<p>Otkriven je rimski logor u Armagedonu, mjestu koje se prema Bibliji označava kao pozornica za apokaliptičnu bitku čovječanstva.<br></p><p>Ovaj logor star 1.800 godina bio je dom više od 5.000 vojnika iz Šeste željeznooklopne legije, a smjestio se u podnožju Tel Megida u sjevernom Izraelu. U Knjizi otkrivenja, Tel Megiddo se spominje kao mjesto na kojem će se kraljevi svijeta okupiti za posljednju bitku, prije nego što Bog "izlije svoj gnjev".</p>

<p>Njegovo hebrejsko ime, Har Megiddo, što znači Megiddo planina, prevedeno je kao Harmagedon na grčkom, što je rezultiralo sadašnjim nadimkom. Ovaj drevni logor sada otkriva svoju ulogu kao ogromna vojna baza, koja je služila kao dom za rimsku vojsku tokom gotovo dva stoljeća.</p><p>Jotam Teper (Yotam Tepper), vođa iskapanja za Izraelsku upravu za antikvitete (IAA), navodi da je legija koristila ovaj logor kao svoju stalnu bazu tokom 180 godina, od 117. do 120. godine pa sve do oko 300. godine. Logor je bio središte s dvije glavne ceste, odakle su mjerene i označene udaljenosti do glavnih gradova na sjeveru zemlje.</p><p>Dimenzijama 550 puta 350 metara, ovaj logor se ističe svojom veličinom. Osim monumentalnih ostataka javnih zgrada i glavnih cesta, arheolozi su otkrili i ostatke oružja, keramike, stakla te krovnih crjepova, neki od njih označeni žigom legije.</p><p>Ovo otkriće nije slučajno, već je rezultat višegodišnjih arheoloških istraživanja i infrastrukturnih projekata. Iako građevine nisu u potpunosti sačuvane, ova arheološka iskapanja omogućila su uvid u važnost ovog rimskog logora u historiji regije, piše Klik.</p>

Otkriven je rimski logor u Armagedonu, mjestu koje se prema Bibliji označava kao pozornica za apokaliptičnu bitku čovječanstva

Naučnici otkrili drevne strukture stare 1.800 godina: Ovo mjesto povezano je s biblijskim Armagedonom

<p>„Intuitive Machines“ uspješno je poslala prve slike misije IM-1 na Zemlju 16. februara 2024. Slike su nastale odmah nakon odvajanja od letjelice SpaceX-a na prvom putovanju ka Mjesecu pod inicijativom NASA-e, navela je kompanija „Intuitive Machines“ na X-u.</p><h2>Teška 675 kilograma</h2><p>Ako sve bude po planu, „Odisej“ bi trebalo da sleti u oblast lunarnog južnog pola 22. februara. To je predio u koji je do sada uspješno sletjela samo indijska sonda „Vikram“, i to u avgustu prošle godine. Također, to bi moglo da bude prvo uspješno slijetanje sonde privatne kompanije na Mjesec, piše B92.</p><p>Sonda "Odisej" teška je 675 kilograma i ima veličinu tipične britanske telefonske govornice, zbog čega ga neki porede s uređajem TARDIS iz britanske naučnofantastične serije "Dr. Hu". Na Mjesec nosi šest instrumenata NASA-e, koja je s privatnom kompanijom imala ugovor vrijedan 118 miliona dolara, kao i šest komercijalnih tovara.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Intuitive Machines successfully transmitted its first IM-1 mission images to Earth on February 16, 2024. The images were captured shortly after separation from <a href="https://twitter.com/SpaceX?ref_src=twsrc%5Etfw">@SpaceX</a>&#39;s second stage on Intuitive Machines’ first journey to the Moon under <a href="https://twitter.com/NASA?ref_src=twsrc%5Etfw">@NASA</a>&#39;s CLPS initiative. <a href="https://t.co/9LccL6q5tF">pic.twitter.com/9LccL6q5tF</a></p>&mdash; Intuitive Machines (@Int_Machines) <a href="https://twitter.com/Int_Machines/status/1758899202174685589?ref_src=twsrc%5Etfw">February 17, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Lunarna sonda "Odisej" lansirana je u svemir 15. februara iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi. Njen let ka Mjesecu predstavlja drugi pokušaj NASA-e da ove godine pošalje privatnu sondu na lunarnu površinu.&nbsp;</p><h2>Prvi pokušaj</h2><p>Prvi pokušaj, ujedno i prvi pokušaj američkog povratka na Mjesec poslije 1972., završen je debaklom – sonda „Peregrin“ imala je velikih problema samo nekoliko sati nakon polijetanja, pa je vraćena ka Zemlji, gdje je sagorjela u atmosferi.</p><p>Rusija je bila prva zemlja koja je uspješno spustila letjelicu na Mjesec – sondu „Luna-9“ 3. februara 1966., ali je onda 16. jula 1969. Amerika prva i jedina do sada spustila ljude na lunarnu površinu. Nijedna od ove dvije zemlje nije uspješno spustila letjelicu na Zemljin satelit od sedamdesetih godina. Kina je to uspješno uradila 2013., Indija 2023., a Japan prije mjesec.</p>

Njen let ka Mjesecu predstavlja drugi pokušaj NASA-e da ove godine pošalje privatnu sondu na lunarnu površinu

