<p>Naučnici već nekoliko godina istražuju i uzgajaju povrće u svemiru kao nadomjestak prehrane, ali novo istraživanje pokazuje da je takva salata i drugo lisnato povrće podložnije bakterijama poput salmonele i e.coli<br></p><p>Salata uzgojena u bestežinskom stanju u svemiru je podložnija bakterijskim infekcijama poput salmonele i e.coli, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u Scientific Reports te bi moglo imati veliki utjecaj na planove za hranu uzgojenu u svemiru poput zelene salate i drugog lisnatog povrća.</p><h2>Provedeno istraživanje</h2><p>Istraživanje su vodili naučnici sa Univerziteta Delaware, a ono izaziva zabrinutost zbog mogućih planova da se hrana uzgojena u svemiru koristi u misijama istraživanja dubokog svemira, poput NASA-ine buduće misije na Mars s ljudskom posadom, piše Tportal.hr.</p><p>Ako su istraživanja tačna i ako je veća vjerovatnost da bi hrana poput salate koja je uzgojena u svemiru mogla pokupiti bakterije, to bi moglo predstavljati opasnu prijetnju astronautima. Naime, očekuje se kako će se u nadolazećim desetljećima sve više slati u svemir.</p><p>Naučnici tehnički nisu mogli testirati kako biljke rastu u mikrogravitaciji dok su na Zemlji, oni su upotrijebili posebnu opremu kako bi simulirali bestežinski okoliš na Međunarodnoj svemirskoj postaji, koji nam služi kao preteča načina na koji će ljudi živjeti u svemiru u budućnosti.</p><p>Koristeći ovaj bestežinski sistem „prevarili“ su biljke da nisu u normalnoj gravitaciji i tu su otkrili da je veća vjerovatnost da će salata imati otvorene stome, što su malene pore u lišću i stabljikama koje se obično zatvaraju kada biljka osjeti potrebu za obranu. Odnosno, radi se o porama u epidermisu lišća, stabljike i drugih organa, a koja kontrolira brzinu izmjene plinova.</p><h2>Mikrobi na biljkama</h2><p>One se obično zatvore kada im se „opasnosti“ poput bakterija približe. Međutim, naučnici su otkrili da se u bestežinskom stanju ne zatvaraju, ostavljajući biljku podložnu bakterijama.</p><p>Kako svemirska stanica i druga svemirska okruženja vjerovatno imaju prisutne bakterije, to predstavlja veliki problem za hranu koju bi uzgajali u svemiru, pogotovo ako druge biljke pokazuju iste osobine kada su u bestežinskom okruženju.</p><p>- Moramo biti spremni i smanjiti rizike za one koji sada žive u svemiru, ali i one u budućnosti. Moramo bolje razumjeti interakcije između patogena na biljkama uzgojenima u svemiru - kaže Kali Kniel sa Univerziteta Delaware, piše Forbes. </p><p>Dodaje kako će za početak trebati sterilizirati sjemenke kako bi smanjili rizike postojanja mikroba na biljkama.</p><p>Na naučnicima je i da pokušaju pronaći način da natjeraju stome da funkcioniraju čak i kada su u bestežinskom okruženju. Međutim, prehrana zelenjavom uzgojenom u svemiru do tada bi mogla predstavljati opasan rizik.</p>

Salata uzgojena u bestežinskom stanju u svemiru je podložnija bakterijskim infekcijama poput salmonele i e.coli

Stručnjaci upozorili: Svemirska salata mogla bi ubiti astronaute

<p>Naučnici su izrazili zabrinutost zbog smanjenja Mjeseca i njegovog potencijalnog utjecaja na buduće misije na njegovu površinu. S obzirom na težnju prema uspostavi ljudskih naselja na Mjesecu, NASA je pojačala svoja istraživanja, no nova studija objavljena u časopisu The Planetary Science Journal identificira problematično područje južnog polarnog dijela Mjeseca koje je izrazito pogođeno smanjenjem.</p><h2>Hlađenje jezgre</h2><p>Istraživanje ukazuje na to da površina južnog polarnog dijela Mjeseca pritišće samu sebe zbog smanjenja obima Mjeseca, što proizlazi iz sporog hlađenja njegove jezgre proteklih nekoliko stotina miliona godina. Ovo područje, koje je bilo pod utjecajem snažnog potresa prije približno 50 godina, sada se suočava s pitanjem klizanja na postojećim rasjedima ili stvaranja novih rasjeda potiska, prenosi Indy100.</p><p>Tomas Vater (Thomas R. Watter), viši naučnik emeritus u Centru za proučavanje Zemlje i planeta Nacionalnog muzeja zraka i svemira te glavni autor studije, ističe da bi ova geološka dinamika mogla značajno utjecati na sigurnost i održivost budućih misija s posadom na Mjesecu, uključujući i NASA-inu Artemis III misiju s posadom planiranu za 2026. godinu.</p><h2>Zanimljivo istraživanje</h2><p>- Naše modeliranje sugerira da su plitki mjesečevi potresi koji mogu proizvesti snažna podrhtavanja tla u južnoj polarnoj regiji mogući zbog klizanja na postojećim rasjedima ili formiranja novih rasjeda potiska - poručio je Vater.</p><p>Profesor Nikolas Šmer (Nicholas Schmerr) s Univerziteta Maryland, koautor studije, naglašava da se Mjesečeva površina, poput suhog, uzemljenog šljunka i prašine, kontinuirano mijenja zbog utjecaja asteroida i kometa tokom milijardi godina. Raznolikost površinskih materijala, od mikronskih čestica do većih fragmenata, zajedno s labavom konzistencijom, čini podrhtavanje i klizanja vrlo izglednima.</p><p>Osim veličine Mjeseca, istraživači upozoravaju da bi ovi geološki faktori trebali biti uzeti u obzir pri planiranju lokacija i stabilnosti budućih istraživačkih i naseljeničkih predstraža na Mjesecu.</p>

S obzirom na težnju prema uspostavi ljudskih naselja na Mjesecu, NASA je pojačala svoja istraživanja

Naučnici upozoravaju da se nešto čudno događa s Mjesecom: "Osjete se potresi, smanjuje se"

