Blago iz bronzanog doba otkriveno u Španiji prije više od 60 godina sadrži metal koji nije sa Zemlje, pokazale su nove analize. Blago iz Vilene, kako je nazvano ovih 59 boca, posuda i komada nakita, dijelom je napravljeno od meteoritskog željeza. <h2>U jami u provinciji Alikante</h2>Arheolozi su ove predmete pronašli 1963. u jami u provinciji Alikante, prenosi LiveScience. U vrijeme otkrića opisano je da su predmeti izrađeni od „tamnog metala, svjetlucav je u nekim dijelovima, a pokriven je oksidom koji je uglavnom napukao“.Novo istraživanje otkrilo je da je željezo korišteno u dva predmeta porijeklom od meteorita koji je pao na Zemlju prije milion godina, navodi se u studiji objavljenoj u žurnalu Trabajos de Prehistoria.Za tu studiju istraživači su testirali dva željezna predmeta – narukvicu u obliku latiničnog slova C i šuplju sferu sa zlatnim dekoracijama, koja je možda svojevremeno bila ukras mača. Oba su napravljena između 1400. i 1200. godine prije nove ere.- Veza između zlata i željeza je važna, oba elementa imaju veliku simboličnu i društvenu vrijednost. U ovom slučaju, predmeti su, vjerovatno, skriveno blago koje je pripadalo cijeloj zajednici, a ne samo jednog osobi. Nije bilo kraljevstva na Iberijskom poluotoku u ovom historijskom periodu - rekao je za LiveScience Ignjasio Montero Ruiz, istraživač španskog Historijskog instituta.<h2>Masena spektrometrija</h2>Korištenjem masene spektrometrije, tehnike koja analizira molekule na osnovu mase i naboja, otkrili su tragove legure željeza i nikla uporedivih s meteoritskim željezom, navodi se u studiji. Imajući u vidu da je sastav predmeta veoma sličan, dodao je Montero Ruiz, „oba objekta su možda napravljena od materijala s istog meteorita“.- Tehnologija željeza je potpuno drugačija od metalurgije obrade zasnovane na bakru i plemenitim metalima poput zlata i srebra. Zato su ljudi koji su počeli da rade s meteoritskim željezom i kasnije s onim sa zemlje morali su da razvijaju novu tehnologiju. Fascinantno je vidjeti inovacije koje su došle s novim tehnologijama. Eksperimenti i radoznalost bili su dio ovih nekadašnjih društava - rekao je on.Naučnici još ne znaju ko je napravio ove predmete i gdje su tačno napravljeni, ali znaju da je riječ o najstarijim do sada pronađenim predmetima od meteoritskog željeza na Iberijskom poluotoku. Oni daju i novi uvid u metalurgiju bronzanog doba.Jedini do sada poznati predmeti od meteoritskog željeza iz prvog milenija prije nove ere su vrhovi strijela otkriveni u Švicarskoj.<h2>Predmeti iz istočnog Sredozemlja</h2>- Jedna opcija je da su predmeti iz istočnog Sredozemlja, gdje su postojali slični predmeti, poput bodeža i još nekih artefakata iz Tutankamonove grobnice. Nemamo dokaze koji bi mogli da ukažu na to da je proizvodnja lokalna, jer svi ostali primjeri meteoritskog željeza u Evropi su nastali kasnije - rekao je Montero Ruiz, piše Telegraf.

Za proizvodnju predmeta iz Vilene korišteno željezo sa meteorita koji je pao na Zemlju prije milion godina

Blago iz bronzanog doba napravljeno od vanzemaljskog metala

Tim Axiom-3 (Ax-3), uključujući prvog turskog astronauta Alpera Gezeravcija, napustio je Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), javlja Anadolija.Axiom Space je uživo prenosio odlazak tima Ax-3 iz ISS-a pomoću kapsule Dragon.Očekuje se da će povratak trajati oko 48 sati.- Letjelica sa posadom Ax-3 uspješno lansiranaKapsula Dragon, koja prenosi posadu Ax-3, uključujući prvog turskog svemirskog putnika Alpera Gezeravcija, uspješno je lansirana iz NASA-inog Svemirskog centra Kennedy sa Floride 18. januara u 16.49 sati po američkom vremenu (u 22.49 po srednjoevropskom vremenu).Posada Ax-3, čije je putovanje trajalo oko 36 sati, stigla je na Međunarodnu svemirsku stanicu 20. januara.Odlazak ekipe Ax-3, koju čine Gezeravci, Mihael Lopez-Alegria (Michael) , Valter Vilade (Walter Villadei) i Markus Vand (Marcus Wandt), sa ISS-a odlagan je tri puta zbog neodgovarajućih vremenskih uvjeta u zoni slijetanja.Alper Gezeravci izveo je 13 naučnih eksperimenata na ISS-u.

