Od vremena kada su prvi istraživači posmatrali Marsove polarne ledene kape, pa do danas, Mars je intrigirao naučnike svojim jedinstvenim osobinama. Naime, iako su očekivali da će polarni led na Marsu pokazati slične karakteristike kao i na Zemlji, nova istraživanja pokazuju da to nije slučaj, piše Phys.org. <h2>Značajno otkriće</h2>Decenijama je trajala debata o tome zašto se led ne kreće onako kako bi se očekivalo, sve dok nova studija vođena od Isaka Smita, višeg naučnika Instituta za planetarna istraživanja, nije ponudila značajno otkriće.Polarne kape Marsa, koje se prostiru na više od 1.000 km na marsovskim polovima, složene su strukture koje sadrže slojeve različitih materijala, slično kao Oreo kolačići.- Slojevi su slični pravljenju Oreo kolačića - tvrdi slojevi sa mekanim slojevima u sredini. Ako složite dovoljno keksa jedan na drugi i pritisnete, doći će do nekog kretanja, ali ne toliko brzo kao da imate mješavinu mrvica i krema Orea - rekao je Smit.Dugo se smatralo da bi led na Marsu trebao da se pomjera brzinama od nekoliko centimetara godišnje, što bi trebalo biti vidljivo na modernim slikama visoke rezolucije. Međutim, ništa od toga nije primijećeno, što je izazvalo frustraciju u istraživačkoj zajednici. Smitova studija analizirala je četiri različite hipoteze, uključujući da je led previše hladan za kretanje, prisustvo nečistoća koje ga usporavaju, homogeni sastav materijala koji usporava kretanje, i konačno, ideju da su slojevi načinjeni tako da sprečavaju mjerljivo kretanje.Matematički modeli pokazali su da samo posljednja hipoteza, o slojevitoj strukturi koja blokira kretanje, odgovara nedostatku vidljivog kretanja leda.- Model sa slojevima može usporiti kretanje za nekoliko redova veličine - dovoljno da odgovara posmatranim pokretima (ili nedostatku istih) - rekao je Smit.Ovo otkriće ne samo da rasvjetljava jednu od dugogodišnjih misterija Marsa, već naglašava važnost razumijevanja specifičnih lokalnih uslova na drugim planetama. Smitova studija naglašava da je Mars, možda nekada bio sličniji Zemlji, ali danas ima jedinstvenu i surovu klimu koja oblikuje njegove ne-zemaljske karakteristike. Ovo otkriće je ključno za dalje razumijevanje planeta u našem Sunčevom sistemu.<h2>Istraživački rad</h2>- Da bismo bili u pravu, moramo znati koje procese treba aktivirati, a koje ne. Mislim da ovaj rad mnogo više približava razumijevanju zašto se led na Marsu ponaša na način koji ne podrazumijeva kretanje - zaključuje Smit.Ovaj istraživački rad ne samo da baca novo svjetlo na dinamiku Marsa već i postavlja temelje za buduće misije koje će dalje istraživati ove jedinstvene karakteristike Crvene planete, piše Nauka.rs.

Istraživanje otkriva zašto se led na Marsu ne kreće kao na Zemlji i šta to znači za naše razumijevanje Crvene planete

Otkrivena tajna nepokretnog leda na polarnim kapama Marsa

Naučnici u Junanu u Kini objavili su da su pronašli novu vrstu zmije otrovnice, i to iz porodice poskoka.Kako ističu u svojoj studiji objavljenoj u časopisu ZooKeys, nova vrsta zmije ima tamnosmeđe-sivu boju, no neki pojedinci mogu biti tamnonarandžasto-smeđi i imaju trapezoidne mrlje na leđima. Obično se sporo kreće, ali kad se osjeti ugroženom, ova zmija napuhuje svoje tijelo kako bi izgledala većom i postaje veoma agresivna.Nova vrsta nazvana je Ovophis jenkinsi u čast herpetologa Roberta "Hanka" Vilijama Garfilda Dženkinsa (William Garfield Jenkins), koji je imao "strast prema zmijama" i aktivno tražio nove vrste u Kini.Iako je tek otkrivena, tim ističe kako je nije teško pronaći u divljini na prostoru Hunana.Aktivne su uglavnom ujesen i vole hladne, vlažne, pa čak i kišne noći, vjerovatno kako bi izbjegle druge zmije, napisao je tim. Dodaju i kako se zmija vjerovatno hrani malim sisavcima.Sad im predstoji dodatno istraživanje koje će obuhvatiti njihove navike, izgled i gdje se sve mogu pronaći. Tim je u istraživanju istaknuo kako zasad nema nikakvih podataka da je ta vrsta zmije ugrizla nekog čovjeka.