<p>Globalni nuklearni rat je jedan od najstrašnijih scenarija koje ljudi mogu da zamisle. Ne samo da bi odnio ogroman broj života već bi imao i razorne posljedice na okolinu, piše Telegraf.rs.</p><h2>Nuklearna zima</h2><p>Jedna od prvih bila bi nuklearna zima koja bi donijela drastično smanjenje temperature na Zemlji i blokirala sunčevu svjetlost. Ne treba zaboraviti poremećaje u sistemu poljoprivrede odnosno nestašicu hrane.</p><p>U takvom slučaju preživjeli bi morali da pronađu alternativni izvor za prehranu, prenosi Metro.</p><p>Nova studija međunarodnog naučnog tima bavi se preživljavanjem čovječanstva nakon nuklearne katastrofe, a u njenom centru je hrana.</p><p>Istraživači smatraju da postoji način da se ljudi prehrane, odnosno sačuvaju sistem ishrane, a kao ključnu stavku spominju - morske alge.</p><p>Oni su proučavali sposobnost algi da prežive u uvjetima nuklearne zime, zatim njihovu nutritivnu vrijednost, ali i mogućnost da se koriste kao gorivo i sirovina za biohemijsku industriju.</p><p>Prema objavljenoj studiji, u periodu od devet do 14 mjeseci nakon katastrofe farme morskih algi mogle bi da podmire čak 45 posto globalne potražnje za hranom.</p><p>Na taj način bi se spriječile 1,2 milijarde smrti od gladovanja.</p><p>- Trebat će nam mnogo hrane, a sistem kakav danas poznajemo neće postojati. Morske alge su definitivno jedan od glavnih kandidata za brzu obnovu - rekao je dr. Florijan Ulrih Jen.</p><h2>Morske alge</h2><p>Naučnici su teoriju modelirali na osnovu potencijalnog sukoba Rusije i SAD, a proučavali su morske alge iz porodice Gracilaria tikvahiae koje su mogu uzgajati širom tropskih krajeva.</p><p>Oni ističu da su alge bogate proteinima, mineralima, vitaminima, esencijalnim aminokiselinama i masnim kiselinama. Usto, dovoljno su “otporne” na radijaciju, pa bi ljudi mogli da ih konzumiraju nakon jednostavnog pranja i kuhanja.</p><p>Međutim, iako bi osigurale ishranu i spasile živote, alge su bogate jodom i mogu izazvati zdravstvene probleme.</p><p>U slučaju da ih jedete u velikim količinama može se poremetiti rad štitne žlijezde, neophodne za održavanje zdravog nivoa hormona.</p>

Istraživači smatraju da postoji način da se ljudi prehrane, odnosno sačuvaju sistem ishrane

Šta bi ljudi jeli u slučaju nuklearnog rata: Naučnici dali odgovor koji će vas iznenaditi

<p>U svijetu trenutno 425 miliona ljudi živi s dijabetesom, od kojih 75 miliona svakodnevno mora sebi da ubrizgava inzulin. Međutim, uskoro će terapija dijabetesa, koja traje cijeli život, biti moguća bez injekcija i inzulinskih pumpi jer su naučnici otkrili novi način da tijelo snabdiju s inzulinom.</p><p>Nova terapija dijabetesa predviđa da se inzulin uzima u obliku tablete. Unutar te tablete nalaze se nano-prenosioci u kojima se nalazi inzulin. Čestice su deset hiljada puta manje od širine ljudske vlasi i toliko su male da se ne mogu vidjeti ni pod normalnim mikroskopom.</p><p>- Ovaj način uzimanja inzulina je precizniji jer brzo isporučuje inzulin u dijelove tijela kojima je najpotrebniji. Kada uzimate inzulin putem šprice, on se širi po cijelom tijelu, pa u nekim dijelovima može da izazove neželjene efekte - objašnjava jedan od istraživača, profesor Piter Mekort sa Arktičkog univerziteta UiT Norveške.</p><h2>Direktan put do jetre</h2><p>Istraživači s Univerziteta u Sidneju i Zdravstvenog centra u Sidneju su, u saradnji sa UiT-om, prije mnogo godina otkrili da je moguće isporučiti lijekove preko nano-prenosioca direktno u jetru. Metoda je zatim dalje razvijena u Australiji i Evropi, piše Kurir.rs.</p><p>Iako veliki broj lijekova može da se konzumira oralno, inzulin je moguće dati samo ubrizgavanjem. Razlog zašto inzulin u formi kapsule nije bio moguć do sada jeste zato što se kapsula rastvara u stomaku pa inzulin ne stigne tamo gdje je potreban. Međutim, naučnici su uspjeli da riješe ovaj problem.</p><p>- Napravili smo premaz koji štiti inzulin od razgradnje putem želučane kiseline i koji ga čuva od digestivnih enzima koje susreće na svom putu kroz sistem za varenje dok putuje do jetre, svog finalnog odredišta – kaže profesor Mekord.</p><p>Tu oblogu zatim razlažu enzimi jetre koji se aktiviraju samo kada je nivo šećera u krvi visok, čime se oslobađa inzulin, odakle može da djeluje na jetru, mišiće i masti kako bi uklonio šećer iz krvi.</p><p>- To znači da, kada je šećer u krvi visok, dolazi do brzog oslobađanja inzulina, a što je još važnije, kada je šećer nizak, inzulin se ne oslobađa - objašnjava jedan od glavnih istraživača, profesor Nikolas Džej Hant s Univerziteta u Sidneju.</p><p>Profesor Hant objašnjava da je ovo praktičnija i pristupačnija metoda liječenja dijabetesa, jer u velikoj mjeri smanjuje rizik od pojave niskog nivoa šećera u krvi, odnosno hipoglikemije i omogućava kontrolirano oslobađanje inzulina u zavisnosti od potreba pacijenta, za razliku od injekcija gdje se sav inzulin oslobađa odjednom.</p><h2>Manje nuspojava</h2><p>Nova metoda funkcioniše slično kao inzulin kod zdravih ljudi. Pankreas proizvodi inzulin koji prvo prolazi kroz jetru gdje se veliki dio apsorbuje i održava stabilan nivo šećera u krvi. U novoj metodi inzulina, nano-prenosilac oslobađa inzulin u jetri i on onda može da se razloži tu ili da ode u krv kako bi cirkulisao po tijelu.</p><p>- Kada ubrizgate inzulin injekcijom pod kožu, u mišiće i masno tkivo odlazi više inzulina nego što bi bio slučaj ako bi se oslobađao iz pankreasa, a to može da dovede do nagomilavanja masti, ali i hipoglikemije, koja potencijalno može biti opasna za osobe sa dijabetesom – objašnjava profesor Hant.</p><p>Kod nove terapije takvih nuspojava će biti mnogo manje. Osim toga, oboljeli neće morati da se bodu iglama i moći će diskretnije da uzimaju terapiju. Također, novi oblik inzulina ne mora da se drži u frižideru.</p><h2>Terapija spremna za dvije do tri godine</h2><p>Lijek je testiran prvo na miševima, a upravo je završeno testiranje na pavijanima. Tako da ostaje još samo da se testiranje provede i na ljudima.</p><p>- Klinička ispitivanja na ljudima počet će 2025. godine i bit će podijeljena na tri faze. U prvoj ćemo istražiti bezbjednost oralnog inzulina i kritički razmotriti incidencu hipoglikemije kod zdravih ljudi i pacijenata sa dijabetesom tipa 1. Veoma smo uzbuđeni da vidimo kako će se terapija pokazati kod ljudi, jer ako budu reagovali kao što su reagovali pavijani, bit će to veliki napredak u liječenju dijabetesa. Nakon ove faze znat ćemo da li je lijek bezbjedan za ljude i prijeći na drugu fazu u okviru koje ćemo dalje istražiti kako može da zamijeni upotrebu injekcija - kaže Hant.</p>