Axiom Space je uživo prenosio odlazak tima Ax-3 iz ISS-a pomoću kapsule Dragon

Tim Axiom-3 napustio Međunarodnu svemirsku stanicu

Istraživači s Univerziteta Northwestern razvili su uređaj za praćenje rada srca koji je namijenjen za upotrebu kod pacijenata koji su pretrpjeli srčani udar. Mekani i fleksibilni flasteri mogu da se pričvrste na vanjski dio srca tokom rutinske procedure, ali ne zahtijevaju drugu proceduru da bi se uređaj kasnije uklonio, jer je potpuno biorazgradiv.<h2>Niz mikroelektroda</h2>Flaster je providan i tako bi trebalo da omogući kliničarima da slikaju srce, dok niz mikroelektroda u njemu pomaže da se prati srčana aktivnost u smislu optičkog i električnog mapiranja srčane dinamike. Uređaj može da prenosi srčane podatke kliničarima i može da osigura funkciju pejsmejkera ako je potrebno.Bolesti srca su glavni izvor smrti kod starije populacije. Istraživači koji stoje iza ove najnovije tehnologije izvještavaju da skoro 700.000 ljudi u SAD umre svake godine od srčanih bolesti, a od toga se gotovo jedna trećina smrti dogodi u mjesecima neposredno nakon ozbiljnog srčanog događaja, kao što je infarkt, uglavnom zbog komplikacija koje se javljaju nakon početnog događaja. Imajući ovo na umu, jasna je važnost pažljivog praćenja ovih pacijenata nakon takvog srčanog događaja, piše <a href="https://www.medgadget.com/2023/08/wireless-patch-monitors-paces-heart-and-then-biodegrades.html">Medgadget.com</a>, prenosi PCPress.- Mnogi smrtni slučajevi koji se javljaju nakon operacije srca ili srčanog udara mogli bi se spriječiti ako bi ljekari imali bolje alate za praćenje i liječenje pacijenata u delikatnim sedmicama i mjesecima nakon ovih događaja - rekao je Lujao Lu, istraživač uključen u studiju, te dodao: - Alatka razvijena u našem radu ima veliki potencijal da odgovori na nezadovoljene potrebe u mnogim programima fundamentalnih i translacionih istraživanja srca.<h2>Monitoring i liječenje&nbsp;</h2>Ova pitanja su inspirisala ove istraživače da razviju uređaj koji može pomoći u praćenju i čak liječenju ovih komplikacija kako se pojave. Ideja je da se uređaj može pričvrstiti na vanjski dio srca tokom procedure za liječenje početne srčane epizode, a zatim može da ostane na mjestu tokom narednih sedmica i mjeseci. Međutim, pametno, tehnologija neće zahtijevati naknadnu operaciju da bi se ponovo uklonila, jer je potpuno bioresorbabilna.- Nekoliko ozbiljnih komplikacija, uključujući atrijalnu fibrilaciju i srčani blok, mogu da prate operacije srca ili terapije zasnovane na kateterima - rekao je Igor Efimov, drugi istraživač uključen u studiju te naveo:- Trenutni posthirurški monitoring i liječenje ovih komplikacija zahtijevaju sofisticiraniju tehnologiju od trenutno dostupne. Nadamo se da naš novi uređaj može da zatvori ovaj jaz u tehnologiji. Naš prolazni elektronski uređaj može mapirati električnu aktivnost s brojnih lokacija na atriju, a zatim isporučiti električne stimulanse s mnogih lokacija kako bi zaustavio atrijalnu fibrilaciju čim ona počne.&nbsp;

Uređaj može da prenosi srčane podatke kliničarima i može da osigura funkciju pejsmejkera ako je potrebno

Bežični biorazgradivi flaster prati rad srca

Najmanje 10 orki zarobljeno je u pukotini u ledu na moru u blizini grada Rausu na poluotoku Širetoko u Japanu. Na videosnimku koji je objavio portal HNK vidi se kako najmanje 10 kitova viri iz malog procjepa u led na oko kilometar udaljenost od obale od grada Rausu, poznatom po velikom broju raznih divljih životinja koje tu žive.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">羅臼沖 シャチおよそ10頭 流氷に囲まれ身動きとれず 救出もできない状況 <a href="https://t.co/dJKCzVMUSd">https://t.co/dJKCzVMUSd</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/%E5%8C%97%E6%B5%B7%E9%81%93NEWSWEB?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#北海道NEWSWEB</a> <a href="https://t.co/j45Z9h6X2v">pic.twitter.com/j45Z9h6X2v</a>&mdash; NHK北海道 (@nhk_hokkaido) <a href="https://twitter.com/nhk_hokkaido/status/1754704911353192884?ref_src=twsrc%5Etfw">February 6, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Nema drugog izbora nego da sačekamo da se led razbije i da kitovi tako pobjegnu - rekao je jedan zvaničnik oblaske straže, a prenosi Guardian.On je dodao da je ledeni pokrivač na moru suviše debeo da obalska straža pokuša da stigne do kitova.- Vidio sam oko 13 kitova ubica čije su glave virile iz rupe u ledu. Izgledalo je da imaju teškoće da dišu, a djelovalo mi je da je bilo troje ili četvoro mladunaca - rekao je stručnjak za morske životinje Seičiro Cučija, koji je zarobljene životinje snimio pomoću drona.Najveći kitovi, poput plavog kita, mogu dugo vremena provesti pod vodom, dok kitovi ubice najviše nekoliko minuta provode pod vodom. U blizini istočnog Hokaida, najvećeg japanskog otoka, more je svake zime prekriveno ledenim pokrivačem, ali je količina leda smanjena posljednjih godina usljed globalnog zagrijavanja.Nekoliko kitova ubica uginulo je 2005. godine u istoj oblasti, nakon što su ostali zarobljeni u pukotini u ledenom pokrivaču, piše Telegraf.