"Odisej" poslao prve fotografije iz svemira: Odličan selfi

<p>Novo istraživanje otkrilo je da se ultrazvučni valovi mogu koristiti za poboljšanje pokretljivosti spermija, a ovo otkriće nudi novu nadu porodicama širom svijeta koje se bore s neplodnošću.<br></p><h2>Povećati sposobnost plivanja do čak 266 posto</h2><p>Prema studiji Univerziteta Monash u Melburnu, korištenje visokofrekventnih ultrazvučnih valova na spermijima može povećati njihovu sposobnost plivanja do čak 266 posto.</p><p>Univerzitet navodi da iza oko 30 posto neplodnosti stoji slaba pokretljivost spermija, što znači da spermiji nisu dovoljno jaki plivači da dođu do reproduktivnog trakta žene.</p><p>Inženjerski istraživači sa Univerziteta Monash pokazali su da je 20 sekundi ultrazvuka na 800 mW i 40 MHz povećalo pokretljivost spermija do 266 posto i smanjilo udio neaktivnih ili ''neprogresivnih'' spermija s 36 posto na samo 10 posto.</p><p>Ultrazvuk ne samo da je povećao brzinu plivanja spermija već je i promovirao gotovo dvije trećine spermija nižeg stepena u viši nivo pokretljivosti, rekao je glavni autor studije Ali Vafaie.</p><h2>Golem potencijal</h2><p>Spermiji s niskom pokretljivošću prije nego što smo primijenili ultrazvuk pokazali su najveće povećanje pokretljivosti nakon izlaganja ultrazvuku, a iz kliničkih podataka znamo da čak i povećanje pokretljivosti spermija od 10 posto dovodi do povećanja stope trudnoća od 8 posto.</p><p>Direktor laboratorija Monash Clayton AMB dr. Reza Nosrati rekao je da "ultrazvučna tehnika ima golem potencijal za povećanje stope uspjeha čak i u najizazovnijim slučajevima".</p><p>Dr. Nosrati je dodao da veća pokretljivost spermija znači da bi muškarci jednog dana mogli iskoristiti mogućnosti potpomognute oplodnje koje su manje invazivne, s višim stopama uspjeha i manjim rizicima za zdravlje budućeg djeteta.</p><p>-	Učinivši nepokretni spermij pokretljivim, a pokretni spermij pokretljivijim, možemo pomoći većem broju pacijenata da ispune minimalne zahtjeve za konvencionalni postupak IVF-a (izvantjelesne oplodnje) umjesto invazivnih i skupljih opcija poput intracitoplazmatske injekcije spermija, koja uključuje ubrizgavanje jednog spermija u svako jajašce... - rekao je.</p><h2>Novi tretman&nbsp;</h2><p>Ova studija, objavljena u časopisu Science Advances, mogla bi najaviti novi tretman za astenozoospermiju, stanje u kojem spermiji imaju smanjenu sposobnost kretanja.</p><p>Astenozoospermija je glavni uzrok smanjene plodnosti kod muškaraca.</p><p>Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da otprilike jedna od šest osoba reproduktivne dobi u cijelom svijetu doživi neplodnost tokom života, piše Zimo.</p>

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da otprilike jedna od šest osoba reproduktivne dobi u cijelom svijetu doživi neplodnost tokom života

Naučnici otkrili novu metodu kojom je moguće potaknuti kretanje spermija

<p>Mala gorila Džamila rođena je prije vremena pomoću carskog reza u američkom zoološkom vrtu Fort Vort u Teksasu. Na svijet je došla šest sedmica ranije nego što je trebalo, a razlog za to je preeklampsija kod majke, piše CNN.<br></p><p>Ovo je prvi put da je gorila na svijet došla pomoću carskog reza u ovom 115 godina starom ZOO vrtu.</p><p>Ime bebe gorile Džamila znači Ljepotica na svahiliju, dok je ime njene majke Sekani.</p>

<p>Za Sekani, koja ima 33 godine, ovo je bila četvrta trudnoća, ali su veterinari na vrijeme primijetili simptome preeklampsije, visokog krvnog pritiska u trudnoći koji se javlja u trudnoći kod svih primata, uključujući ljude. Da bi se spasile i majka i beba, bilo je neophodno izvesti carski rez.</p><p>- Iznenadio sam se koliko je anatomija kod Sekani bila slična onoj kod mojih ljudskih pacijentica - rekao je u saopćenju dr. Džejmi Ervin, ginekolog koji je izveo carski rez.</p><p>Džamili je nakon rođenja bila potrebna pomoć ljekara, ali se s vremenom stabilizirala.</p><p>Oporavila se i Sekani, ali zasad ne želi da brine o bebi.</p><p>- Uprkos svim pokušajima da povežemo majku i bebe, Sekani nije pokazala nikakav interes da brine o za svoje dijete - saopćio je ZOO vrt.</p><p>Kako navode, ne zna se razlog za to, ali pretpostavljaju da je razlog nedostatak hormonskog odgovora tijela koji se dešava tokom prirodnog porođaja, piše Telegraf.</p>

Džamila, čije ime znači Ljepotica na svahiliju, rođena je šest sedmica prije termina, a razlog za to bila je preeklampsija

Beba gorila došla na svijet carskim rezom: Majka ne želi brinuti o njoj

<p><br></p><p>Naučnici s japanskog Univerziteta u Kjotu napravili su mali satelit od drveta magnolije, nazvan LignoSat, kako bi se umanjilo zagađenje u svemiru.</p><p>Ovo drvo je na testovima pokazalo rezistenciju na svemirske uvjete, a očekuje se da satelit bude lansiran s američkom raketom ovog ljeta, prenosi Gaurdian.</p><p>Ako LignoSat pokaže stabilnost u orbiti, postoji mogućnost većeg korištenja drveta kao građevinskog materijala za više satelita.</p><p>Procjenjuje se da će više od 2.000 svemirskih letjelica biti lansirano godišnje u narednim godinama, a aluminij, od koga se sada prave sateliti, mogao bi uskoro predstavljati velike ekološke probleme zbog sagorijevanja pri ponovnom ulasku u atmosferu.</p><p>Nedavno istraživanje koje su proveli naučnici s Univerziteta u Britanskoj Kolumbiji otkrilo je da aluminij može izazvati ozbiljno oštećenje ozonskog omotača koji štiti Zemlju od sunčevog ultraljubičastog zračenja i može utjecati na količinu sunčeve svjetlosti koja putuje kroz atmosferu, što se može izbjeći korištenjem drvenih satelita, piše Euronews.rs.</p><p></p>