Profesor Hant objašnjava da je ovo praktičnija i pristupačnija metoda liječenja dijabetesa

Terapija bez injekcija: Stiže inzulin u obliku tableta

<p>Napravljen je <a href="https://youtube.com/shorts/y8CvlXIThIk?si=LDf_DYhtfTUTk090">video simulacije</a> koja ilustrira što bi se dogodilo čovjeku u svemiru bez svemirskog odijela, a rezultati su zaista zastrašujući.<br></p><p>DG EYE science na YouTubeu kreirao je ovaj video kako bi prikazao stvarnost situacije u kojoj bi neko bio izložen uvjetima u svemiru bez adekvatne zaštite. U videu se naglašava da, uprkos očekivanjima, osoba ne bi eksplodirala, no ono što bi se dogodilo zapanjujuće je, piše Klik.hr.</p><p>Plinovi u tijelu počeli bi se širiti u prvim sekundama, uzrokujući pucanje plućnog tkiva. Nakon pet sekundi, voda iz očiju, kože i usta počela bi isparavati, dok bi voda u krvi počela ključati.</p><p></p>

<p>Simulacija prikazuje kako tijelo bubri jer koža pokazuje dovoljnu elastičnost i snagu da izdrži pritisak. Na kraju, srce bi usporilo i zaustavilo se prije nego što osoba umre od gušenja, budući da u svemiru nema atmosfere ni pritiska, što dovodi do ključanja vode u tijelu usljed nedostatka pritiska.</p><p>Ovo je ozbiljan problem jer, kako objašnjava dr. Kris Lehnhardt iz NASA-inog Human Research Program, s obzirom na to da je 60 posto ljudskog tijela voda, sva tkiva koja sadrže vodu počet će se širiti.</p><p>Uprkos ovim zastrašujućim aspektima, ljudi pokazuju želju za istraživanjem svemira, čime se postavlja pitanje motivacije iza težnje za svemirskim putovanjima bez obzira na opasnosti.</p>

U videu se naglašava da, uprkos očekivanjima, osoba ne bi eksplodirala, no ono što bi se dogodilo zapanjujuće je

Šta bi se u svemiru desilo s ljudskim tijelom bez adekvatnog odijela

<p>Nakon šest godina istraživanja, naučnici sa Univerziteta u Baselu i ETH Zurich u Švicarskoj identificirali su potencijalno revolucionarno oružje u borbi protiv superbakterija: viruse koji mogu ciljati i eliminirati uspavane bakterije.<br></p><h2>Stanje mirovanja</h2><p>Bakterije ulaze u stanje mirovanja tokom nedostatka hranjivih tvari ili stresa, štiteći se od vanjskih prijetnji poput virusa i antibiotika. Uprkos brojnim pokušajima, pronalaženje bakteriofaga koji može napasti uspavane bakterije do sada je naučnicima bilo nedostižno.</p><p>Mikrobiolog Aleksander Harms (Alexander) vjerovao je u postojanje takvih bakteriofaga. </p><p>- Međutim, s obzirom na ogroman broj bakteriofaga, uvijek sam bio uvjeren da je evolucija morala proizvesti neke koji se mogu probiti u uspavane bakterije - pojasnio je.</p><p>Harms i njegov tim otkrili su novi bakteriofag nazvan Paride na raspadajućem biljnom materijalu na jednom švicarskom groblju. Paride je pokazao učinkovitost protiv uobičajene bakterije Pseudomonas aeruginosa, poznate po uzročniku teških respiratornih bolesti, osobito u bolničkim uvjetima.</p><h2>Izvanredna eliminacija</h2><p>Kombinacija Paridea s antibiotikom meropenemom rezultirala je izvanrednom eliminacijom P. aeruginosa od 99 posto u laboratorijskim testovima. Kombinacija se također pokazala učinkovitom u pokusima na miševima, naglašavajući njen potencijalni klinički značaj. Studija vezana za otkriće objavljena je u časopisu Nature Communications.</p><p>To pokazuje da naše otkriće nije samo laboratorijski artefakt, već bi moglo biti i klinički relevantno, ističe mikrobiologinja Ena Mafeji (Enea Maffei). Sinergija između faga i antibiotika sugerira obećavajuću strategiju za borbu protiv bakterija otpornih na lijekove, osobito kada su u zaštitnom stanju mirovanja.</p><p>Iako tačan mehanizam djelovanja nije u potpunosti shvaćen, čini se da bi Paride mogao upotrijebiti molekularni ključ da prevari P. aeruginosa, otključavajući njenu odbranu i omogućavajući antibiotiku da djeluje. Kako otpornost bakterija na postojeće lijekove eskalira, korištenje virusa u borbi protiv bakterija čak i u njihovom stanju mirovanja predstavlja značajan napredak u borbi protiv te otpornosti.</p><h2>Novi putevi</h2><p>Ipak, uprkos potencijalu, Harms ostaje oprezan.&nbsp;</p><p>- Tek smo na početku. Jedina stvar koju sigurno znamo je da ne znamo gotovo ništa - kaže.</p><p>Novo istraživanje, koje otkriva virus učinkovit protiv uspavanih superbakterija, otvara nove puteve u borbi protiv otpornosti superbakterija na lijekove, piše Zimo.</p>

Naučnici su otkrili virus koji otključava uspavane bakterije, otvarajući put antibioticima da ih unište.