Obalska straža ne može ni da pokuša da stigne do ugroženih morskih sisara

Zastrašujući snimak kitova ubica iz Japana: Najmanje deset orki zarobljeno u pukotini u ledu

Američka svemirska kompanija "SpaceX" objavila je da je planirano da misija Axiom-3 napusti Međunarodnu svemirsku stanicu u srijedu do 15 sati po srednjoevropskom vremenu, prenosi Anadolija.- Dragon i posada Ax-3 treba da napuste stanicu ne prije srijede, 7. februara u 9:05 sati po istočnoameričkom vremenu u očekivanju vremenskih prilika na lokacijama prizemljenja - saopćila je kompanija na platformi X.Nakon izvođenja serije pokušaja kako bi se udaljio od svemirske stanice, Dragon će provesti višestruke manevre spuštanja iz orbite i ponovo ući u Zemljinu atmosferu, kako bi se prizemljio na obalu Floride, dodaje se.Povratak tima Ax-3, koji uključuje turskog astronauta Alpera Gezeravcija i njegovu trojicu kolega iz Španije, Italije i Švedske, na Zemlju bio je prvo planiran za 3. februar, ali je potom odgođen za dva dana te još jednom zbog nepovoljnih vremenskih uslova na obali.Misija Ax-3 lansirana je 18. januara iz NASA-inog Svemirskog centra “Kennedy“ na Floridi na raketi Falcon 9 privatne svemirske kompanije SpaceX, a pristala je na Međunarodnu svemirsku stanicu 19. januara.Posada je bila odgovorna za provođenje više od 30 naučnih eksperimenata.

Posada je bila odgovorna za provođenje više od 30 naučnih eksperimenata

SpaceX: Posada Ax-3 trebala bi napustiti svemirsku stanicu u srijedu


​Čista voda je gotovo savršeni izolator. Iako voda u prirodi može provoditi struju, prenosi "Science Alert"To može zbog nečistoća koje sadrži, a koje se otapaju u slobodne ione koji omogućuju električnu provodljivost. Čista voda postaje "metalna", odnosno elektronički vodljiva, samo pri ekstremno visokim pritiscima, koji trenutno nadilaze naše mogućnosti reprodukcije u laboratoriji.Istraživači su 2021. godine pokazali da visoki pritisci nisu jedini koji mogu indukovati ovu metalnost u čistoj vodi. Kada se čista voda dovede u kontakt s alkalijskim metalom koji dijeli elektrone, poput legure natrijuma i kalijuma, dodaju se slobodno pokretne nabijene čestice koje vodu pretvaraju u metalnu.Rezultirajuća provodljivost traje samo nekoliko sekundi, ali to je značajan korak prema razumijevanju ove faze vode direktno.Ova otkrića ne samo da nam omogućuju bolje razumijevanje tih ekstremnih uslova, već i potencijalno otvaraju vrata za istraživanje unutrašnjosti velikih planeta poput Neptuna i Urana. U tim planetama, gdje se pretpostavlja postojanje tekućeg metalnog vodonika, ovi procesi mogu imati dubok uticaj na njihovo ponašanje i evoluciju. Ova istraživanja, objavljena u časopisu "Nature".

Istraživači su pokazali da visoki pritisci nisu jedini koji mogu indukovati ovu metalnost u čistoj vodi

Video / Naučnici pravili metal od obične vode

Povratak posade misije Axiom-3 s Međunarodne svemirske stanice (ISS) ponovo je odgođen zbog nepovoljnih vremenskih uslova, saopćio je SpaceX, prenosi Anadolija.Privatna svemirska kompanija je saopćila da je povratak na Zemlju svemirske letjelice Dragon i tima Axiom-3 (Ax-3), uključujući prvog turskog astronauta Alpera Gezeravcija, odgođen zbog nepovoljnog vremena na obali Floride.- Svemirska letjelica i posada Ax-3 su zdravi, a timovi će nastaviti da prate vremenske uslove za sljedeću dostupnu priliku - naveli su.Povratak tima Ax-3 na Zemlju bio je prvo planiran za 3. februar, ali je potom odgođen za 5. februar te je ponovo odgođen zbog nepogodnih vremenskih uslova na obali.Misija Ax-3 lansirana je 18. januara iz NASA-inog Svemirskog centra Kennedy na Floridi na raketi Falcon 9 privatne svemirske kompanije SpaceX, a pristala je na Međunarodnu svemirsku stanicu 19. januara.Posada je bila odgovorna za provođenje više od 30 naučnih eksperimenata.

Povratak na Zemlju svemirske letjelice Dragon i tima Axiom-3 (Ax-3), uključujući prvog turskog astronauta Alpera Gezeravcija

Ponovo odgođen povratak svemirske misije Axiom-3


Uprkos svim izgledima, japanski SLIM lender uspio se ponovo uključiti više od sedmicu nakon što je pao naglavačke na površinu Mjeseca. No sada je uspavan tokom Mjesečeve noći i možda se neće moći probuditi, izvještava Engadget. Tim SLIM iz japanske svemirske agencije JAXA u četvrtak je podijelio posljednju sliku koju je lender snimio na Mjesečevom krateru Shioli prije sumraka dok se približavala noć.

