka i Nedžada Salkovića...

Krećući se u trouglu ljepote, između tri grada, Mostara, Neuma i Sarajeva, s mišlju da u razbarušenoj stvarnosti beznađa ulovi tračak optimizma, stasavao je „Večernjakov pečat“.

A u dokumentarcu kroz iskaze više od 150 pojedinaca pokušava se stvoriti platforma i prostor harmonije, koji će razlike smanjiti, a poratnu zbilju pretvoriti u poligon nadmetanja u uspješnosti, na putu prema boljoj budućnosti.

"Sabirni centar"

Film je svojevrsni „sabirni centar“ u kojem, kao na dlanu, isčitavamo i dobre i loše zbiljske odlike vremena, a riječi izgovorene na manifestaciji, a onda i u filmu, zvone u vremenu, njihov odjek postaje smjernicom u dobrom pravcu.

Obiluje veoma dirljivim momentima kada su Pečatom posthumno ovjenčani „junaci našeg doba“, sestra Lukrecija Mamić koja je život skončala u Africi u humanoj misiji. Ili Prijedorčanka Jelena Trikić, „majka hrabrost“, koja je vlastiti život žrtvovala za rođenje svoga djeteta, Mario Bilić i Vehid Đulan koji su skončali vlastiti život spasavajući djevojčicu Sajru Poljo, Ana Marija Gagro, nakon tragične pogibije roditelja u prometnoj nesreći, samo nekoliko sati nakon nesreće donirala je organe svoje majke, kojima su spašena tri života...

Pozornica „Večernjakovog pečata“ bila je prostor promocije nekih od ključnih historijskih činjenica koje se vežu za dalju i bližu historiju Bosne i Hercegovine. Historiju nerijetko zaboravljenu ili nedovoljno isticanu, pa čak i skrivanu od očiju šire javnosti.