Švicarski naučnici otkrili novo moćno oružje protiv superbakterija: Virus koji ih ubija dok spavaju

<p>Velike bijele ajkule, opasne morske predatore, teško je zamisliti kao tek rođene mladunce. Razlog je taj što ih do sada niko nije video u prirodi.&nbsp;</p><h2>Na obali Santa Barbare</h2><p>Međutim, to se promijenilo – snimatelj Karlos Gauna i Filip Sterns, doktorand biologije na Univerzitetu Kalifornije u Riversajdu, postali su prvi koji su snimili tek rođenu veliku bijelu ajkulu.<br></p><p>Ovaj mališa, koji će kad poraste postati jedan od najstrašnijih predatora, snimljen je kraj obala Santa Barbare u Kaliforniji 9. jula 2023., a studija je upravo objavljena u Environmental Biology of Fishes Journal.</p>

<p>Gauna je na internetu poznat pod nadimkom The Malibu Artist i proveo je hiljade sati snimajući ajkule po svijetu. Ono što su on i Sterns zabilježili moglo bi da pomogne u rješavanju misterije razmnožavanja velikih bijelih ajkula, piše EurekAlert.</p><h2>Sveti gral istraživanja</h2><p>- Gdje se rađaju velike bijele ajkule je sveti gral istraživanja ajkula. Niko do sada nije uspio da odredi gdje se rađaju, niti je iko vidio tek rođeno mladunče ajkule. Otkrivani su isključivo unutar uginulih ženki, ali ništa ovakvo - rekao je Gauna, koji je videosnimak podijelio na svom YouTube nalogu.</p><p>Autori u svojoj studiji naglašavaju da je moguće da snimljena ajkula u stvari primjerak s oboljenjem kože, ipak vjeruju da ima dovoljno razloga da to nije slučaj, već da je riječ o tek rođenom mladunčetu.</p><p>- Ako smo slučajno to otkrili, i to je ogromno otkriće jer je takvo oboljenje kože ekstremno rijetko i nikad nije primijećeno kod velikih bijelih ajkula - rekao je Gauna.</p><p>On je rekao da je snimao tri odrasle velike bele ajkule koje su djelovale kao da ih očekuje skori porođaj. Tog dana, jedna od tih ženki je otišla u dubinu i malo poslije toga pojavilo se mladunče.</p><p>- Nije nategnuto zaključiti odakle se pojavila - rekao je Gauna.</p><p>Sterns je dodao da veličina i oblik snimljene ajkule ukazuju na to da je riječ o mladunčetu.</p><h2>Ugrožena vrsta</h2><p>- Mislim da je riječ o primjerku starom nekoliko sati, najviše jedan dan - rekao je on.</p><p>Većina naučnika misli da se ajkule rađaju dalje od obale, pa bi i lokacija na kojoj je mladunče snimljeno, oko 300 metara od obale, bilo iznenađenje.</p><p>Velike bijele ajkule su ugrožena vrsta, piše Telegraf.</p>

Mladunče je snimljeno kraj obala Santa Barbare 9. jula 2023., ali je studija o tome tek sad objavljena

Prvi put snimljena tek rođena velika bijela ajkula: Ovaj mališa bit će jedan od najstrašnijih predatora

<p>NASA-in dugotrajan projekt rovera Curiosity nedavno je primijetio poznati oblik koji će oduševiti fanove "Zvjezdanih staza": ikonični delta-oblikovani amblem koji obično nose časnici Starfleeta na svojim uniformama. Nažalost, bilo bi izrazito nelogično tvrditi da je ekipa slijetanja Starfleeta prošetala blizu Curiosityjevog istraživačkog područja, budući da je slika zapravo prikazala tek običnu stijenu na Marsu koja slučajno podsjeća na simbol iz popularne serije, piše Klik.hr.</p>

<p>Slika je prvobitno objavljena na stranici Mars Curiosity raw images, koju pruža Jet Propulsion Laboratory (JPL) NASA-e. Snimljena je navigacijskom kamerom lijevo od rovera na Marsu, tokom misije 9. januara. Amaterski astronom Skot Atkinson (Scott) primijetio je Trekkie simbol i šali se s njim na X-u, bivšem Twitteru.</p><p>- Kladim se da su se fanovi „Zvjezdanih staza“ u timu @MarsCuriosity osmjehnuli poput Chesireovih mačaka kad su vidjeli ovu novu sliku na svojim ekranima - napisao je Atkinson 10. januara uz sliku i uvećanje delta znaka.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">I bet the Star Trek fans on the <a href="https://twitter.com/MarsCuriosity?ref_src=twsrc%5Etfw">@MarsCuriosity</a> team smiled like Cheshire Cats when they saw this new image appear on their screens... :-)<br><br>Image Credit: NASA/JPL-Caltech <a href="https://t.co/SdWyq4Sc5P">pic.twitter.com/SdWyq4Sc5P</a></p>&mdash; Stuart Atkinson (@mars_stu) <a href="https://twitter.com/mars_stu/status/1745058534411190363?ref_src=twsrc%5Etfw">January 10, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Curiosity je sletio na Mars 5. avgusta 2012. i nastavlja se kretati u svojoj dugotrajnoj potrazi za uvjetima života na Crvenoj planeti. Kao dio te dugotrajne misije, penje se na planinu s nadimkom Mount Sharp (ili Aeolis Mons) i posmatra slojeve u njoj kako bi vidio kako je voda tekla u drevnoj prošlosti Marsa.</p><p>NASA, također ,planira misiju povratka uzoraka s Marsa koja bi trebala donijeti uzorke stijena koje Perseverance ostavlja, ali problemi s finansiranjem i tehnologijom vjerovatno će odgoditi očekivani povratak do 2031. godine.</p>

Curiosity je sletio na Mars 5. avgusta 2012. i nastavlja se kretati u svojoj dugotrajnoj potrazi za uvjetima života na Crvenoj planeti

Snimljena je navigacijskom kamerom lijevo od rovera na Marsu

NASA-in rover snimio vrlo popularan znak na Marsu: Šta će reći fanovi "Zvjezdanih staza"