Nedavno istraživanje otkrilo je da aluminij može izazvati ozbiljno oštećenje ozonskog omotača

očekuje se da satelit bude lansiran s američkom raketom ovog ljeta

Japan lansira prvi drveni satelit u cilju borbe protiv zagađenja

<p>Prije skoro 50 godina, arheolozi su tijekom iskopavanja kod malog grada Vergine na sjeveru Grčke, došli do nevjerojatnog otkrića. Pronašli su tri kraljevske grobnice s posmrtnim ostacima obitelji Aleksandra Velikog, koje datiraju iz 4. stoljeća prije Krista.</p><h2>Nova studija</h2><p>Tada se otkrilo da su pronađene kosti pripadale ocu, sinu i starijem polubratu velikog vojskovođe i smatralo se da je točno identificirano koji je kostur pripadao kojoj osobi.</p><p>Međutim, nova studija objavljena u časopisu Archaeological Science, otkriva da su kosturi oca i polubrata pogrešno identificirani i zamijenjeni - zapravo je otac brat, a brat otac.</p><p>Nažalost, posljednje počivalište samog Aleksandra Velikog i dalje ostaje misterija.</p><p>Novu studiju vodio je Antonios Bartsiokas, profesor antropologije na Univerzitetu Demokrit u Trakiji u Grčkoj.</p><p>‘Kosturi koje smo proučavali spadaju među povijesno najvažnije u Europi‘, kaže profesor Bartsiokas.</p><h2>Kralj Makedonije</h2><p>‘Naša rasprava usredotočila se na činjenice i povijesne dokaze koji su silno važni za prihvaćanje ili odbijanje lokacije groba makedonskog kralja Filipa II.‘</p><p>Aleksandar III., obično poznat kao Aleksandar Veliki, bio je kralj Makedonije, države na sjeveru stare Grčke između 336. i 323. godine prije Krista – a danas se smatra jednim od najuspješnijih vojnih zapovjednika u povijesti.</p><p>Njegov otac, Filip II. Makedonski, vladao je drevnim kraljevstvom prije njega, od 359. godine prije Krista do njegova ubojstva 336. godine prije Krista.</p><p>Iako je posljednje počivalište Aleksandra Velikog nepoznato, istraživači su 1977. otkrili tri grobnice u Vergini – koje se nazivaju grobnicama I, II i III.</p>

Istraživači su proučavali rendgenske snimke kostura i proučavali drevne spise o svakoj osobi kao i njihove anatomske karakteristike

Arheolozi se 50 godina muče s tajnom drevne grobnice, sada je dešifrirana: "Napokon znamo čiji je to kostur!"

<p>Prema novom istraživanju, Grenland se zbog klimatskih promjena počeo izdizati iz okeana brže nego što raste nivo vode. Uzdižuća podloga stvara novo tlo u Grenlandskom moru, uključujući male otoke i škrape. U tom je procesu nastao otok Uunartok Kekertak. Ova nova kopnena masa duga 13 kilometara u blizini istočne obale Grenlanda je 2005. službeno priznata i dodana na karte Grenlanda.</p><p>- Izdizanje tla koje opažamo na Grenlandu ovih godina ne može se objasniti samo prirodnim razvojem nakon ledenog doba. Grenland se znatno više uzdiže - kazao je geolog Šfakat Abas Kan (Shfaqat Abbas Khan) s Danskog tehničkog univerziteta (DTU). Grenland se postupno uzdiže od posljednjeg ledenog doba prije 12.000 godina, a njegov smrznuti sloj vode polako "curi" u more. No, podaci zabilježeni s 58 GPS postaja diljem svijeta (GNET) pokazuju da je globalno zatopljenje ubrzalo cijeli taj proces.</p><h2>Utjecaj klimatskih promjena</h2><p>Geolog DTU-a Danjal Longfors Berg i njegove kolege otkrili su da se u posljednjem desetljeću grenlandska podloga podigla za 20 centimetara, što je stopa od oko 2 metra po stoljeću. </p><p>- S podacima GNET-a možemo precizno izolirati koji se dio tla izdiže zbog utjecaja klimatskih promjena - rekao je Kan, a piše Science Alert., prenosi Index.hr.</p><p>Mada ledenjaci oko periferije Grenlanda čine samo 4 posto ledenog pokrivača otoka, oni su odgovorni za gotovo 15 posto gubitka leda. Ispostavilo se da ovo ogromno smanjenje značajno doprinosi i izdizanju kopnene mase. Gubitak mase s vanjskih ledenjaka uzrokuje u nekim područjima veće uzdizanje tla od gubitka glavnog grenlandskog ledenog pokrova, zbog procesa naziva elastični odskok.</p><h2>"Ovo su prilično značajna izdizanja tla"</h2><p>To se događa na području gdje se prethodno "pritisnuta" zemlja oslobodila okolne težine te se opušta u svoj prirodniji prošireni oblik. </p><p>- Ovo su prilično značajna izdizanja tla koja pokazuju da se lokalne promjene na Grenlandu događaju vrlo brzo, što utječe na život na tom području -  objašnjava Berg.</p><p>Istraživanje naziva <a href="https://agupubs.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1029/2023GL104851">Vertical Land Motion Due To Present-Day Ice Loss From Greenland's and Canada's Peripheral Glaciers</a> objavljeno je u časopisu Geophysical Research Letters.</p>

Ovo su prilično značajna izdizanja tla koja pokazuju da se lokalne promjene na Grenlandu događaju vrlo brzo, što utječe na život na tom području

Izdizanje tla koje opažamo na Grenlandu ovih godina ne može se objasniti samo prirodnim razvojem nakon ledenog doba

