<p>Naučnici upozoravaju da se ljudski Y hromozom, koji je odgovoran za stvaranje muškaraca, degenerira i da bi mogao nestati za nekoliko miliona godina.<br></p><h2>Izgubljeno pet gena</h2><p>Naučnici procjenjuju da je izgubljeno otprilike pet gena Y hromozoma tokom milion godina. Posljednjih 55 gena Y hromozoma moglo bi nestati za 11 miliona godina, navode stručnjaci.</p><p>Moderan način života i promjene u prirodi utječu na ljude i njihovo zdravlje. Naučnici su došli do zabrinjavajućeg otkrića koje bi moglo dovesti do izumiranja ljudi u budućnosti.</p><h2>Dvije vrste glodavaca</h2><p>Ali nisu ljudi jedine jedinke čiji Y hromozom nestaje. I dvije vrste glodavaca već su izgubile Y hromozom, ali su preživjele. Upravo studija provedena na tim glodavcima, kako prenosi portal "Konverzacija", pokazuje šta se dogodilo.</p><p>Kod sisavaca, pa tako i kod ljudi, žene imaju dva X hromozoma, a muškarci hromozome X i Y. I dok X hromozom sadržava oko 900 gena odgovornih za stvaranje nove osobe, Y sadrži samo 55 gena i mnogo DNA koja nema veze sa stvaranjem novog organizma.</p><p>Ali Y hromozom ima gen koji je odgovoran za stvaranje muškog embriona. Taj gen se aktivira oko 12 sedmica nakon začeća i pokreće razvoj testisa, koji su odgovorni za razvoj embriona u budućeg dječaka i muškarca.</p><p>Naučnici ističu da je taj omjer X i Y hromozoma drugačiji kod nekih životinja.</p><h2>Drugačiji hromozomi</h2><p>Naprimjer, australski "čudnovati kljunaš" ima potpuno drugačije hromozome koji određuju spol životinje. Kod njih je par XY običan hromozom, što bi moglo sugerirati da su i drugi sisavci imali takav par prije nekoliko miliona godina.</p>

Naučnici upozoravaju da se ljudski Y hromozom, koji je odgovoran za stvaranje muškaraca, degenerira i da bi mogao nestati za nekoliko miliona godina

Muški hromozom polako nestaje

<p>Kapsula misije W-1 američke kompanije Varda Space Industries s neobičnim teretom sletjela je u Utah Test and Training Range (UTTR) 21. februara. Neobičan teret sastojao se od antivirusnih lijekova uzgojenih u mikrogravitaciji niske Zemljine orbite, označavajući značajan korak u Vardinoj misiji poboljšanja komercijalnog pristupa tom području.<br></p><h2>Mijenja faktore</h2><p>Osnovana 2020. od bivših zaposlenika SpaceX-a i drugih poduzetnika iz Silicijske doline, Varda želi iskoristiti sve niže troškove prijevoza svemirskog tereta. Njihov fokus leži u razvoju lijekova i drugih dobara u svemiru, vraćajući ih na Zemlju putem kapsula, na taj način revolucionirajući tradicionalna ograničenja istraživanja u uvjetima mikrogravitacije.</p><p>S raketama za višekratnu upotrebu i s mogućnošću dijeljenja leta koji svemir čine dostupnijim, razne industrije, od biomedicinskih istraživanja do proizvodnje, jedva čekaju istražiti mogućnosti mikrogravitacije. Prema Vardi, mikrogravitacijska obrada iz temelja mijenja faktore poput plovnosti, konvekcije, sedimentacije i razdvajanja faza, što potencijalno dovodi do vrhunskog kvaliteta lijeka s produženim rokom trajanja i povećanom učinkovitošću.</p><h2>&nbsp;Uklanjanje gravitacije</h2><p>Izvršni direktor Varde Vil Burej (Will Burey) naglasio je dobrobiti istraživanja i razvoja lijekova u mikrogravitaciji tokom prošlogodišnjeg intervjua. Uklanjanje gravitacije omogućuje nam izradu lijekova koje inače ne biste mogli na Zemlji. Gravitacija je nešto poput parametra. Ako možete promijeniti gravitaciju, možete promijeniti i hemijski proces za formulacije lijekova, pojasnio je tada Burej.</p><p>Kapsula W-1 lansirana je u junu 2023. godine raketom Falcon 9 firme SpaceX i provela je osam mjeseci integrirana sa svemirskom letjelicom Rocket Lab Photon. Svemirska letjelica je osiguravala snagu, pogon i navigaciju, dok je Varda razvijala antivirusni lijek Ritonavir, koji se koristi za liječenje HIV-a i hepatitisa C. Izvršni direktor Rocket Laba Peter Beck pozdravio je misiju kao "fenomenalan pothvat" u demonstraciji proizvodnje u svemiru.</p><h2>Lijek Ritonavir&nbsp;</h2><p>Po povratku, kapsula odlazi u Vardine laboratorije u Los Anđelesu na analizu, dok se Ritonavir šalje njihovom komercijalnom partneru. Varda se priprema za svoje drugo lansiranje ovog ljeta, ponovo se oslanjajući na svemirsku letjelicu Photon. Kompanija je podijelila planove za saradnju s Improved Pharmom za karakterizaciju bočica Ritonavira nakon leta i za pružanje podataka o letu američkom ratnom zrakoplovstvu i NASA-i, prema postojećim ugovorima, piše Zimo.</p>