<p>Uvijek kad pomislimo da smo vidjeli sve astronomske fotografije, Hubble svemirski teleskop ponovo nas ostavlja bez daha putovanjem do galaksije daleko, daleko od nas.<br></p><h2>Ljepota i misterija</h2><p>Kad se objave slike poput ove, to ne izaziva samo val emocija, već i nekoliko trenutaka zastoja čak i u najzauzetijem danu, kako bismo se divili i osjetili moć svemirskog teleskopa i koliko je naš svemir zaista fascinantan. Nevažno je što vidimo ili koja galaksija ili sazviježđe je pred nama; istina je da vas magično prenosi kroz prozor u veliku nepoznatu, pružajući vam prvo sjedalo za promatranje ljepote i misterije onoga što možemo vidjeti samo kroz oči teleskopa.</p>

<p>Vratimo se na Zemlju na trenutak kako bismo objasnili što tačno vidimo na fotografiji iznad, novoobjavljenu sliku s NASA-inog/Evropskog svemirskog teleskopa Hubble. Radi se o IC 438, spiralnoj galaksiji koja je prilično udaljena od Zemlje (tačno 130 miliona svjetlosnih godina).&nbsp;</p><h2>Trenutak eksplozije</h2><p>Nalazi se u sazviježđu nazvanom Lepus, što znači "zec", okruženo poznatijim zvjezdanim uzorcima poput Velikog psa, Oriona i Malog psa. Hubbleova fotografija prvotno je snimljena 2021. kako bi naučnici proučavali posljedice supernove eksplozije koja se dogodila 2017. (s našeg stajališta ovdje na Zemlji). Iako ne možemo vidjeti neposredne posljedice ili trenutak eksplozije na ovoj slici, ona i dalje priča vrlo važnu astronomsku priču.</p><p>"S Hubbleovom izvanrednom kutnom rezolucijom na vidljivim valnim dužinama, astronomi sada mogu proučavati zvijezde u regiji oko supernove, što im omogućuje bolje procjene dobi i vrste zvijezde koja je eksplodirala", podijelio je Kris Evans (Chris), naučnik projekta Hubble u ESA-i, sa mnom u utorak (23. januar). "Ovo je odličan primjer gdje jedinstvene sposobnosti Hubblea na ultraljubičastim i optičkim valnim dužinama nastavljaju pružati uzbudljive nove poglede na svemir."</p><p>Još jedna zanimljivost: Lepus je dio porodice od 88 sazviježđa naglašenih od Međunarodne astronomske unije (IAU). Ova organizacija osnovana je 1919. s misijom "promicanja i zaštite nauke o astronomiji u svim njenim aspektima (uključujući istraživanje, komunikaciju, obrazovanje i razvoj) putem međunarodne saradnje", kako stoji na njenoj početnoj stranici. I, kako smo naučili sa svakom drugačijom i jedinstvenom slikom koja je snimljena diljem cijelog svemira, tu je priča koja se treba ispričati i nova historija koju treba otkriti i iz koje učiti.</p><h2>Valne dužine</h2><p>"Uz snažne infracrvene mogućnosti svemirskog teleskopa James Webb NASA/Evropske svemirske agencije/ Kanadske svemirske agencije, Hubbleove slike i spektroskopija pri kraćim valnim dužinama pružaju nam kritične informacije koje su nam potrebne za daljnje razumijevanje objekata poput supernova i drugih astronomskih tranzijenata", rekao je Evans.</p>

Ovo je odličan primjer gdje jedinstvene sposobnosti Hubblea na ultraljubičastim i optičkim valnim dužinama nastavljaju pružati uzbudljive nove poglede

Teleskop Hubble snimio prizor u svemiru koji oduzima dah: Ovakvu galaksiju gotovo sigurno niste vidjeli

<p>Svemirska agencija Turska saopćila je da prvi turski astronaut Alper Gezeravci predano radi na 13 naučnih projekata zbog kojih je otputovao u svemir i da trenutno radi na projektu CRISPR-Gem, javlja Anadolija.<br></p><p>- Ovaj eksperiment ima za cilj povećanje zdravlja i produktivnosti biljaka korištenjem CRISPR tehnike, revolucije u metodama genetskog inženjeringa - navodi Agencija na društvenoj mreži X.</p><p>CRISPR je tehnika koja omogućava promjenu gena. U projektu će se prvi put ispitati koliko je CRISPR tehnika efikasna u svemiru testiranjem genetskih promjena u biljkama u svemirskim i zemaljskim uvjetima.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="tr" dir="ltr">Ey mavi göklerin beyaz ve kızıl süsü,⁰Kız kardeşimin gelinliği, şehidimin son örtüsü,⁰Işık ışık, dalga dalga bayrağım!⁰Senin destanını okudum, senin destanını yazacağım.<br>…<br>Ey şimdi süzgün, rüzgarlarda dalgalı;⁰Barışın güvercini, savaşın kartalı⁰Yüksek yerlerde açan çiçeğim.… <a href="https://t.co/e9ahaZWJ5b">pic.twitter.com/e9ahaZWJ5b</a></p>&mdash; Mehmet Fatih KACIR (@mfatihkacir) <a href="https://twitter.com/mfatihkacir/status/1751233227417645138?ref_src=twsrc%5Etfw">January 27, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Dobiveni rezultati pružit će važne informacije o tome kako biljke koje se uzgajaju u svemiru učiniti zdravijim i produktivnijima te na taj način dati značajan doprinos istraživanju svemira.</p><p>Gezeravci je na svom nalogu na društvenoj mreži X objavio i fotografije s Međunarodne svemirske stanice.</p><p>- Predivan je osjećaj gledati našu Zemlju iz opservatorije Cupola sa sedam prozora na Međunarodnoj svemirskoj stanici - naveo je Gezeravci.</p>

 Predivan je osjećaj gledati našu Zemlju iz opservatorije Cupola sa sedam prozora na Međunarodnoj svemirskoj stanici, naveo je na mreži X