Globalno zatopljenje: Grenland se sve brže izdiže iz okeana

<p>Pauk joro ili Trichonephila clavata prvi put je primijećen u Sjedinjenim Američkim Državama 2013. i otad se raširio po toj zemlji. Novo istraživanje s Univerziteta Džordžije otkrilo je neke razloge zašto je ova vrsta iz Japana tako uspješna u koloniziranju naseljenih mjesta i urbanog pejzaža.<br></p><h2>Tolerantni na buku i vibracije&nbsp;</h2><p>U studiji objavljenoj u Anthropoda naučnici su otkrili da su ovi pauci, koji se na japanskom zovu jorogumo, iznenađujuće tolerantni na buku i vibracije u urbanim predjelima i kraj krcatih puteva.</p><p>Istraživači su otkrili da pauci joro koji žive kraj puteva rjeđe napadaju plijen, ali da to ne mijenja njihov životni ritam, prenosi Phys.org.</p><p>- Ako ste pauk, oslanjate se na vibracije da rade vaš posao i hvataju bube. Ali mreže ovih paukova tokom jeseni su svuda, uključujući i krcate puteve, i djeluje da oni uspijevaju tu da žive. Iz nekog razloga oni su otporni na urbanu sredinu - rekao je Endi Dejvis, autor studije i istraživač Ekološke škole Odum pri Univerzitetu Džordžije.</p><p>Ovi paukovi naseljavaju oblasti od kojih drugi bježe. Prave svoje zlatne mreže između dalekovoda, na semaforima, pa čak i na benzinskim pumpama, a nijedno od tih mjesta nije mirno.</p><p>Zato su ih Dejvis i njegov tim ispitivali upravo kako napadaju plijen na ovakvim mjestima. Uradili su više od 350 eksperimenata i vidjeli da li paukovi napadaju plijen. Otkrili su da oni napadaju plijen 59 posto vremena. Nove navike i nova mjesta za mreže ne utječu na težinu i veličinu paukova, kažu istraživači.</p><p>- Čini se da ovim paucima ne smeta da prave mreže ispod semafora ili na mjestima gdje drugih paukova nema. Ne znam da li će ljudi biti sretni zbog toga, ali ovi pauci su tu da ostanu - rekla je Aleksa Šulc, koautorka studije.</p><p>U Japanu, odakle su stigli u SAD, pauci joro kolonizirali su veći dio zemlje, a mogli bi da koloniziraju i istočni dio SAD. Oni su sposobni za to jer imaju brz metabolizam i visok puls. Osim toga, nisu osjetljivi na hladnoću i mogu da prežive ledene dane koji ubijaju veću drugih paukova.</p><h2>Ženke od 17 do 25 milimetara</h2><p>Smatraju se velikim paukovima jer odrasle ženke imaju tijela od 17 do 25 milimetara, dok su mužjaci nešto manji i imaju između 7 i 10 milimetara. Ipak, nisu opasni za ljude i njihov ujed ne ubija.</p><p>Prema japanskom folkloru, joro pauci mogu da promijene izgled i postanu lijepa žena koja zavodi muškarce, a onda ih hvata u svoju mrežu i proždire. Ime pauka joro na japanskom znači prostitutka, piše Telegraf.</p>


Jorogumo su iz Japana u SAD stigli 2013., a šire se po krajevima u kojima drugi pauci ne mogu da žive

''Mreže ovih paukova su svuda, na dalekovodima, semaforima, pumpama…'': Ogromna životinja kolonizira i gradove

<p>Otprilike jedna od deset osoba na svijetu ima plavu ili zelenu boju očiju, ili neku od njihovih nijansi. Naučnike je zanimalo – koliko dobro oni vide u odnosu na ljude s tamnim očima.</p><p>U nekim evropskim populacijama, udio ljudi sa svijetlim očima je veći od svjetskog prosjeka, i one se javljaju kod svake treće ili četvrte osobe. To što navedene boje očiju opstaju u konkurenciji sa smeđim i tamnijim tonovima očiju, naučnici i dalje špekulišu, ali naučnici su se bavili aspektom prednosti u smislu jasnijeg vida u određenim uvjetima. Blagu prednost imaju svijetle oči.</p><h2>Proveden eksperiment</h2><p>U eksperimentu, Kjoko Jamaguči i njena učenica Fejt Erin Kejn s Univerziteta Džon Murs u Liverpulu istraživale su jasnoću čitanja kod 39 odraslih dobrovoljaca koji su bili podvrgnuti jednostavnom testu u trajanju od 30 sekundi pod opadajućim intenzitetom svjetlosti.</p><p>Boje očiju su verifikovane kao plave ili smeđe kategorije pomoću nedavno razvijenog vodiča za klasifikaciju, a u grupi za eksperiment bilo je 25 ljudi s nekom nijansom plavih očiju i 14 sa svijetlosmeđim ili tamnosmeđim očima.</p><p>Trebalo je da pročitaju listu pomiješanih cifara. Oni s plavim očima mogli su da čitaju prikaze (sa zida) pod znatno slabijim svjetlom – od samo 0,7 luksa u prosjeku – dok je osobama s braon očima u prosjeku bilo potrebno minimalno osvjetljenje od 0,82 luksa, piše RTS.</p><p>Imajući na umu da je studija preliminarnog tipa s relativno malom veličinom uzorka i da tek treba da bude recenzirana, nalazi eksperimenta podržavaju teoriju da je gubitak pigmentacije u oku bio osobina kod pripadnika nekih populacija kako bi se maksimizirao vid u okruženjima sa slabom osvijetljenošću.</p><h2>Genetska promjena</h2><p>Svako oko „poprskano“ je različitim količinama proteina kao što je melanin. Veće doze proteina zatamnjuju oči. Kako se pigmentacija iscrpljuje, rasipanje svjetlosti kroz providne slojeve oka daje im plaviju nijansu.</p><p>Pretpostavka je da je evolucija nekima podarila više pigmenata iz dobrog razloga. S obzirom na to da oni s tamnijim očima imaju manju učestalost oboljenja kao što su rak i makularna degeneracija, oko puno melanina će vjerovatno pružiti veći stepen zaštite.</p><p>Plave oči, kao rezultat genetske promjene koja se dogodila davno i koja je danas prenesena u krvne loze nadaleko i naširoko kroz stoljeća, danas imaju stotine miliona ljudi širom svijeta.</p><p>Kao i mnoge adaptacije, objašnjenje i razlog nastanka plavih očiju svakako je složeno.</p><p>U svakom slučaju, nova preliminarna studija ukazuje na širok spektar i bogatstvo različitosti savremenog čovjeka, i na to koliko te različitosti mogu utjecati na svakodnevni život. Ovog puta u pitanju je kvalitet čula vida, tačnije – utvrđivanje finih razlika.</p>

Bavili se aspektom prednosti u smislu jasnijeg vida u određenim uvjetima.