Aktivne su uglavnom ujesen i vole hladne, vlažne, pa čak i kišne noći, vjerovatno kako bi izbjegle druge zmije

Otkrivena nova vrsta zmije: Veoma je agresivna, napuše se prije napada

Naučnici su stavili „mini ruksake“ na rijetku vrstu kornjaša koja se može pronaći u dijelovima kišnih šuma umjerenog pojasa kako bi proučavali njihovo kretanje u sklopu istraživanja koje bi mogla pomoći u njihovom očuvanju. Istraživači sa Univerziteta u Exeteru sarađivali su s organizacijom Woodland Trust u proučavanju modrog trčka, neuhvatljivog insekta koji se može pronaći u jugozapadnoj Engleskoj, a o kojem se malo zna.Tim je pažljivo postavio radio tragače, koji izgledaju poput malih ruksaka, na 36 insekata kako bi bilježili njihove dnevne kretnje u raznim šumama diljem Dartmura, piše Zimo.hr.Otkrili su da su neki kornjaši bili brži i pustolovniji tragači za hranom od drugih, a neki se više dana nisu vraćali u svoju bazu.Istraživanje je pokazalo da je jedan kornjaš u noći prešao kilometre u potrazi za hranom i partnerom.Istraživači, koje su predvodili dr. Nik Rojl (Nick Royle) i Brogan Pet (Pett), rekli su da bi istraživanje moglo pružiti „bitan“ uvid u to kako Woodland Trust i drugi borci za zaštitu prirode mogu zaštititi i obnoviti ova rijetka staništa s obzirom na klimatske promjene.

Stavili „mini ruksake“ na rijetku vrstu kornjaša

Sada je moguće pratiti neuhvatljive insekte: Kilometre prelaze u potrazi za hranom i partnerom

Struktura i funkcija bubrega mijenja se svemirskim letom, a galaktičko zračenje uzrokuje trajna oštećenja koja bi ugrozila svaku misiju na Mars, prema novoj studiji koju su vodili istraživači sa University College London (UCL). Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, najveća je analiza zdravlja bubrega u svemirskim letovima do danas i uključuje prvi skup zdravstvenih podataka za komercijalne astronaute.<h2>Svemirsko zračenje</h2>Istraživači znaju da svemirski let uzrokuje određene zdravstvene probleme od 1970-ih, u godinama nakon što su ljudi prvi put putovali izvan Zemljinog magnetskog polja, odnosno tokom prvog slijetanja na Mjesec 1969. godine. Ti problemi uključuju gubitak koštane mase, slabljenje srca i vida i razvoj bubrežnih kamenaca.Smatra se da mnogi od ovih problema proizlaze iz izloženosti svemirskom zračenju, kao što su solarni vjetrovi od Sunca i galaktičko kozmičko zračenje (GCR) iz dubokog svemira, od čega nas Zemljino magnetsko polje štiti na Zemlji.Budući da se većina svemirskih letova s ljudskom posadom odvija u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) i dobiva djelimičnu zaštitu od Zemljinog magnetskog polja, samo 24 osobe koje su putovale na Mjesec bile su izložene neublaženom GCR-u i to na samo kratko vrijeme (6-12 dana).U ovoj studiji tim istraživača pod vodstvom UCL-a iz više od 40 institucija na pet kontinenata proveo je niz eksperimenata i analiza kako bi istražio kako bubrezi reagiraju na let u svemir.To je uključivalo biomolekularne, fiziološke i anatomske procjene korištenjem podataka i uzoraka iz više od 40 svemirskih misija u niskoj Zemljinoj orbiti koje uključuju ljude i miševe, od kojih je većina bila na Međunarodnoj svemirskoj stanici, kao i 11 svemirskih simulacija koje uključuju miševe i štakore, piše Vidi.hr.Sedam od ovih simulacija uključivalo je miševe izložene simuliranim GCR dozama koje su ekvivalentne 1,5-godišnjim i 2,5-godišnjim misijama na Mars, oponašajući svemirski let izvan Zemljinog magnetskog polja.Rezultati su pokazali da su i ljudski i životinjski bubrezi 'preoblikovani' uvjetima u svemiru, sa specifičnim bubrežnim tubulima odgovornim za fino podešavanje ravnoteže kalcija i soli koji pokazuju znakove skupljanja nakon manje od mjesec u svemiru. Istraživači kažu da je vjerovatni uzrok tome mikrogravitacija, a ne GCR, iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo može li interakcija mikrogravitacije i GCR-a ubrzati ili pogoršati ove strukturne promjene.<h2>Bubrežni kamenac</h2>Prethodno se pretpostavljalo da je glavni razlog za nastanak bubrežnih kamenaca tokom svemirskih misija isključivo gubitak koštane mase izazvan mikrogravitacijom koji dovodi do nakupljanja kalcija u mokraći. Umjesto toga, otkrića tima UCL-a ukazuju na to da je način na koji bubrezi prerađuju soli temeljno promijenjen svemirskim letom i da je vjerovatno primarni doprinos stvaranju bubrežnih kamenaca.Možda je najalarmantnije otkriće, barem za bilo kojeg astronauta koji razmišlja o povratnom trogodišnjem putovanju na Mars, da su bubrezi miševa koji su 2,5 godine bili izloženi zračenju koje simulira GCR, doživjeli trajna oštećenja i gubitak funkcije.- Ako ne razvijemo nove načine za zaštitu bubrega, rekao bih da, iako bi astronaut mogao stići do Marsa, mogla bi mu trebati dijaliza na povratku - rekao je dr. Keit Suv (Keith Siew), prvi autor studije.