Prvi turski astronaut Alper Gezeravci uspješno nastavlja svemirsku misiju

<p>Japanska svemirska agencija JAXA sada ima službenu potvrdu da je njena letjelica SLIM (Smart Lander for Investigating Moon) uspješno mekano sletjela na površinu Mjeseca, čime se Japan pridružio SAD, SSSR-u, Kini i Indiji, odnosno drugim zemljama kojima je to uspjelo.</p><p>Naime, japanska agencija je održala konferenciju na kojoj je pokazala prvu fotografiju letjelice na Mjesecu koju je snimio mali rover LEV-1 koji je letjelica odbacila uoči slijetanja.</p><p>U svakom slučaju, ovo je definitivna potvrda uspješnog mekog slijetanja, mada to ne znači da je letjelica funkcionalna, jer i dalje ima problema s napajanjem, odnosno nema dovoljno energije za normalan rad i planirana istraživanja, piše Vidi.hr.</p><p>JAXA se još nada da bi se baterije letjelice mogle napuniti kada Sunce dođe u bolju poziciju i baci svjetlost ne sunčeve ploče, no svi podaci koji su do sada prikupljeni dolaze od pričuvne baterije koja se ispraznila na 12 posto pa su naučnici isključili SLIM za slučaj da se promijeni ugao pod kojim Sunce baca svjetlost na solarne ploče, nakon čega će ga ponovno aktivirati. Prema očekivanjima japanskih naučnika, to bi se moglo dogoditi za oko 7 dana.</p><p>Lander je sletio samo 55 metara od ciljane tačke za slijetanje, što je preciznije od Apolla 11, koji je fulio za nekoliko kilometara.</p>

Japanska svemirska agencija JAXA sada ima službenu potvrdu da je njena letjelica SLIM uspješno mekano sletjela na površinu Mjeseca

snimio mali rover LEV-1 koji je letjelica odbacila uoči slijetanja

Ovo je prva fotografija koju je japanska letjelica snimila na Mjesecu

<p>Nove fotografije s teleskopa James Webb (JWST) otkrivaju da novorođena zvijezda u našem kosmičkom susjedstvu ima neobičan rep od plina i prašine, sličan repu mačke, a nova istraživanja pokazuju da je ova čudna struktura vrlo teška za objasniti.<br></p><p>Zvijezda po imenu Beta Pictoris, mlada zvijezda slična Suncu, smještena je otprilike 63 svjetlosne godine od Sunčevog sistema, čineći je jednim od naših najbližih susjeda. (Najbliža zvijezda Suncu, Proxima Centauri, udaljena je samo 4 svjetlosne godine). Otkrivena je prvi put 1984. godine i intenzivno je proučavana od tada. Prethodna promatranja otkrila su da je Beta Pictoris stara manje od 20 miliona godina, što je vrlo mlado za zvijezdu.</p><p>Kao i sve druge mlade zvijezde, Beta Pictoris još je okružena velikim prstenom pregrijanog plina i prašine, poznatim kao protoplanetarni disk. Tokom vremena prašina i plin će se ohladiti i početi lijepljenjem zajedno, formirajući planete, mjesece i asteroide, baš kao što se dogodilo u Sunčevom sistemu. Do sada su otkrivene dvije gigantske egzoplanete koje se skrivaju unutar protoplanetarnog diska ove zvijezde: Beta Pictoris b i Beta Pictoris c, od kojih je svaki nekoliko puta veći od Jupitera.</p><h2>Otkrili su nešto neobično</h2><p>Međutim, 2006. godine, teleskop Hubble otkrio je slabiji sekundarni disk koji rotira oko Beta Pictoris pod blagim uglom u odnosu na glavni disk. To je bilo jedna od prvih situacija da je sekundarni disk viđen oko zvijezde, prema NASA-i.</p>

<p>Sada, nove infracrvene slike snimljene JWST-om otkrile su intrigantnu novu značajku u ovom sekundarnom disku: niz odvojenog materijala koji se savija dalje od glavnog diska, dajući mu izgled sličan mačijem repu. Novi rezultati predstavljeni su na 243. sastanku Američkog astronomskog društva, održanom od 7. do 11. januaru u Nju Orleansu.</p><p>- Značajka mačijeg repa izuzetno je neobična - izjavio je suautor istraživanja Kristofer Stark, astrofizičar u NASA-inom Goddard Space Flight Centru i naučnik na projektu JWST-a. To sugerira da bi sistem Beta Pictoris "mogao biti još aktivniji i kaotičniji nego što smo prethodno mislili", dodao je. Rep nije vrlo gust. Istraživači procjenjuju da mu je masa ekvivalentna nekim od najvećih asteroida iz našeg Sunčevog sistema, raspršenih na 16 milijardi kilometara.</p><h2>Nisu sigurni kako je nastao rep</h2><p>Iako rep izgleda kao da oštro skreće od ostatka diska, istraživači misle da bi to mogla biti optička iluzija uzrokovana nagnutim položajem JWST-a u odnosu na tuđu zvijezdu. Umjesto toga, misle da se rep odvaja od diska pod uglom od samo oko 5 stepeni.</p>

<p>Naučnici nisu sigurni što je uzrokovalo formiranje mačijeg repa. Trenutna najbolja pretpostavka jeste da je rep nastao sudarom između neke vrste asteroida i protoplanete koja je raspršila neki materijal diska prema van. Taj raseljeni materijal potom bi mogao biti rastegnut i oblikovan svjetlošću zvijezde, piše Klik.hr.</p><p>- Svjetlo zvijezde brže gura najmanje, najpuflastije čestice prašine dalje od zvijezde, dok se veće zrnje ne miče toliko, stvarajući dugi pramen prašine - rekao je suautor studije Maršal Perin (Marshall Perrin), planetarni astronom na Space Telescope Science Institute u Baltimoreu.</p><p>Ako je to ono što se dogodilo, sudar se mogao dogoditi čak prije 100 godina, napisali su istraživači. Međutim, "izuzetno je teško" rekreirati mačiji rep pomoću računalnih modela takvog događaja, rekao je Stark. Stoga je potrebno više istraživanja kako bi se dokazalo da je to bio uzrok, dodao je.</p><p>Mačiji rep nije jedino iznenađenje koje se pojavilo u novim podacima JWST-a. Teleskop je otkrio da su dvije ploče Beta Pictoris različitih temperatura; sekundarni prsten je puno vrući od glavnog diska. To znači da je sekundarni disk vjerovatno sastavljen uglavnom od tamne, organske tvari umjesto plina, napisali su istraživači.</p>