Plave, zelene, smeđe: Kako boja očiju utječe na kvalitet vida

<p>Ekstrakt kanabisa razvijen u Australiji pokazuje potencijal u induciranju smrti stanica melanoma, utirući put revolucionarnom liječenju raka kože.<br></p><h2>Značajan potencijal</h2><p>U revolucionarnom novom istraživanju ekstrakt kanabisa pod nazivom PHEC-66, koji je izradio MGC Pharmaceuticals u Australiji, pokazao je značajan potencijal u borbi protiv melanoma, najsmrtonosnijeg oblika raka kože. Preliminarni nalazi iz studije koju je finansirala navedena kompanija u oktobru 2023. godine, otkrili su da PHEC-66 sprečava proliferaciju izoliranih staničnih linija melanoma u laboratorijskim uvjetima.</p><p>Naknadna istraživanja, koja su vodili naučnici s australskih univerziteta RMIT i ''Charles Darwin'' (CDU), potvrdila su te obećavajuće rezultate. Čini se da ekstrakt Cannabis sativa zaustavlja razmnožavanje stanica melanoma izazivanjem programirane stanične smrti, procesa poznatog kao apoptoza.</p><p>Oštećenje stanice melanoma sprečava njenu podjelu u nove stanice i umjesto toga počinje programirana stanična smrt, pojašnjava Nazim Nasar (Nassar), biomedicinski naučnik iz CDU-a. Studija koja objašnjava navedene rezultate objavljena je u časopisu ''Cells''.</p><h2>Terapijski potencijal</h2><p>Iako je riječ o potencijalno velikom otkriću, ključno je napomenuti da su daljnja istraživanja na živim životinjskim modelima i kasnija ispitivanja na ljudima imperativ za potvrdu tih rezultata. Istraživanje kanabisa u medicinskom polju nailazilo je na prepreke zbog povijesne stigme, ali nedavne legalizacije, poput one u Australiji 2016. godine za medicinsku upotrebu, omogućile su naučnicima da istraže terapijski potencijal te kontroverzne biljke.</p><p>Istraživanja u Australiji otkrila su antikancerogena svojstva kanabisa u posljednjih nekoliko godina, sa studijama koje su pokazale njegovu učinkovitost protiv različitih vrsta kancerogenih stanica, dok su štedjele zdrave. Trenutna studija o PHEC-66 sugerira da on pokreće programiranu staničnu smrt inducirajući fragmentaciju DNK, ometajući rast stanica i značajno povećavajući unutarstanične nivoe reaktivnih kisikovih vrsta (ROS).</p><p>ROS, visokoreaktivne molekule, mogu oštetiti različite dijelove stanice, potencijalno dovodeći do programirane stanične smrti. U laboratorijskim eksperimentima PHEC-66 je pokazao povećanu vjerovatnost apoptoze u tri stanične linije melanoma ciljanjem kanabinoidnih receptora i promicanjem akumulacije ROS-a.</p><h2>Daljnje studije na životinjama</h2><p>Međutim, prijelaz s laboratorijskih nalaza na primjenu u stvarnom svijetu zahtijeva daljnje studije na životinjama kako bi se utvrdilo doziranje i metode primjene prije razmatranja kliničkih ispitivanja na ljudima. Sa stotinama kanabinoidnih spojeva u biljci kanabis medicinski potencijal je ogroman, ali naučnici priznaju da je prerano da se definitivno potvrdi uloga biljke u budućim tretmanima raka, piše Zimo.</p>

 PHEC-66 sprečava proliferaciju izoliranih staničnih linija melanoma u laboratorijskim uvjetima

Ekstrakt kanabisa ubija stanice smrtonosnog raka kože

<p>Korejski naučnici stvorili su novu hibridnu hranu ugrađujući laboratorijski uzgojene stanice mesa u zrna riže, nudeći održivo proteinsko rješenje.<br></p><h2>Proizvodnja hrane</h2><p>U pokušaju da se pozabave problemom za okoliš koji uzrokuje rastuća globalna populacija i proizvodnja hrane, korejski naučnici razvili su inovativan pristup mesu uzgojenom u laboratoriju. Umjesto tradicionalnih metoda, stvorili su hibridnu hranu, uzgajajući goveđu mast i mišićne stanice unutar zrna riže.</p><p>Biomolekularni inženjer Šojeon Park (Sohyeon) sa Univerziteta Yonsei predviđa budućnost u kojoj bi ta mješavina, nalik mješavini mljevenog mesa i riže, mogla ublažiti pritisak potražnje za hranom.</p><p>Zamislite dobivanje svih hranjivih tvari koje su nam potrebne iz stanično uzgojene proteinske riže, ističe Park, naglašavajući nutritivne prednosti tog hibrida. Istraživanje vezano za to objavljeno je u časopisu Matter.</p><p>Riža, koja inače sadrži 80 posto škroba, može poslužiti kao izvrsna podloga za životinjske stanice uzgojene u laboratoriju za razvoj tkiva. Oblažući zrna riže ribljom želatinom i enzimima, naučnici su ih uzgajali matičnim stanicama kravljeg mišića i masti. Dobivena hibridna riža pokazala je povećanu čvrstoću i lomljivost, s 8 posto više proteina i 7 posto više masti od netretirane riže.</p><p>Ključno je da se proizvodnja hibridne riže pokazala ekološki održivijom i troškovno učinkovitijom u poređenju s tradicionalnom proizvodnjom govedine. Tim je izračunao da proizvodnja hibridne riže stvara samo 6,27 kilograma ugljičnog dioksida na 100 grama proteina, dok proizvodnja govedine za istu količinu oslobađa 49,89 kilograma CO2. Dodatno, procjenjuje se da će hibridna riža koštati potrošače oko 15 posto cijene govedine po kilogramu.</p><h2>Ogroman potencijal&nbsp;</h2><p>Značajno je da se profil okusa riže promijenio s dodatkom goveđeg mišića i masti, uvodeći i različite spojeve mirisa. Naučnici vjeruju da bi te varijacije mogle biti intrigantne za kulinarsko eksperimentiranje. Iako proizvodni proces treba poboljšati kako bi se skratilo vrijeme proizvodnje, naučnici vide ogroman potencijal za ovu hibridnu hranu na bazi žitarica.</p><p>- Nisam očekivao da će stanice tako dobro rasti u riži. Sada vidim mogućnosti za ovu hibridnu hranu na bazi žitarica. Jednog bi dana mogla poslužiti kao pomoć u hrani za glađu pogođena područja, vojne obroke ili čak svemirsku hranu - rekao je Park, piše Zimo.</p>