<blockquote class="twitter-tweet">Last night (1/31 ~ 2/1) we sent a command to switch on <a href="https://twitter.com/hashtag/SLIM?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#SLIM</a>’s communicator again just in case, but with no response, we confirmed SLIM had entered a dormant state. This is the last scene of the Moon taken by SLIM before dusk. <a href="https://twitter.com/hashtag/GoodAfterMoon?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#GoodAfterMoon</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/JAXA?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#JAXA</a> <a href="https://t.co/V1iAUoxJFK">pic.twitter.com/V1iAUoxJFK</a>&mdash; 小型月着陸実証機SLIM (@SLIM_JAXA) <a href="https://twitter.com/SLIM_JAXA/status/1752958572781330741?ref_src=twsrc%5Etfw">February 1, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Lunarna noć traje jednako kao dvije zemaljske sedmice i temperature padaju do -128 Celzijevih stepeni.Tim je potvrdio da je lender na solarni pogon u stanju mirovanja koje će trajati barem jednu lunarnu noć. Njegove šanse da nakon toga nastavi s radom nisu velike, ali opet, već nas je jednom iznenadio, piše Tportal.hr.- Iako SLIM nije dizajniran za hladne lunarne noći, planiramo ga ponovo pokušati uključiti sredinom februara kada će sunce ponovo obasjati njegove solarne ćelije - napisao je tim na X-u.

<blockquote class="twitter-tweet">After completing operation from 1/30 ~ 1/31, <a href="https://twitter.com/hashtag/SLIM?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#SLIM</a> entered a two week dormancy period during the long lunar night 🌚. Although SLIM was not designed for the harsh lunar nights, we plan to try to operate again from mid-February, when the Sun will shine again on SLIM’s solar cells. <a href="https://t.co/JO4ZgDaOxo">pic.twitter.com/JO4ZgDaOxo</a>&mdash; 小型月着陸実証機SLIM (@SLIM_JAXA) <a href="https://twitter.com/SLIM_JAXA/status/1752958274767602063?ref_src=twsrc%5Etfw">February 1, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Svemirska letjelica SLIM je od trena snimanja fotografije ušla u stanje mirovanja i možda neće preživjeti dvosedmičnu lunarnu noć

Japan: Svemirska letjelica sletjela na površinu Mjeseca

Japanska letjelica SLIM snimila jezivu fotografiju sumraka na Mjesecu

Istraživači su prvi put 3D isprintali funkcionalno tkivo ljudskog mozga koje može rasti. <h2>Može rasti</h2>Tim naučnika s američkog Univerziteta Wisconsin–Madison (UW-Madison) razvio je prvo 3D štampano tkivo ljudskog mozga koje može rasti i funkcionirati kao tipično moždano tkivo.To je postignuće s važnim implikacijama za naučnike koji proučavaju mozak i rade na liječenju širokog spektra neuroloških i neurorazvojnih poremećaja, poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.- Ovo bi mogao biti iznimno moćan model koji bi nam pomogao razumjeti kako moždane stanice i dijelovi mozga komuniciraju kod ljudi", kaže Su-Čun Zang, profesor neuronauke i neurologije u Waisman centru UW–Madison. To bi moglo promijeniti način na koji gledamo na biologiju matičnih stanica, neuronauku i patogenezu mnogih neuroloških i psihijatrijskih poremećaja.Metode ispisa ograničile su uspjeh prethodnih pokušaja ispisa moždanog tkiva, tvrde Zang i Juanvei Jan, naučnica u Zangovom laboratoriju koja je glavna autorica nove studije. <h2>Nuroni ''razgovaraju''</h2>Umjesto korištenja tradicionalnog pristupa 3D ispisu, okomitog slaganja slojeva, istraživači su krenuli vodoravno. Smjestili su moždane stanice, neurone uzgojene iz induciranih pluripotentnih matičnih stanica, u mekši gel "bio-tinte" nego što je korišteno u prethodnim pokušajima.- Tkivo još ima dovoljno strukture da se drži zajedno, ali je dovoljno mekano da omogući neuronima da prerastu jedni u druge i počnu međusobno ''razgovarati'' - kaže Zang.Štampane stanice prodiru kroz medij i tvore veze unutar svakog štampanog sloja kao i preko slojeva, tvoreći mreže uporedive s ljudskim mozgovima. Neuroni komuniciraju, šalju signale, međusobno djeluju putem neurotransmitera, pa čak i formiraju pravilne mreže s potpornim stanicama koje su dodane štampanom tkivu.- Ispisali smo moždanu koru i strijatum (dio baznih moždanih ganglija) i ono što smo pronašli bilo je prilično upečatljivo - kaže Zang. - Čak i kada smo ispisali različite stanice koje pripadaju različitim dijelovima mozga, one su još mogle međusobno razgovarati na vrlo poseban i specifičan način.Tehnika ispisa nudi preciznost i kontrolu nad vrstama stanica, što nije pronađeno u moždanim organoidima, minijaturnim organima koji se koriste za proučavanje mozga. Organoidi rastu s manje organizacije i kontrole.Štampano tkivo mozga moglo bi se koristiti za proučavanje signalizacije između stanica s Downovim sindromom, interakcije između zdravog tkiva i susjednog tkiva zahvaćenog Alzheimerovom bolešću, testiranje novih kandidata za lijekove ili čak promatranje rasta mozga.Nova tehnika štampe također bi trebala biti dostupna mnogim laboratorijima. Ne zahtijeva posebnu opremu za bioispis ili metode uzgoja kako bi se tkivo održalo zdravim, a može se dubinski proučavati mikroskopima, standardnim tehnikama snimanja i elektrodama koje su već uobičajene.Istraživači bi željeli istražiti potencijal daljnjim poboljšanjem svoje bio-tinte i usavršavanjem opreme kako bi se omogućila specifična usmjerenja stanica unutar štampanog tkiva.<h2>Stoni kompjuter</h2>- Trenutno je naš pisač komercijaliziran za stoni kompjuter - kaže Jan. - Možemo napraviti neka specijalizirana poboljšanja koja će nam pomoći da ispišemo određene vrste moždanog tkiva na zahtjev, piše vidi.hr.