Naučnici nisu sigurni šta je uzrokovalo formiranje ove mase

NASA-in teleskop snimio bizaran prizor nedaleko od Zemlje

<p>Naučnici s Nacionalnog univerziteta Tsing Hua u Tajvanu razvili su revolucionarni nosivi uređaj, opisan kao "pametna, fleksibilna naljepnica". Izrađen od rastezljive plastike prožete vretenastim česticama, uređaj prianja uz kožu i prilagođava se veličini tumora neposredno ispod površine kože.<br></p><h2>Praćenje reakcije tumora na liječenje</h2><p>Svaka navedena vretenasta čestica je dužine oko 100 nanometara i napravljena od kisika i srebrnastog metala hafnija. Kako tumor raste, naljepnica se pomiče kako bi se prilagodila novoj veličini, mijenjajući raspored nanočestica, a time i električna svojstva materijala. Sve se te promjene na uređaju šalju bežičnim putem na aplikaciju na mobitelu radi lakšeg praćenja.</p><p>Hsing-Wen Sung sa spomenutog univerziteta objašnjava koncept navedenog uređaja kao sredstva za praćenje reakcije tumora na liječenje kod kuće, omogućavajući njegovo praćenje u stvarnom vremenu. Istraživanje vezano za taj uređaj objavljeno je u časopisu ACS Nano.</p><p>Nosivi uređaj podvrgnut je uspješnom testiranju na miševima, pokazujući njegovu sposobnost preciznog praćenja razvoja tumora tokom sedam dana, mjerenjem električnih promjena kao odgovor na varijacije veličine tumora.</p><p>Parag Malik (Mallick), profesor s američkog Univerziteta Stanford, hvali takve uređaje zbog njihovog potencijala da brzo procijene učinkovitost liječenja i odgovore na kritične promjene u stanju tumora.</p><h2>Povećava učinkovitost liječenja</h2><p>Uprkos revolucionarnim mogućnostima navedenog uređaja, Malik ističe i njegovo ograničenje učinkovitosti samo na tumore na površinskom nivou, što zahtijeva značajan redizajn kako bi se mogli na isti način pratiti i dublje smješteni tumori u tijelu.</p><p>Inovacija tajvanskih naučnika, bez obzira na navedeno ograničenje, obećava povećanje brzine i učinkovitosti liječenja, nudeći pogled u budućnost kontinuiranog praćenja raka izvan tradicionalnih kliničkih okruženja, piše Zimo.</p>


Prianjajuća pametna naljepnica nudi mogućnost praćenja tumora kod kuće i praćenja liječenja raka u stvarnom vremenu.

Razvijena pametna kožna naljepnica pomoću koje se može pratiti tumor putem mobitela

<p>Istraživači iz Fondacije Khamai i Univerziteta Liberti pronašli su novu vrstu „kafene zmije“ (Ninia), endemičnu za oblačne šume sjeverozapadnog Ekvadora.<br></p><h2>Piše knjigu o zmijama</h2><p>Biolog Alehandro Arteaga je pronašao tu zmiju u ekvadorskoj provinciji Pičinča, tražeći životinje za knjigu o ekvadorskim gmizavcima.</p><p>- Ovo je 30. vrsta koju sam pronašao, od 100 planiranih - kaže on.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">New coffee snake discovered in the cloud forests of Ecuador: Researchers from the Khamai Foundation and Liberty University have identified a new species of coffee snake in the cloud forests <a href="https://t.co/LTpGpC5zb0">https://t.co/LTpGpC5zb0</a></p>&mdash; Earth.com (@EarthDotCom) <a href="https://twitter.com/EarthDotCom/status/1750152864704626971?ref_src=twsrc%5Etfw">January 24, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Poput drugih kafenih zmija, Tudorova kafena zmija često živi na plantažama kafe, naročito u oblastima gdje je njeno oblačno šumsko stanište uništeno. Endemična je za pacifičke padine Anda na sjeverozapadu Ekvatora, gdje živi na visinama između 1.000 i 1.500 metara iznad nivoa mora, piše Phys.org.</p><h2>Plantaže kafe</h2><p>Iako nije suočena ni s jednom velikom neposrednom opasnošću od ekstinkcije, neke populacije će se vjerovatno smanjivati usljed deforestacije putem sječe i rudarenja u velikim razmjerama.</p><p>Istraživači se nadaju da će pronalazak istaći značaj očuvanja ekosistema oblačnih šuma i fokusirati istraživanje na okolne životne sredine poput plantaža kafe ili pašnjaka.</p><p>Nova vrsta je dobila ime u čast Gaja Tjudora, svestranog prirodnjaka i ilustratora poznatog po velikoj ljubavi prema pticama i svim životinjama, kao priznanje za njegov doprinos u konzervaciji južnoameričkih ptica putem umjetničkog rada.</p><p>- Pokušavamo da sakupimo sredstva za konzervaciju putem imenovanja novih vrsta. Ovaj slučaj nam je pomogao da zaštitimo rezervat Buenaventura - kažu istraživači, prenosi Telegraf.</p>

Istraživači iz Fondacije Khamai i Univerziteta Liberti pronašli su novu vrstu „kafene zmije“ (Ninia), endemičnu za oblačne šume 

Nova vrsta „kafene zmije“ pronađena u maglovitim šumama Ekvadora

<p>Nova studija kineskih naučnika otkriva da bi nova vrsta antidepresiva, ansofaksin hidrohlorid, kada se strateški kombinira s lijekovima protiv tumora, potencijalno mogao spriječiti rast ćelija raka debelog crijeva i poboljšati sposobnost imunološkog sistema da inducira programiranu smrt ćelija tumora.<br></p><h2>Ćelije ubice</h2><p>Iako nije testiran na ljudima, taj lijek je pokazao značajne prednosti u testiranju na miševima, uključujući povećanje CD8+T ćelija, prirodnih ćelija ubica i makrofaga, inhibirajući rast raka. Kombiniranjem ansofaksina s imunoterapijom raka postignuta je potpuna eliminacija tumora u 20 posto slučajeva, uspostavljajući potencijalni dugoročni imunitet. Studija vezana za to istraživanje objavljena je u časopisu Frontiers in Pharmacology.</p><p>Kineski naučnici priznaju da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdila učinkovitost tog lijeka u liječenju raka.</p><p>Ansofaksin hidrohlorid, dokazano učinkovit u liječenju velikog depresivnog poremećaja u Kini, razlikuje se od drugih antidepresiva po tome što inhibira ponovni unos serotonina, dok također usporava ponovni unos norepinefrina i dopamina.</p><p>Za poređenje, naširoko korišteni antidepresiv fluoksetin pokazao je kontrolu tumora u kombinaciji s lijekovima protiv raka, ali njegovo sporije djelovanje i potencijalne nuspojave ograničavaju njegovu učinkovitost.&nbsp;</p><p>Ansofaksin obećava više u prevladavanju tih nedostataka, ali njegova specifična uloga u imunoterapiji raka ostaje neizvjesna.</p><p>Studije pokazuju da psihološki stres i depresija mogu povećati rizik od raka potiskivanjem imunoloških odgovora. Dok su antidepresivi poput sertralina i inhibitora monoaminooksidaze pokazali potencijal protiv raka u nedavnim studijama, čini se da njihova učinkovitost ovisi o kombinaciji s lijekovima protiv raka koji otkrivaju tumore imunološkom sistemu.</p><h2>Potencijalni rizici</h2><p>Uprkos tim obećavajućim rezultatima, sve navedeno je još u ranoj fazi istraživanja, s proturječnim studijama koje sugeriraju potencijalne rizike od raka povezane s upotrebom antidepresiva. Opsežnija istraživanja su imperativ prije nego što se može odrediti stvarna klinička primjena, piše Zimo.</p>