Zamislite dobivanje svih hranjivih tvari koje su nam potrebne iz stanično uzgojene proteinske riže

Naučnici napravili novu vrstu hibridne hrane uzgojivši stanice govedine u zrnima riže

<p>Naučnici su kod čovjekolikih majmuna primijetili još jednu karakteristiku po kojoj nalikuju ljudima – zadirkivanje. Naime, primijetili su da orangutani, čimpanze, bonobe i gorile zezaju jedni druge.&nbsp;</p><p>- Kao i kod ljudi, radi se o provokativnoj aktivnosti koja uključuje elemente iznenađenja i igre. Budući da je takvo ponašanje zabilježeno kod sve četiri vrste čovjekolikih majmuna, izgleda da su preduvjeti za humor u ljudskoj lozi evoluirali prije najmanje 13 miliona godina - navode stručnjaci.</p><p>S obzirom na to da djeca znaju zadirkivati druge čak i prije nego što progovore, već u dobi od osam mjeseci, naučnici su krenuli s hipotezom da bi takvo nešto mogle raditi i životinje. Naime, bebe znaju namjerno "provocirati" ukućane; uzimati predmete ili ometati njihove aktivnosti.&nbsp;</p><p>- Znaju namjerno raditi nešto što ne smiju, poput pružiti ruke prema vrućoj peći - kazala je kognitivna biologinja Isabel Laumer s instituta Max Planck, a prenosi CNN. </p><h2>Gurkali jedni druge, vukli za dlaku...</h2><p>Kako bi provjerili rade li takve stvari i majmuni, naučnici su analizirali videosnimke spontanih društvenih interakcija među majmunima u zoološkim vrtovima u Lajpcigu u Njemačkoj i San Diegu u SAD, pri čemu su obratili posebnu pažnju na pokrete tijela, izraze lica i reakciju zadirkivane životinje. </p><p>Otkrili su da sve četiri vrste čovjekolikih majmuna manifestiraju namjerno provokativno ponašanje, često popraćeno karakteristikama igre. U istraživanju je opisano 18 različitih načina zadirkivanja, od kojih su mnoga imala namjeru izazvati reakciju ili privući pozornost drugog majmuna.  </p><p>Primjerice, jednom je prilikom mlada čimpanza udarila jednu od dvije starije čimpanze dok su se timarile, čekajući hoće li reagirati. U drugim situacijama su majmuni ometali radnje drugih jedinki ili ih gurkali. Orangutani su znali jedni druge vući za dlaku.</p><h2>Evolucijska perspektiva</h2><p>Naučnici su uočili da postoji razlika između razigranog zadirkivanja, koje dolazi samo s jedne strane, i igre, u kojoj sudjeluju obje životinje.&nbsp;</p><p>- Ovakvo ponašanje je zanimljivo iz evolucijske perspektive - rekla je Laumer.&nbsp;</p><p>Stručnjaci sada namjeravaju istražiti kakvu funkciju kod majmuna ima zadirkivanje, koje kod ljudi služi za testiranje društvenih granica i jačanje odnosa.</p><p>Također planiraju proučiti druge primate i životinje s razvijenijim mozgom kako bi istražili evoluciju razvoja humora.&nbsp;</p><p>- Kada bismo ovakvo ponašanje primijetili kod ptica, recimo papiga, onda bismo znali da se ono može samostalno razvijati - kazao je Laumer. </p><p>Istraživanje naziva Spontaneous playful teasing in four great ape species objavljeno je u časopisu Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences.&nbsp;</p>

Otkrili su da sve četiri vrste čovjekolikih majmuna manifestiraju namjerno provokativno ponašanje, često popraćeno karakteristikama igre

Čovjekoliki majmuni zezaju jedni druge, baš kao i ljudi

<p>Kad je Lukasu (Lucas), u dobi od šest godina, dijagnosticiran rijedak oblik tumora na mozgu, nije bilo sumnje u prognozu. Francuski liječnik Žak Gril (Jacques Grill) i danas se pokazuje koliko mu je teško kad se sjeti da je morao reći Lukasovim roditeljima da će njihov sin umrijeti.<br></p><h2>Imao najbrže rastući tumor</h2><p>No, sedam godina kasnije Lukas ima 13, a od tumora više nema ni traga.</p><p>Belgijski dječak je prvo dijete na svijetu koje je izliječeno od glioma moždanog debla, jednog od najbrže rastućih tumora mozga, tvrde njegovi ljekari.</p><p>- Lukas je pobijedio sve izglede preživljavanja - rekao je Gril, voditelj programa za tumor na mozgu u Centru za rak ''Gustave Roussy'' u Parizu.</p><p>Tumor, koji nosi puni naziv difuzni intrinzični pontinski gliom (DIPG), agresivni je oblik tumora koji najčešće ubija nakon devet mjeseci od postavljanja dijagnoze, a dijagnosticira se svake godine kod oko 300 djece u SAD i oko stotinjak u Francuskoj. Ipak, prognoze za djecu s DIPG tumorom ostaju loše – većina ne doživi ni godinu. Nedavna studija pokazala je da je samo 10 posto djece poživjelo još dvije godine.</p><h2>Eskperimentalno liječenje</h2><p>Radioterapija ponekad može usporiti širenje agresivnog tumora, ali nijedan lijek se nije pokazao učinkovitim protiv njega, piše Science Alert.</p><p>Lukas i njegova porodica otputovali su iz Belgije u Francusku kako bi se priključio eksperimentalnom liječenju koje testira potencijalne nove lijekove za DIPG. Lukas je od samog početka snažno reagirao na lijek protiv raka everolimus (Afinitor), koji mu je nasumično dodijeljen.</p><p>- Tokom niza magnetskih rezonanci gledao sam kako tumor potpuno nestaje - rekao je Gril za AFP.</p><p>No, ljekar se nije usudio prekinuti režim liječenja, barem do prije godinu i po kada je Lukas otkrio da ionako više ne uzima lijekove. </p><p>-Ne znam ni za jedan takav slučaj u svijetu - rekao je Grill.</p><p>Zašto se tačno Lukas potpuno oporavio i kako bi njegov slučaj mogao pomoći drugoj djeci poput njega, ostaje da se vidi. Sedmero preostale djece u ispitivanju preživjelo je godinama nakon dijagnoze, ali samo je Lukasov tumor potpuno nestao.</p><p>Razlog zbog kojeg su ova djeca reagirala na lijekove dok druga nisu, vjerovatno se odnosi na biološke posebnosti njihovih pojedinačnih tumora, rekao je Gril. </p><p>- Lukasov tumor je imao izuzetno rijetku mutaciju zbog koje su, vjerujemo, njegove stanice bile osjetljivije na lijek - dodao je.</p><h2>Otkriti metodu</h2><p>Naučnici će sad pokušati in vitro reproducirati razlike identificirane u njegovim stanicama kako bi otkrili tačnu metodu kojom su stanice raka ubijene. Upozorili su da je bilo kakvo moguće liječenje šireg spektra još daleko, piše N1.hr.</p><p>- U prosjeku je potrebno 10 do 15 godina od prvog eksperimenta da nešto postane lijek, to je dug proces - rekao je Gril.</p>