Istraživači znaju da svemirski let uzrokuje određene zdravstvene probleme

Mogu li bubrezi astronauta preživjeti putovanje na Mars

Pirane su mala, gladna i zubasta stvorenja koja vole meso.Međutim, manje je poznato da imaju "rođake" zvane pakus ribe, i da su vegetarijanci. Da stvar bude još urnebesnija, u Amazonu je nedavno identifikovana nova vrsta ovih pakusa, riba poznatih po svojim neobičnim zubima nalik ljudskim.Ova vrsta pakusa dobila je ime po Sauronu, mračnom liku iz „Gospodara prstenova“. Njeno ime je Miloplus sauron zbog oznake na njenoj strani tijela koja liči na Sauronovo oko.- Čim su kolege predložile ime za ovu ribu, znali smo da je savršeno za nju. Njena šara zaista podsjeća na to oko, posebno u kombinaciji sa narandžastim flekama na njenom tijelu - rekao je Rupert Kolins, viši kustos riba u londonskom Prirodnjačkom muzeju. On je vodeći autor studije objavljene u časopisu Neotropical Ichthyology, piše IFL Science.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://twitter.com/hashtag/NewSpeciesAlert?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#NewSpeciesAlert</a> - <a href="https://twitter.com/hashtag/%F0%9D%91%80%F0%9D%91%A6%F0%9D%91%99%F0%9D%91%9C%F0%9D%91%9D%F0%9D%91%99%F0%9D%91%A2%F0%9D%91%A0?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#𝑀𝑦𝑙𝑜𝑝𝑙𝑢𝑠</a> 𝑠𝑎𝑢𝑟𝑜𝑛 (alluding to the Eye of <a href="https://twitter.com/hashtag/Sauron?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Sauron</a>, from “The Lord of the Rings”.) and 𝑀. 𝑎𝑦𝑙𝑎𝑛, two new species of black-barred <a href="https://twitter.com/hashtag/pacu?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#pacu</a> are described in this fascinating paper. <a href="https://twitter.com/hashtag/LOTR?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#LOTR</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Serrasalmidae?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Serrasalmidae</a> 🔓 <a href="https://t.co/yiz79ysXX3">https://t.co/yiz79ysXX3</a> <a href="https://t.co/n34x4gCtGY">pic.twitter.com/n34x4gCtGY</a>&mdash; Fish in the News (@FishInTheNews) <a href="https://twitter.com/FishInTheNews/status/1800188031460401615?ref_src=twsrc%5Etfw">June 10, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Myloplus sauron je riba pacus, srodnik pirane. Ključna razlika između ove dvije grupe riba je u tome što su pakusi vegetarijanci. Njihova ishrana se može vidjeti po neobičnom zubu, koji izgleda slično ljudskom. Nevjerovatno je da, ako imaju dovoljno hrane i lagodan život (često su kućni ljubimci), mogu da narastu i do metar i da teže i do 20 kilograma.

Ova vrsta pakusa dobila je ime po Sauronu, mračnom liku iz „Gospodara prstenova“

Vegetarijanac neobičnog imena: Otkrivena nova vrsta pirane

Američka Svemirska agencija NASA slučajno je emitirala simulaciju krize na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) koja se uključuje nakon što astronaut oboli od dekompresijske bolesti, što je izazvalo brojne špekulacije na društvenim mrežama. - Ovaj zvuk je nenamjernom greškom preusmjeren iz simulacije koja je u toku, a u kojoj članovi posade i timovi koji su na Zemlji treniraju za različite scenarije u svemiru. Nije povezan sa stvarnim hitnim slučajem - saopćeno je iz ISS-a i istaknuto da na ISS nema vanredne situacije.Kako je navedeno, članovi posade na ISS-u su spavali u vrijeme emitovanja simulacije. YouTube kanal NASA-e prethodno je uživo emitovao audiosnimak koji je ukazivao da član posade pati od dekompresijske bolesti, prenosi Reuters.