Novi antidepresiv nagovještava neiskorišteni potencijal u liječenju raka, sugerira najnovije istraživanje provedeno u Kini

Nova vrsta antidepresiva mogla bi vratiti sposobnost imunitetu da se bori protiv raka

<p>Studija objavljena u časopisu Nature Microbiology objavila je da je za žutu boju urina zaslužan enzim bilirubin reduktaza. Tim naučnika koji su radili na projektu vodio je dr. Brentli Hel (Brantley Hall) s Univerziteta Maryland.<br></p><h2>Povišen nivo bilirubina</h2><p>Prvo su radili na proučavanju povezanosti crijevnog mikrobioma sa žuticom kod dojenčadi. Naime, zaključili su da je koža žuta usred te bolesti radi povišenog nivoa bilirubina. To otkriće navelo ih je da istraže crijevne mikrobe.</p><p>Nakon toga, otkrili su da bilirubin reduktaza, proizvod crijevnih mikroba, pretvara bilirubin u bezbojnu tvar naziva - urobilinogen.</p><p>Nakon toga se urobilinogen razgradi u urobilin, koji je na koncu zaslužan za žutu nijansu mokraće. Osim toga, nedostatak bilirubin reduktaze kod novorođenčadi može dovesti do žutice.</p><p>Naučnici nakon ovoga tvrde da bi potencijalno liječenje moglo biti uvođenje tog enzima kroz razne probiotičke protokole.</p><p>Također, taj enzim često nedostaje i kod osoba s upalnim bolestima crijeva poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa. Također stanje utječe i na stvaranje žučnih kamenaca.&nbsp;</p><h2>Crijevni mikrobiom</h2><p>Iako je potrebno još istraživanja na tragu ovog otkrića, sve skupa naglašava bitnu ulogu crijevnog mikrobioma u ljudskom organizmu.</p><p>Sada smatraju da ipak boja urina ne mora biti direktno povezana sa stanjem u organizmu, no ipak i dalje se smatra da je blijedožuta nijansa znak da je organizam dobro hidriran, piše 24.hr.</p>

Stručnjaci upozorili: Svemirska salata mogla bi ubiti astronaute

Naučnici upozoravaju da se nešto čudno događa s Mjesecom: "Osjete se potresi, smanjuje se"

Šta bi ljudi jeli u slučaju nuklearnog rata: Naučnici dali odgovor koji će vas iznenaditi

Terapija bez injekcija: Stiže inzulin u obliku tableta

Šta bi se u svemiru desilo s ljudskim tijelom bez adekvatnog odijela

Švicarski naučnici otkrili novo moćno oružje protiv superbakterija: Virus koji ih ubija dok spavaju

Prvi put snimljena tek rođena velika bijela ajkula: Ovaj mališa bit će jedan od najstrašnijih predatora

NASA-in rover snimio vrlo popularan znak na Marsu: Šta će reći fanovi "Zvjezdanih staza"

Teleskop Hubble snimio prizor u svemiru koji oduzima dah: Ovakvu galaksiju gotovo sigurno niste vidjeli

Prvi turski astronaut Alper Gezeravci uspješno nastavlja svemirsku misiju

Ovo je prva fotografija koju je japanska letjelica snimila na Mjesecu

NASA-in teleskop snimio bizaran prizor nedaleko od Zemlje

Razvijena pametna kožna naljepnica pomoću koje se može pratiti tumor putem mobitela

Nova vrsta „kafene zmije“ pronađena u maglovitim šumama Ekvadora

Nova vrsta antidepresiva mogla bi vratiti sposobnost imunitetu da se bori protiv raka

Naučnici su slučajno naišli na odgovor zašto je urin žut

Nauka

Stručnjaci upozorili: Svemirska salata mogla bi ubiti astronaute

Naučnici upozoravaju da se nešto čudno događa s Mjesecom: "Osjete se potresi, smanjuje se"

Šta bi ljudi jeli u slučaju nuklearnog rata: Naučnici dali odgovor koji će vas iznenaditi

Terapija bez injekcija: Stiže inzulin u obliku tableta

Šta bi se u svemiru desilo s ljudskim tijelom bez adekvatnog odijela

Švicarski naučnici otkrili novo moćno oružje protiv superbakterija: Virus koji ih ubija dok spavaju

Prvi put snimljena tek rođena velika bijela ajkula: Ovaj mališa bit će jedan od najstrašnijih predatora

NASA-in rover snimio vrlo popularan znak na Marsu: Šta će reći fanovi "Zvjezdanih staza"

Teleskop Hubble snimio prizor u svemiru koji oduzima dah: Ovakvu galaksiju gotovo sigurno niste vidjeli

Prvi turski astronaut Alper Gezeravci uspješno nastavlja svemirsku misiju

Ovo je prva fotografija koju je japanska letjelica snimila na Mjesecu

NASA-in teleskop snimio bizaran prizor nedaleko od Zemlje

Razvijena pametna kožna naljepnica pomoću koje se može pratiti tumor putem mobitela

Nova vrsta „kafene zmije“ pronađena u maglovitim šumama Ekvadora

Nova vrsta antidepresiva mogla bi vratiti sposobnost imunitetu da se bori protiv raka

Naučnici su slučajno naišli na odgovor zašto je urin žut