Kad je Lukasu (Lucas), u dobi od šest godina, dijagnosticiran rijedak oblik tumora na mozgu, nije bilo sumnje u prognozu

Prvi na svijetu: 13-godišnjak izliječen od smrtonosnog raka mozga

<p>Challenger Deep je najdublja poznata tačka na Zemlji, smještena u Marjanskoj brazdi u Tihom okeanu.<br></p><h2>10.920 metara ispod nivoa mora</h2><p>To je dio Marijanske brazde, najdubljeg dijela svjetskih okeana. Challenger Deep doseže dubinu od otprilike 10.920 metara ispod nivoa mora. Ovo impresivno duboko mjesto je istraživalo samo nekoliko ljudi, uključujući pilota Dona Volša (Walsh) i Žaka Pikarda (Jacques Piccard), koji su 1960. godine prvi put ronili do ove dubine u podmornici "Trieste".</p><p>Na dubini Challenger Deepa naučnici su otkrili neobičan predmet koji budi zabrinutost. Da bismo shvatili koliko je dubok, zamislite da se Mont Everest smjesti unutar Challenger Deepa – još bi bio potpuno prekriven vodom, s vrhom duboko ispod površine okeana.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">What did we see upon 1st touching bottom, at 10,900+m depth w/in <a href="https://twitter.com/hashtag/ChallengerDeep?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#ChallengerDeep</a>? A BEER BOTTLE! 😫 Further evidence that we MUST as humanity do BETTER by the ocean and for the health of habitats that we ourselves share &amp; ultimately depend on!!! <a href="https://twitter.com/hashtag/ThereIsNoPlanetB?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#ThereIsNoPlanetB</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/DeeperSeaDawn?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#DeeperSeaDawn</a> <a href="https://t.co/cDs3LhpPwn">pic.twitter.com/cDs3LhpPwn</a></p>&mdash; Dr. Dawn Wright + @deepseadawn.bsky.social 🇺🇦 (@deepseadawn) <a href="https://twitter.com/deepseadawn/status/1552035674060009472?ref_src=twsrc%5Etfw">July 26, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Stoga je pomalo šokantno to što je upravo u ovoj regiji pronađena pivska boca. Otkriće je podijelila oleanografkinja dr. Dav Rajt (Dawn Wright) na društvenim mrežama, zajedno s fotografijom pronađenog predmeta, prenosi LADbible.</p><h2>Pronađena pivska flaša</h2><p>Uz fotografiju je napisala: "Nakon što smo prvi put dodirnuli dno na dubini od 10.900+ metara u #ChallengerDeepu, što smo vidjeli? BOCU PIVA! Ovo odbačeno smeće naglašava potrebu da se kao čovječanstvo bolje brinemo o okeanima i o zdravlju okoliša o kojem ovisimo!"</p><p>Komentirajući otkriće, dr. Rajt rekla je za ''Los Angeles Times'':</p><p>- Predmet je putovao gotovo 11 kilometara do najmračnijih dubina Pacifika, a oznaka na boci i dalje je netaknuta. Ovo odbačeno smeće uspjelo je doprijeti do neokaljanog dijela našeg svijeta prije nas - simbol koliko duboko i nepovratno ljudi utječu na prirodni svijet.</p><p>Mnogi su brzo reagirali na fotografiju, iznoseći svoje misli i komentare, dok su drugi postavljali pitanja. Jedan je korisnik napisao: "Razmjere ljudskog utjecaja na okoliš su... posvuda." Drugi je primijetio: "Zanimljivo je kako mi, ljudi, možemo zagaditi čak i najudaljenija mjesta na Zemlji. Moramo biti bolji."</p><p>Treći je dodao: "Količina smeća koju bacamo u okeane mora biti ogromna." Druge je zaintrigiralo zašto se boca nije razbila, s obzirom na pritisak na takvoj dubini u okeanu. Ali objašnjenje je prilično jednostavno.</p><h2>Izjednačen pritisak</h2><p>Jedna osoba je sugerirala: "Zašto se boca nije razbila? Boca je bila otvorena. Voda je ušla unutra i izjednačila razliku u pritisku između okeana i unutrašnjosti boce. To je donekle slično kao kad zgrabite jaje u šaci i stisnete ga što jače možete, a da ga ne razbijete zbog njegove robusne strukture."</p>

Challenger Deep je najdublja poznata tačka na Zemlji, smještena u Marjanskoj brazdi u Tihom okeanu

Naučnici zaronili do najdublje tačke na svijetu pa ostali zapanjeni: ''Kako se ovo tu stvorilo''