<blockquote class="twitter-tweet">There is no emergency situation going on aboard the International Space Station. At approximately 5:28 p.m. CDT, audio was aired on the NASA livestream from a simulation audio channel on the ground indicating a crew member was experiencing effects related to decompression…&mdash; International Space Station (@Space_Station) <a href="https://twitter.com/Space_Station/status/1801043194253127963?ref_src=twsrc%5Etfw">June 13, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na snimku se čuje ženski glas koji od članova posade traži da "vrate astronauta u odijelo", provjere mu puls i daju mu kisik, a kasnije isti glas kaže da astronaut ima male šanse da preživi.Korisnici su nakon toga na društvenim mrežama dijelili informacije o krizi na ISS-u. Dekompresijska bolest, koja nastaje kad se zbog promjene atmosferskog pritiska u krvi stvore mjehurići azota ili nekog drugog plina, može da utječe na centralni nervni sistem i potencijalno je smrtonosna.

Na snimku se čuje ženski glas koji od članova posade traži da "vrate astronauta u odijelo"

NASA greškom emitirala simulaciju krize na svemirskoj stanici: Javnost uznemirena

Pametni telefoni, računari i tableti učinili su čuda za produktivnost i povezivanje. Ali svakodnevna upotreba ovih uređaja može prouzrokovati bol ili ukočenost zglobova. Evo nekoliko jednostavnih istezanja šake i zgloba koje možete isprobati da ublažite bol. <h2>"Molitva"&nbsp;</h2>Postavite dlanove ispred lica u položaj „molitve“ dok stežete podlaktice i laktove zajedno. Nježno raširite laktove i spustite ruke prema pupku dok ne osjetite istezanje u zglobovima. Ponovite istezanje nekoliko puta.<h2>Istezanje zgloba&nbsp;</h2>Ispružite jednu ruku ispred sebe, dlanom okrenutim prema podu. Savijte zglob tako da vam vrhovi prstiju budu usmjereni ka podu. Pomoću druge ruke nježno povucite prste prema tijelu dok ne osjetite istezanje u gornjem dijelu zgloba. <h2>Istezanje zgloba od dlana do plafona&nbsp;</h2>Ispružite jednu ruku ispred sebe, dlanom okrenutim prema plafonu. Savijte zglob tako da vam vrhovi prstiju budu usmjereni ka podu. Pomoću druge ruke nježno povucite prste prema tijelu.<h2>Kružni pokreti&nbsp;</h2>Dok vam laktovi dodiruju strane, ispružite podlaktice ispred tijela. Sa dlanovima okrenutim prema podu, pretvarajte se da labavo hvatate upravljač na biciklu. Pomjerite zglobove nekoliko puta gore-dolje, a zatim nekoliko puta sa strane na stranu. Konačno, rotirajte zglobove u nekoliko krugova prema spoljašnjoj strani tijela, a zatim nekoliko krugova prema unutrašnjoj strani tijela.

Nježno raširite laktove i spustite ruke prema pupku dok ne osjetite istezanje u zglobovima

Sačuvajte šake i zglobove: Spriječite štetu usljed prekomjernog korištenja mobitela

Jedan ribar iz Australije ostao je potpuno zbunjen kada je iz vode izvukao nepoznato stvorenje.Ribar je objavio sliku ovog stvorenja na Facebooku kako bi zatražio pomoć jer je nikada ranije nije vidio.Ljudi koji su komentarisali jako su se zabavljali pokušavajući da shvate šta je to, s prijedlozima u rasponu od ismijevanja njegovog oblika, do sugerisanja da bi to mogao biti oblik morskog krastavca, piše B92.Nagovještaji oko porijekla stvorenja nalik kuki su na kraju postali previše šaljivi da su autori isključili komentare, prenosi Dejli Star.Objava i porijeklo ovog stvorenja je zainteresovala dr. Merika Ekinsa iz Muzeja Kvinslenda, koji smatra da je ribar ulovio takozvanu morsku olovku iz reda virgularia.