Istraživači su prvi put 3D isprintali funkcionalno tkivo ljudskog mozga koje može rasti

Prvi 3D isprint funkcionalnog tkiva ljudskog mozga

Govore koje je nacistički vođa Adolf Hitler držao između 1933. i 1945. tokom nacističke vladavine terora u Njemačkoj sistemski analizira grupa naučnika koja će ih staviti na raspolaganje javnosti uz popratna objašnjenja i kontekst. <h2>Akademski svijet</h2>Predviđeno je da projekt traje sedam godina, a namjerava identificirati i analizirati sve Hitlerove govore prvi put i učiniti ih dostupnima akademskom svijetu i široj javnosti kroz kritičko izdanje, objavili su naučnici u Manhajmu.Zajednički projekt realiziraju Zaklada arhiva njemačke radiodifuzije, Goethe Univerzitet Frankfurt, Institut za savremenu historiju München-Berlin, Leibniz Institut za njemački jezik u Manhajmu i Philipps Univerzitet Marburg.Cilj je sve relevantne tekstove i audiozapise učiniti dostupnima u naučno pouzdanom obliku.- Činjenice i konteksti objašnjeni su u anotacijama prema trenutnom stanju istraživanja, a kratke biografije predstavljaju spomenute osobe - rekli su istraživači.<h2>U štampanom i digitalnom obliku</h2>Obrazloženja će biti objavljena u štampanom i digitalnom obliku, rekli su.Preživjele audiosnimke bit će moguće pretraživati i analizirati.Projekt finansira Njemačka istraživačka zaklada, interdisciplinarna organizacija za promicanje nauke i istraživanja u Njemačkoj.

Predviđeno je da projekt traje sedam godina, a namjerava identificirati i analizirati sve Hitlerove govore

Njemački naučnici rade na projektu analize Hitlerovih govora

Amiotrofična lateralna skleroza, poznata i kao Lu Gerigova bolest, po čuvenom igraču bejzbola, uništava nervne ćelije u mozgu i kičmenoj moždini. <h2>Naslijeđene mutacije gena&nbsp;</h2>Ta bolest pogađa oko 30.000 Amerikanaca u bilo kom trenutku, uzrokujući progresivni gubitak motorne i kognitivne funkcije. Većina pacijenata umre u roku od pet godina nakon dijagnoze, piše MedicalXpres.Istraživači sa Sjeveroistočnog univerziteta ispitivali su način ciljanja i stabilizacije uveliko prisutnog enzima koji štiti ćelije od toksičnih nusproizvoda konzumiranja hrane i udisanja kisika.Naslijeđene mutacije gena odgovornog za proizvodnju tog proteina, zvanog SOD1, uključene su u mnoge slučajeve ALS, a u nekim slučajevima se takve mutacije mogu pojaviti bez porodične historije.Nepravilno funkcioniranje gena SOD1 izaziva sastavljanje tog proteina u pogrešan oblik. To ga sprečava da obavlja svoje zadatke, ali također može izazvati nagomilavanje proteinskih grudvica koje su obilježje i Alzheimerove, Parkinsonove i drugih bolesti.U periodu od 12 godina istraživači su otkrili i testirali „molekularni stabilizator“ S-XL6 koji djeluje kao „kopča“ i prisiljava protein da zadrži ispravnu konfiguraciju.Veliki izazov je bilo pronalaženje molekularne kopče koja bi ciljala samo SOD1, ne proteine koji nisu meta, što bi otrovalo domaćina.Molekula je testirana na miševima koji su genetski modificirani tako da imaju neki oblik ALS, i otkriveno je da ne samo obnavlja funkciju proteina, već i da zaustavlja njegove sekundarne toksične efekte. Sigurnost je također dokazana kod pacova i pasa.<h2>Lijek kalsodi&nbsp;</h2>Uspješno je stabilizirao 90 posto SOD1 proteina u krvnim ćelijama i 60-70 posto u moždanim ćelijama.Uskoro se očekuje dozvola za klinička ispitivanja na ljudima, a investitor je kupio patentna prava.Ovaj tretman bi se mogao upotrebljavati uz „Bajodženov“ lijek kalsodi, koji smanjuje broj kopija gena SOD1 koje tijelo proizvodi, kažu istraživači, Telegraf.