<p>U jajetu iz rimskog doba, pronađenom prije nekoliko godina u gradu Ajlesberiju u centralnoj Engleskoj, otkriveno je da još postoji tečnost.</p><p>Voditelj iskopavanja s Oksforda Edvard Bidulf rekao je da stručnjaci pretpostavljaju da se radi o bjelancetu i žumancetu koji su spojeni u jednu tečnost, narodski rečeno - mućak.</p><p>Skener je pokazao tečnost, kao i mjehurić zraka. Skeniranje je obavljeno prije nekoliko mjeseci kako bi se razjasnilo kako se jaje, vjerovatno kokošije, može najbolje sačuvati.</p><p>Jaje je navodno pronađeno u jami ispunjenoj vodom iz koje se nekada vadila voda za proizvodnju piva, a možda je tamo ostavljeno između 270. i 300. godine.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Roman egg found in Aylesbury still has contents after 1,700 years <a href="https://t.co/IwUAQZtTDu">https://t.co/IwUAQZtTDu</a></p>&mdash; Guardian news (@guardiannews) <a href="https://twitter.com/guardiannews/status/1757138036310282475?ref_src=twsrc%5Etfw">February 12, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Ostala jaja koja su također tamo otkrivena razbila su se nakon dodira sa zrakom - i pojavila se tečnost prodornog sumpornog mirisa.</p><p>- Jaje ima ogroman istraživački potencijal - rekao je Bidulf.</p><p>Očuvano jaje otvara pitanje kako se ovakvi predmeti mogu sačuvati, ali i koja vrsta kokoši je u pitanju, kao i pitanja o držanju i korištenju živine u rimsko doba.</p><p>Osim jaja, tokom iskopavanja od 2007. do 2016. pronađena je i rijetka korpica u kojoj je možda bio i hljeb.</p><p>Bidulf je rekao da je moguće da su predmeti stavljeni u jamu kao ponuda podzemlju u sklopu pogrebnog obreda.</p>

Ovo otkriće ima ogroman istraživački potencijal 

Ostala jaja koja su također tamo otkrivena razbila su se nakon dodira sa zrakom 

U jajetu iz rimskog doba još prisutna tečnost

<p>Zid iz kamenog doba otkriven je blizu njemačke obale Baltičkog mora i možda je najstarija poznata megastruktura koju su izgradili ljudi u Evropi, izjavili su stručnjaci Instituta Lajbnic za istraživanje Baltičkog mora.<br></p><h2>Dug skoro kilometar</h2><p>Zid, koji se proteže skoro kilometar duž morskog dna u Meklenburškom zalivu, uočen je slučajno kada su naučnici upravljali sonarnim sistemom s istraživačkog broda na oko 10 kilometara od obale.</p><p>Pažljiviji pregled strukture, koja je nazvana Blinkerval, otkrio je oko 1.400 manjih komada kamena koji povezuju skoro 300 većih komada, koji bi bili preteški da ih ljudi nose u cjelini, piše Guardian, prenosi Tanjug.</p><p>Iako je svrhu zida teško ustanoviti, naučnici smatraju da je njegova svrha bila da pomogne lovcima u potrazi za stadima irvasa, a da bi drugi zid, koji se eventualno protezao uz Blinkerval, mogao biti zatrpan u sedimentima na morskom dnu.</p><p>Ako je zid bio drevna lovačka staza, vjerovatno je izgrađen prije više od 10.000 godina, a potopljen je zbog porasta nivoa mora prije oko 8.500 godina, kažu istraživači.</p><h2>Lovačka arhitektura</h2><p>Navode da Blinkerval spada među najstarije poznate primjere lovačke arhitekture na svijetu i da je potencijalno najstarija megastruktura koju je napravio čovjek u Evropi.</p>

Naučnici otkrili drevne strukture stare 1.800 godina: Ovo mjesto povezano je s biblijskim Armagedonom

"Odisej" poslao prve fotografije iz svemira: Odličan selfi

Naučnici otkrili novu metodu kojom je moguće potaknuti kretanje spermija

Beba gorila došla na svijet carskim rezom: Majka ne želi brinuti o njoj

Japan lansira prvi drveni satelit u cilju borbe protiv zagađenja

Arheolozi se 50 godina muče s tajnom drevne grobnice, sada je dešifrirana: "Napokon znamo čiji je to kostur!"

Globalno zatopljenje: Grenland se sve brže izdiže iz okeana

''Mreže ovih paukova su svuda, na dalekovodima, semaforima, pumpama…'': Ogromna životinja kolonizira i gradove

Plave, zelene, smeđe: Kako boja očiju utječe na kvalitet vida

Ekstrakt kanabisa ubija stanice smrtonosnog raka kože

Naučnici napravili novu vrstu hibridne hrane uzgojivši stanice govedine u zrnima riže

Čovjekoliki majmuni zezaju jedni druge, baš kao i ljudi

Prvi na svijetu: 13-godišnjak izliječen od smrtonosnog raka mozga

Naučnici zaronili do najdublje tačke na svijetu pa ostali zapanjeni: ''Kako se ovo tu stvorilo''

U jajetu iz rimskog doba još prisutna tečnost

Zid iz kamenog doba pronađen na dnu Baltičkog mora

Nauka

Naučnici otkrili drevne strukture stare 1.800 godina: Ovo mjesto povezano je s biblijskim Armagedonom

"Odisej" poslao prve fotografije iz svemira: Odličan selfi

Naučnici otkrili novu metodu kojom je moguće potaknuti kretanje spermija

Beba gorila došla na svijet carskim rezom: Majka ne želi brinuti o njoj

Japan lansira prvi drveni satelit u cilju borbe protiv zagađenja

Arheolozi se 50 godina muče s tajnom drevne grobnice, sada je dešifrirana: "Napokon znamo čiji je to kostur!"

Globalno zatopljenje: Grenland se sve brže izdiže iz okeana

''Mreže ovih paukova su svuda, na dalekovodima, semaforima, pumpama…'': Ogromna životinja kolonizira i gradove

Plave, zelene, smeđe: Kako boja očiju utječe na kvalitet vida

Ekstrakt kanabisa ubija stanice smrtonosnog raka kože

Naučnici napravili novu vrstu hibridne hrane uzgojivši stanice govedine u zrnima riže

Čovjekoliki majmuni zezaju jedni druge, baš kao i ljudi

Prvi na svijetu: 13-godišnjak izliječen od smrtonosnog raka mozga

Naučnici zaronili do najdublje tačke na svijetu pa ostali zapanjeni: ''Kako se ovo tu stvorilo''

U jajetu iz rimskog doba još prisutna tečnost

Zid iz kamenog doba pronađen na dnu Baltičkog mora