Nagovještaji oko porijekla stvorenja nalik kuki su na kraju postali previše šaljivi da su autori isključili komentare

Ribar je objavio sliku ovog stvorenja na Facebooku kako bi zatražio pomoć jer je nikada ranije nije vidio

Ribar iz mora izvukao neobično stvorenje: Naučnici zatečeni otkrićem 

Američka Meta, krovna kompanija Facebooka, potvrdila je da planira koristiti objave evropskih korisnika na toj društvenoj mreži za podučavanje generativne umjetne inteligencije. - Slijedimo primjer drugih, uključujući Google i OpenAI koji su već koristili podatke Evropljana za obuku AI-ja - stoji u saopćenju.<h2>Poslali više od dvije milijarde obavijesti&nbsp;</h2>Sadržaj korisnika u Evropi bit će uključen u obuku od 26. juna. Meta planira trenirati svoj jezični model Llama na temelju sadržaja koji su građani u EU javno podijelili na platformama poput Instagrama i Facebooka, prenosi Poslovni dnevnik.- Izgradnja te tehnologije nosi odgovornost razvoja najboljih praksi i odredbi koje će slijediti lokalne zakone i propise. U skladu s tom obvezom, konzultiramo se s našim glavnim evropskim regulatorom privatnosti, Irskom komisijom za zaštitu podataka, i uključili smo u našu obuku Metinog AI-ja njihove povratne informacije kako bi bila u skladu sa zakonima EU-a o privatnosti - navode.Dodaju da su od 22. maja poslali više od dvije milijarde obavijesti korisnicima u Evropi o planiranoj upotrebi objava.<h2>Hitno zaustaviti planove&nbsp;</h2>Austrijsko udruženje NOYB, skraćenica za None of Your Business, zatražila je prošle sedmice od regulatora u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Irskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj i Španiji da hitno zaustave planove Mete, naglasivši da bi kompanija trebala jasno od korisnika zatražiti privolu za upotrebu njihovog sadržaja.Upozoravaju da će Meta moći koristiti objave i privatne fotografije korisnika i podatke o njihovoj aktivnosti na internetu te da je postupak uskraćivanja privole iznimno kompliciran.

Meta planira trenirati svoj jezični model Llama na temelju sadržaja koji su građani u EU javno podijelili na platformama poput Instagrama i Facebooka

Meta otkrila za šta planira koristiti privatne fotografije i objave korisnika iz Evrope

Kompjuterski sistem koji koristi umjetnu inteligenciju da bi naučio 'jezik tumora' mogao bi pomoći bržem dijagnosticiranju bolesti, kažu stručnjaci. Sistem može s velikom tačnošću uočiti znakove bolesti u biološkim uzorcima i predvidjeti ishod liječenja. Patolozi trenutno taj posao obavljaju analizirajući pod mikroskopom uzorke tkiva onkoloških bolesnika.Analiza kompjuterskog sistema o tipu tumora i stepenu bolesti pomaže ljekarima da procijene koja je terapija pacijentu potrebna i koje su njihove šanse za izlječenje, piše Tportal.hr.Međunarodni tim stručnjaka za AI i za tumore, predvođen ekspertima sa univerziteta u Glazgovu i u Njujorku razvio je novi sistem nazvan histomorfološko učenje fenotipa (HPL).Osnova su bile hiljade snimaka visoke rezolucije adenokarcinoma pluća kod 452 pacijenta iz baze podataka Nacionalnog instituta za genom tumora iz SAD. Također su koristili dodatne informacije o napretku bolesti.Algoritam je u 72 posto slučajeva tačno procijenio šanse za preživljenjem, a patolozi su isti zadatak obavili s tačnošću od 64 posto. Slični omjeri postignuti su i prilikom analize još deset tipova tumora, pokazala je studija.

Sistem može s velikom tačnošću uočiti znakove bolesti u biološkim uzorcima i predvidjeti ishod liječenja

Revolucija u zdravstvu: Ovaj sistem koristi AI kako bi "naučio jezik tumora"

Čvrsta jutarnja rutina može vam poboljšati raspoloženje i dati vam više energije tokom dana, ali postoji jedna specifična navika za koju su mnogi od nas krivi, a koja može učiniti potpuno suprotno. Ispostavilo se da ujutro prvo uključiti telefon može imati štetne posljedice po zdravlje, od usporavanja metabolizma do glavobolje. Naturopatska doktorica Džejn Buring (Jane Bouring) objasnila je da je to nešto što svi radimo s vremena na vrijeme, ali posezanje za telefonom zapravo može biti previše stimulativno za nervni sistem. Doktorica je upozorila da korištenje telefona odmah po buđenju može utjecati na metabolizam zbog električnih i magnetskih polja (EMF) iz mobitela zbog čega može doći do pada nivoa energije i pojave glavobolje. Ekran telefona također emitira plavo svjetlo koje može da poremeti cirkadijalne ritmove.

Posezanje za telefonom može biti previše stimulativno

Korištenje mobitela ujutro utječe na metabolizam: Evo i kako

Naučnici su napravili novi protivotrov za ujed crne udovice (Latrodectus tredecimguttatus). Ovaj serum koristi ljudska antitijela da se izbori sa efektima jakog toksina pauka.Protivotrov je, navodi LiveScience, superiorniji od postojećih, ali potrebno je više testova prije nego što počnu da ga daju pacijentima.Kada evropska crna udovica ujede nekog, ona ispušta moćan toksin nazvan alfa-latrotoksin. On napada nervni sistem i izaziva latrodektizam, pacijenti osjećaju jak bol, mučninu, glavobolju… Ovi jaki simptomi mogu da traju danima, ali je stanje rijetko kad fatalno.