Amiotrofična lateralna skleroza, poznata i kao Lu Gerigova bolest, po čuvenom igraču bejzbola, uništava nervne ćelije u mozgu i kičmenoj moždini

Novi tretman daje nadu u borbi protiv smrtonosne neurološke bolesti

Povratak na Zemlju svemirske letjelice Dragon i tima Axiom-3 (Ax-3), uključujući prvog turskog astronauta Alpera Gezeravcija, odgođen je za 6. februar zbog još uvijek neadekvatnih vremenskih uvjeta.SpaceX je objavio da je odlazak tima Ax-3 sa Međunarodne svemirske stanice (ISS) ponovo odgođen.U saopštenju se navodi da se ekipa Ax-3 i Dragon neće moći vratiti prije 6. februara zbog vremenskih neprilika na obali Floride.Povratak tima Ax-3 na Zemlju bio je prvo planiran za 3. februar, ali je potom odgođen za 5. februar zbog nepogodnih vremenskih uslova na obali Floride.Misija Ax-3 lansirana je 18. januara iz NASA-inog Svemirskog centra Kennedy na Floridi na raketi Falcon 9 privatne svemirske kompanije SpaceX, a pristala je na Međunarodnu svemirsku stanicu 19. januara.Posada je bila odgovorna za provođenje preko 30 naučnih eksperimenata.

U saopštenju se navodi da se ekipa Ax-3 i Dragon neće moći vratiti prije 6. februara zbog vremenskih neprilika na obali Floride

Ponovo odgođen povratak svemirske misije Axiom-3 


Asteroid 2008 OS7 je stijena promjera 270 metara, a danas bi trebao projuriti kraj Zemlje. No proći će na sigurnoj udaljenosti od 2,8 miliona kilometara, odnosno nekih 8 puta dalje od udaljenosti Mjeseca, a proći će brzinom od 66.000 km/h. Ovakvi asteroidi nazvani su „ubicama gradova“ jer su sposobni uništiti cijeli grad ako udare u naseljene dijelove Zemlje.Ipak, ovaj će asteroid biti premalen da bi se mogao vidjeti bez teleskopa, piše 24sata.hr.- Zapravo, bit će oko 10.000 puta bljeđi od najslabijih zvijezda vidljivih golim okom - rekao je Đanluka Masi, astrofizičar i naučni direktor Projekta virtualnog teleskopa, putem e-pošte za Business Insider.

<blockquote class="twitter-tweet">On 2 Feb. 2024, the potentially hazardous asteroid 2008 OS7 will have a close and obviously safe encounter with the Earth. It will come as close as 2.8 million of km, about 7.4 times the average distance of the Moon. We observed it on its way to us <a href="https://t.co/yk3fx9uHeT">pic.twitter.com/yk3fx9uHeT</a>&mdash; Virtual Telescope (@VirtualTelescop) <a href="https://twitter.com/VirtualTelescop/status/1752830936394195127?ref_src=twsrc%5Etfw">January 31, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Asteroid 2008 OS7 kruži oko Sunca svaka 962 dana. Nakon što prođe pored Zemlje, nastavit će svoju putanju ovalnog oblika kroz naš Sunčev sistem.Njegova orbita duguljastog oblika znači da svaki put kada se asteroid približi Zemlji njegova udaljenost od naše planete značajno varira.Naprimjer, prema spacereference.com, nakon sljedećeg najbližeg približavanja u julu 2037., bit će oko15,6 miliona km udaljen od Zemlje - gotovo 5,5 puta dalje nego tokom susreta u petak

Proći će brzinom od 66.000 kilometara na sat

Asteroid 2008 OS7 kruži oko Sunca svaka 962 dana

Asteroid veličine stadiona projurit će kraj Zemlje: Ovakve zovu "ubicama gradova"

Međunarodna svemirska stanica (ISS) objavila je fotografiju na kojoj se vidi kako zlatni sjaj obasjava horizont Zemlje.S lijeve strane se vide i ruski moduli Nauka i Pričal. Fotografija je napravljena na visini od 415 kilometara dok je bila iznad Tihog okeana, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje.Sjaj je rezultat interakcija u gornjim slojevima atmosfere, gjde molekule azota, kiseonika, natrijuma i ozona gađa ultraljubičasto zračenje sunca, pa zauzvrat dolazi do emitovanja svjetlosti dok se sudaraju jedni s drugima.&nbsp;Fotografija je nastala pomoću duge ekspozicije, što je dozvolilo dovoljnoj količini svjetlosti da bude zabilježena foto-aparatom, pa se vidi i sjaj atmosfere, kao i zvjezdano nebo iznad Zemlje.Inače, Međunarodna svemirska stanica kreće se brzinom od osam kilometara u sekundi i krug oko Zemlje napravi svakih 90 minuta.