Osobe koje ujede evropska crna udovica obično uzimaju lijekove protiv bolova. Postoji i protivotrov koji ima antitijela iz konja. Ona jačaju odgovor imunosistema na ujed i pomažu u borbi protiv simptoma. Međutim, obzirom su u pitanju antitijela iz konja, imunosistem može da ih prepozna kao strana tijela i da dovede do opasne alergijske reakcije. Novi protivotrov predstavljen je u novoj studiji objavljenoj u žurnalu Frontiers in Immunology. On koristi ljudska antitijela nastala u laboratoriji. Antitijela napadaju alfa-latrotoksin i prave antitijela koja su jedinstvena za ljude, pa nema opasnosti po imunosistem.Ipak, potrebno je bar nekoliko godina rada da bi se započelo sa kliničkim testiranjima na ljudima, a i ona bi mogla da traju do 10 godina.

On koristi ljudska antitijela nastala u laboratoriji

Za ujed najotrovnijeg evropskog pauka napravljen novi protivotrov

Američki astronaut Vilijam Anders (William Anders, 90), član misije Apolo 8 i autor legendarne fotografije "dizanje Zemlje" iz 1968, poginuo je jučer u avionskoj nesreći, prenosi <a href="https://edition.cnn.com/2024/06/07/science/apollo-8-astronaut-william-anders-reportedly-killed-in-plane-crash/index.html">CNN</a>.Anders, kako je potvrdio njegov sin Gregori (Gregory),&nbsp; poginuo je u padu aviona kojim je upravljao kod ostrva San Huan u američkoj ddržavi Vašington, na sjeverozapadnom vrhu SAD. On je obilježio svemirska istraživanja sa poznatom fotografijom "dizanje Zemlje" tokom misije Apolo 8, prve u orbiti oko Mjeseca.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Apollo 8 astronaut William Anders&#39; plane crashes northwest of Seattle. Search and rescue underway. He is the astronaut who photographed the Earth from the moon. <a href="https://t.co/lAASuHAgLs">pic.twitter.com/lAASuHAgLs</a>&mdash; The Spot (@Spotnewsth) <a href="https://twitter.com/Spotnewsth/status/1799248891126353955?ref_src=twsrc%5Etfw">June 8, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na toj slici iz 1968. godine, nastaloj na Božić, plava planeta se izdvaja iz mraka, sa površinom Mjeseca u prvom planu.- On je podario čovječanstvu jedan od najdragocjenijih poklona koje astronaut može da da. Putovao je do ivice Mjeseca i svima pomogao da vidimo nešto drugo, nas same. Nedostajat će nam - poručio je upravnik NASA-e Bil Nelson.Podsjetimo, čuvena misija Apolo 8 poletjela je u decembru 1968. godine, a u njoj su bili Anders i još dvojica astronauta Fank Borman i Džejms Lovel.

Putovao je do ivice Mjeseca i svima pomogao da vidimo nešto drugo, nas same, rekao je Nelson

Bivši astronaut Vilijam Anders iz misije Apolo poginuo u avionskoj nesreći

Naučnici su otkrili nešto nevjerovatno i neočekivano na najvišim vrhovima Marsa. Vulkani u regionu Tarsis pokazuju da na njima ima tragova leda, ali da nije riječ o zamrznutom ugljendioksidu, kao u drugim dijelovima Crvene planete, već da je riječ o zaleđenoj vodi, piše IFLScience. Mars ima retku atmosferu koju uglavnom čini ugljendioksid, a ovi ugašeni vulkani dižu se kroz velike dijelove atmosfere. Najviši vrh je na planini Olimp, koja je štitasti vulkan prečnika 600 kilometara. U zavisnosti od mjerenja, visok je oko 25 kilometara, nekoliko puta više od najviše planine na Zemlji.I drugi vulkani – Arsija, Pavonis i Askra – visoki su između 14 i 18 kilometara.- Mislili smo da je nemoguće da se led formira oko ekvatora na Marsu, jer sunčevi zraci i rijetka atmosfera dovode do toga da je temperatura relativno visoka i na površini i na vrhu planine, što je drugačije nego na Zemlji. Samo postojanje leda ovdje je uzbudljivo i pokazuje da postoje izvanredni procesi koji omogućuju formiranje leda – naveo je za IFLScience Adomas Vlantinas, u vrijeme otkrića doktorand Univerziteta u Bernu, a sada postdoktorand Univerziteta Braun, piše Nauka.rs.

Ovi vulkani su najviši u Sunčevom sistemu, navode naučnici, i do sada su često proučavani, pa se postavlja pitanje zašto ovaj led nije ranije otkriven.- Ima nekoliko razloga. Prvo, morali smo da imamo orbitu koja omogućava posmatranje u rano jutro. Evropska svemirska agencija (ESA) ima dvije lethelice u orbiti – Mars ekspres i TGO – i oni snimaju po cijeli dan, ali većina letjelica snima ove dijelove popodne. Drugo, naslage leda povezane su sa hladnijom sezonom, pa je vrijeme kada mogu da se primijete još kraće. Sada smo gledali blizu ekvatora za drugo istraživanje, ali nismo očekivali da vidimo led na vrhu vulkana – rekao je Valantinas.Studija je objavljena u Nature Geoscience.

Led je primijećen na vrhu planine Olimp, visoke oko 25 kilometara, na Marsu

Vulkani u regionu Tarsis pokazuju da na njima ima tragova leda

Na najvišem vulkanu u Sunčevom sistemu otkrivena zaleđena voda

Primjerak džinovskog kozlaca (Amorphophallus titanum) u botaničkoj bašti Kju u Londonu cvjeta prvi put poslije više godina, ispuštajući svoj karakteristični vrlo neprijatni miris, piše IFL Science.Biljku je prvi put opisao 1878. godine italijanski botaničar Odoardo Bekari, pronašavši je na Sumatri. Bekari je poslao sjemenje u nekoliko botaničkih vrtova, gdje se ove neobične biljke iz porodice Araceae uzgajaju i proučavaju više od sto godina.Biljka svoje cvjetove pokazuje rijetko i neredovno, otprilike svakih 7-9 godina. Kad se to desi, spektakularno je za oči i vrlo neprijatno za nos, a gotovo je već poslije nekoliko dana.

Cvat ima ogromne dimenzije. Jak miris truhlog mesa oslobađa se u kratkim intervalima, ali samo u kratkom periodu tokom prve noći, kad je biljka u ženskoj fazi. Tokom druge noći, muški cvjetovi proizvode velike količine žutog polena.Miris – jedan od najjačih od biljaka – koristan je za biljku u divljini, pomažući joj da privuče oprašivače, piše Nauka.rs.„Cvijet leš“ je sposoban da se zagrije do 36,7 stepeni kako bi prevario insekte. Insekti misle da bi cvijet mogao biti hrana, ulete unutra, shvate da tamo nema ništa za jelo i odlete sa polenom na nogama. Ovaj proces obezbjeđuje oprašivanje. Kad su cvjetanje i polinacija gotovi, cvijet se urušava.Biljka ne ostaje otvorena dugo – obično cvjeta samo jedan ili dva dana.

Sposoban da se zagrije do 36,7 stepeni kako bi prevario insekte

Spektakularno za oči, neprijatno za nos: "Cvijet leš" cvjeta prvi put poslije više godina

Providni morski krastavci, sunđeri u obliku pehara i ružičaste morske svinje neke su od najfascinantijih životinja otkrivenih tokom ekspedicije u dubinama Tihog okeana. Ova stvorenja izgledaju kao vanzemaljci, kao bića iz naučno-fantastičnih knjiga i filmova, ali je riječ o životinjama koje žive kraj nas, na našoj planeti, samo na dnu Pacifika. <h2>Ekspedicija od 45 dana</h2>U martu je završena ekspedicija od 45 dana u zoni između Meksika i Havaja u istočnom Tihom okeanu. Jedan od naučnika na britanskom istraživačkom plovilu „Džejms Kuk“ bio je Tomas Dalgren, pomorski ekolog s Univerziteta u Geteborgu i istraživačkog instituta NORCE.- Ove oblasti Zemlje su najmanje istražene. Procjenjuje se da su samo jednu od deset životinja koje žive tako duboko naučnici do sada uspjeli da opišu – rekao je on u saopćenju Univerziteta.Ekspedicija je ispitivala životinje koje obitavaju između 3.500 i 5.500 metara dubine, piše Nauka.rs.- Ovo je veoma zanimljivo jer istraživači mogu da otkrivaju nove vrste i ekosisteme kao što su to radili u 18. stoljeću. Veoma je uzbudljivo – rekao je Tomas Dalgren.Životinje na ovim dubinama su adaptirane da žive sa veoma malo nutrijenata. Uglavnom se hrane organskim ostacima, poznatim kao morski snijeg, koji pada iz produktivnijih oblasti bliže površini. Zbog toga većinu životinja u ovoj oblasti čine one koje se hrane filtracijom.- Nedostatak hrane dovodi do toga da individue žive daleko jedne od drugih, ali bogatstvo oblasti je iznenađujuće veliko. Vidimo mnogo specijalizovanih adaptacija među životinjama u ovoj oblasti – rekao je Dalgren.Korištenjem plovila kojim se upravlja iz daljine, tim je mogao da fotografiše život u velikim okeanskim dubinama. Jedna od vrsta snimljenih na taj način je sunđer u oblaku pehara, za koji se vjeruje da najduže živi od svih stvorenja na Zemlji. Vjeruje se da mogu da žive do 15.000 godina.Otkrivena je ružičasta morska svinja ili „barbi morska svinja“, morski krastavac iz roda Amperima. Kreću se veoma sporo tragajući za nutrijentima bogatim sedimentima.- Ovi morski krastavci su među najvećim životinjama otkrivenim na ovoj ekspediciji. Djeluju kao usisivač okeanskog dna, specijalizovani za otkrivanje sedimenta koji je prošao najmanje kroz nekoliko stomaka – kaže Dalgren.<h2>Rizik od istrebljenja</h2>Tu su i providni morski krastavci iz porodice Elpidiidae, kojima se jasno vidi da jedu sediment, a rep imaju vjerovatno da bi plivali.Cilj ekspedicije je da mapira biodiverzitet oblasti, gdje se planira razvoj rudarstva rijetkih metala za solarne panele i baterije električnih materijala.- Sada znamo o ovom okruženju mnogo više i možemo da ga zaštitimo. Danas se 30 posto ovih oblasti smatra zaštićeno, ali moramo da znamo više da bismo spriječili rizik od istrebljenja – rekao je Dalgren.