Fotografija je napravljena na visini od 415 kilometara dok je bila iznad Tihog okeana, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje

Usijana atmosfera i zvjezdano nebo: Nevjerovatna fotografija Zemlje sa svemirske stanice

Već znate da, između ostalog, ne treba stajati ispod drveta, držati se za metalnu ogradu ili biti pod tušem dok grmi. Međutim, sigurni smo da ste se nekada zatekli napolju tokom grmljavine i zapitali da li će vaš pametni telefon privući grom ukoliko pozovete taksi ili ako provjerite društvene mreže.<h2>Metalni predmeti</h2>Iako su pametni telefoni kakve danas poznajemo već duže od 15 godina u masovnoj upotrebi, još postoji veliki broj nedoumica kada je njihovo korištenje u pitanju, a „da li je opasno koristiti telefon tokom grmljavine“ je jedna od njih.Pravo je vrijeme da tu nedoumicu razriješimo jednom zasvagda, i to ne samo za telefone već i za druge prenosive uređaje koji se napajaju baterijom.Ukoliko se brinete da li vaš pametni telefon može da privuče grom, odgovor je ne. Bez obzira na to što se u njemu nalaze metalne komponente, rizik od udara groma prilikom telefoniranja ili upotrebe telefona nije ništa veći nego da u ruci držite ključeve ili metalni novac. A koliko je opasno držati metalne predmete u ruci?- Telefoni, mali metalni predmeti, nakit... ne privlače gromove. Ljude udara grom jer se nađu na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Pogrešno mjesto je bilo gdje napolju, a pogrešno vrijeme je grmljavina u blizini - kaže Džon Džeseniju, stručnjak iz američke Nacionalne meteorološke službe, prenosi SmartLife.Mit da telefoni privlače gromove nastao je prije mnogo godina, a u međuvremenu je uspio da se proširi bez ikakvog osnova za iznesene tvrdnje.<h2>Mnogo dezinformacija</h2>Medicinska profesija je svjesna postojanja raznih dezinformacija koje kruže o ovoj temi, a dr. Meri En Kuper s Univerziteta u Čikagu se bavila upravo tim pitanjem u svom radu o povredama nastalim usljed udara groma:- Medicinska literatura i medicinska praksa obiluju primjerima mitova koji nastaju iz pogrešno pročitanih, pogrešno citiranih ili pogrešno protumačenih informacija, koje se zatim propagiraju bez daljnjeg istraživanja.Kako tvrdi dr. Kuper, „iako mnogi izvještaji o povredama nastalim usljed udara groma uključuju ljude koji su koristili mobilne telefone, ovi izvještaji su posljedica sveprisutnosti ovih uređaja, kao i nepažnje njihovih korisnika na vremenske uvjete, te nemaju nikakve veze sa samim telefonima“.Američka Nacionalna meteorološka služba objašnjava – visina, šiljasti oblici i izolacija su dominantni faktori koji kontrolišu gdje će grom udariti.

Američka Nacionalna meteorološka služba objašnjava – visina, šiljasti oblici i izolacija su dominantni faktori koji kontrolišu gdje će grom udariti

Istina ili mit: Da li je opasno koristiti mobilni telefon tokom grmljavine

Ako ste ikada poželjeli da vidite svijet očima životinje, imamo dobre vijesti za vas. Naučnici koji se bave vidom u boji napravili su sistem kamera i programski paket koji omogućava snimanje videa u bojama životinjskog vida.Mnoge životinje, uključujući pčele, ptice i čak sisare kao što su irvasi i miševi, mogu da vide ultraljubičastu svjetlost. Zapravo, odsustvo ultraljubičaste osjetljivosti kod ljudi je više izuzetak nego pravilo, piše Phys.org.<h2>Čulni sistem</h2>Na drugom kraju spektra vidljive svjetlosti, ljudske oči imaju receptore osjetljive na crveno dok su mnoge životinje – uključujući pčele, miševe i pse – slijepe za crvenu kao mi za ultraljubičastu svjetlost, prenosi Nauka.rs.Čak i kad su u pitanju plava i zelena, boje percipirane širom životinjskog carstva, precizna valna dužina svjetlosti koju će neka životinja doživjeti kao „čisto plavu“ ili „čisto zelenu“ specifična je od vrste do vrste. Rezultat je da ne postoje dvije vrste koje vide svijet u istim bojama.Zagledajte se u nebo i znajte da je njegovo plavetnilo proizvod sunčeve svjetlosti rasute po atmosferi i vašeg vlastitog čulnog sistema. Boja koju vidite je specifična za vas. Ustvari, za mnoge životinje nebo je obojeno ultraljubičasto.<h2>Hvatanje svijeta u pokretu</h2>Iako ne možemo zamisliti kako ultraljubičasto izgleda životinjama koje ga mogu vidjeti, možemo to vizuelizovati putem slika u neispravnoj boji. Naprimjer, u slučaju pčela koje su osjetljive na tri tipa svjetlosti (ultraljubičastu, plavu i zelenu), možemo prebaciti te vidljive boje u ljudski vidljivi opseg tako da je ultraljubičasto predstavljeno kao plavo, plavo postaje zeleno, a zeleno postaje crveno.Dosad je to moglo biti primijenjeno samo na nepokretne predmete. Fotografija u neispravnoj boji počiva na nizu snimaka kroz optičke filtere koji se zatim postave jedan preko drugog, tako da sve bude u tačno istoj poziciji na svim snimcima.To je ozbiljna mana. Taj mukotrpan proces ograničava broj predmeta koji se mogu realistično uslikati. Naprimjer, snimanje šarenog paunovog pera iz stotinu različitih uglova zahtijevalo bi skidanje i postavljenje svakog filtera stotinu puta.