Ovo je uzbudljivo, pronalazimo nove vrste kao istraživači u 18. stoljeću, poručio Tomas Dalgren

Providni morski krastavci, sunđeri u obliku pehara i ružičaste morske svinje

Otkrivena tajna nepokretnog leda na polarnim kapama Marsa

Otkrivena nova vrsta zmije: Veoma je agresivna, napuše se prije napada

Sada je moguće pratiti neuhvatljive insekte: Kilometre prelaze u potrazi za hranom i partnerom

Mogu li bubrezi astronauta preživjeti putovanje na Mars

Vegetarijanac neobičnog imena: Otkrivena nova vrsta pirane

NASA greškom emitirala simulaciju krize na svemirskoj stanici: Javnost uznemirena

Sačuvajte šake i zglobove: Spriječite štetu usljed prekomjernog korištenja mobitela

Ribar iz mora izvukao neobično stvorenje: Naučnici zatečeni otkrićem

Meta otkrila za šta planira koristiti privatne fotografije i objave korisnika iz Evrope

Revolucija u zdravstvu: Ovaj sistem koristi AI kako bi "naučio jezik tumora"

Korištenje mobitela ujutro utječe na metabolizam: Evo i kako

Za ujed najotrovnijeg evropskog pauka napravljen novi protivotrov

Bivši astronaut Vilijam Anders iz misije Apolo poginuo u avionskoj nesreći

Na najvišem vulkanu u Sunčevom sistemu otkrivena zaleđena voda

Spektakularno za oči, neprijatno za nos: "Cvijet leš" cvjeta prvi put poslije više godina

Nikad ranije nisu viđena: Nevjerovatna stvorenja otkrivena na dnu okeana

Nauka

Otkrivena tajna nepokretnog leda na polarnim kapama Marsa

Otkrivena nova vrsta zmije: Veoma je agresivna, napuše se prije napada

Sada je moguće pratiti neuhvatljive insekte: Kilometre prelaze u potrazi za hranom i partnerom

Mogu li bubrezi astronauta preživjeti putovanje na Mars

Vegetarijanac neobičnog imena: Otkrivena nova vrsta pirane

NASA greškom emitirala simulaciju krize na svemirskoj stanici: Javnost uznemirena

Sačuvajte šake i zglobove: Spriječite štetu usljed prekomjernog korištenja mobitela

Ribar iz mora izvukao neobično stvorenje: Naučnici zatečeni otkrićem

Meta otkrila za šta planira koristiti privatne fotografije i objave korisnika iz Evrope

Revolucija u zdravstvu: Ovaj sistem koristi AI kako bi "naučio jezik tumora"

Korištenje mobitela ujutro utječe na metabolizam: Evo i kako

Za ujed najotrovnijeg evropskog pauka napravljen novi protivotrov

Bivši astronaut Vilijam Anders iz misije Apolo poginuo u avionskoj nesreći

Na najvišem vulkanu u Sunčevom sistemu otkrivena zaleđena voda

Spektakularno za oči, neprijatno za nos: "Cvijet leš" cvjeta prvi put poslije više godina

Nikad ranije nisu viđena: Nevjerovatna stvorenja otkrivena na dnu okeana