Još gore, sva informacije u vezi sa kretanjem su odbačene, a živi svijet je u stalnom pokretu.Prvi izazov je bio pravljenje kamere koja istovremeno snima u ultraljubičastom i vidljivom spektru svjetlosti. Rješenje je bilo u razdvajanju zraka.Specijalizovana optička oprema reflektuje ultraljubičasto svjetlo kao da je ogledalo, ali omogućava vidljivoj svjetlosti da prođe, baš kao providno staklo.Istraživači su postavili dvije kamere (jednu modifikovanu da snima u ultraljubičastom spektru) u 3D odštampano kućište, tako da je modifikovana kamera primala reflektovano ultraljubičasto svjetlo, dok je obična kamera primala vidljivo svjetlo. Preklopili su i sinhronizovali snimke dvije kamere, a niz koraka konverzije omogućio im je da izračunaju količinu svjetlosti koja je stigla do senzora obje kamere. Na osnovu toga su mogli da procijene količinu svjetlosti koju bi oko životinje uhvatilo ako bi posmatrala scenu sa tačke gledišta kamere.<h2>Probajte sami</h2>Svi kodovi neophodni za primjenu videokonverzije i planovi sistema kamera su slobodno dostupni na internetu, zajedno sa objašnjenjem kako da se napravi kamera.Drugi istraživači mogu da prave vlastite kamere da bi došli do odgovora na pitanja kako druge vrste vide svijet.- Možemo da snimimo ples paunova i vidimo kako njihovo divno perje izgleda ženkama. Snimci pokazuju da to perje izgleda još živopisnije njima nego nama.Možemo precizno opisati kako gusjenice izgledaju pticama predatorima i razumjeti zašto ih neočekivani prikaz šarenih obrazaca otjera. Možemo postavljati pitanja kako se životinje kreću između tačaka na tlu šume da bi istakle ili sakrile svoje boje.Možemo osigurati da stakleni zidovi budu dovoljno vidljivi pticama koje se inače sudaraju s njima.Tek sad kad smo počeli da snimamo prirodni svijet u bojama koje vide životinje, počinjemo da primjećujemo koliko mnogo informacija ima oko nas. Otkrića vas čekaju u vlastitom dvorištu - kažu naučnici.

Mnoge životinje, uključujući pčele, miševe i pse, slijepe su za crvenu kao mi za ultraljubičastu svjetlost

Specijalizovana optička oprema reflektuje ultraljubičasto svjetlo kao da je ogledalo

Blago iz bronzanog doba napravljeno od vanzemaljskog metala

Tim Axiom-3 napustio Međunarodnu svemirsku stanicu

Bežični biorazgradivi flaster prati rad srca

Zastrašujući snimak kitova ubica iz Japana: Najmanje deset orki zarobljeno u pukotini u ledu

SpaceX: Posada Ax-3 trebala bi napustiti svemirsku stanicu u srijedu

Video / Naučnici pravili metal od obične vode

Ponovo odgođen povratak svemirske misije Axiom-3

Japanska letjelica SLIM snimila jezivu fotografiju sumraka na Mjesecu

Prvi 3D isprint funkcionalnog tkiva ljudskog mozga

Njemački naučnici rade na projektu analize Hitlerovih govora

Novi tretman daje nadu u borbi protiv smrtonosne neurološke bolesti

Ponovo odgođen povratak svemirske misije Axiom-3

Asteroid veličine stadiona projurit će kraj Zemlje: Ovakve zovu "ubicama gradova"

Usijana atmosfera i zvjezdano nebo: Nevjerovatna fotografija Zemlje sa svemirske stanice

Istina ili mit: Da li je opasno koristiti mobilni telefon tokom grmljavine

Životinje vide svijet u drugačijim bojama nego ljudi: Nova kamera otkriva kako to izgleda

Nauka

Blago iz bronzanog doba napravljeno od vanzemaljskog metala

Tim Axiom-3 napustio Međunarodnu svemirsku stanicu

Bežični biorazgradivi flaster prati rad srca

Zastrašujući snimak kitova ubica iz Japana: Najmanje deset orki zarobljeno u pukotini u ledu

SpaceX: Posada Ax-3 trebala bi napustiti svemirsku stanicu u srijedu

Video / Naučnici pravili metal od obične vode

Ponovo odgođen povratak svemirske misije Axiom-3

Japanska letjelica SLIM snimila jezivu fotografiju sumraka na Mjesecu

Prvi 3D isprint funkcionalnog tkiva ljudskog mozga

Njemački naučnici rade na projektu analize Hitlerovih govora

Novi tretman daje nadu u borbi protiv smrtonosne neurološke bolesti

Ponovo odgođen povratak svemirske misije Axiom-3

Asteroid veličine stadiona projurit će kraj Zemlje: Ovakve zovu "ubicama gradova"

Usijana atmosfera i zvjezdano nebo: Nevjerovatna fotografija Zemlje sa svemirske stanice

Istina ili mit: Da li je opasno koristiti mobilni telefon tokom grmljavine

Životinje vide svijet u drugačijim bojama nego ljudi: Nova kamera otkriva kako to izgleda