Američka kompanija uspješno je uzgojila antivirusni lijek u mikrogravitaciji, utirući put velikom farmaceutskom napretku na Zemlji

Eksperimentalni lijek protiv HIV-a i hepatitisa C uzgojen u svemiru, pa vraćen na Zemlju na analizu

<p>Američka mornarica radi na radikalnoj novoj podmornici koja će se probiti kroz okean tako brzo da će, i prije nego što završite gledanje filma „Oppenheimer“, već preći put od Njujorka do Londona.</p><p>Prošlog mjeseca, kompanije „Lockheed Martin“ i NASA zajedno su otkrile eksperimentalni avion X-59, za koji se očekuje da leti brzinom 1,4 puta većom od brzine zvuka (1.489 km/h) bez stvaranja eksplozivne zvučne buke.</p><h2>Ključna uloga</h2><p>Očekuje se da će ovaj elegantni mlaznjak odigrati ključnu ulogu u povratku supersoničnih komercijalnih letova na scenu.</p><p>Ali šta ako vam kažemo da istraživači rade na podmornici koja bi mogla da putuje više od tri puta brže od mlaznjaka X-59? Da, dobro ste pročitali, i teoretski je moguće putovati tim brzinama pod vodom.&nbsp;</p><p>Još 2016. godine, tim istraživača u Laboratoriji za primijenjena istraživanja Univerziteta Penn State, finansiran od Mornarice SAD, započeo je razvojni rad na revolucionarnoj podmornici koja može postići nadzvučne brzine.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/C3DZdCzulsu/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/C3DZdCzulsu/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/C3DZdCzulsu/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by stupidDOPE.com (@stupiddope)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Očigledno, najveći problem za plovila koja dostižu visoke brzine kako na površini vode, tako i ispod nje, jeste ogroman otpor koji se stvara prilikom kretanja kroz nju. Ali postoji jednostavno rješenje za prevazilaženje otpora pod vodom - mjehur.</p><p>Istraživači rade na tehnologiji nazvanoj superkavitacija koja obavija potopljeno plovilo zračnim mjehurom kako bi smanjila otpor. Bit ćete iznenađeni kada čujete da ova tehnologija nije nova. </p><p>Rusi su je razvili tokom ere Hladnog rata za torpedo nazvan Šakval. Sovjetski torpedni projektil dostigao je brzinu od 370 km/h, čineći ga mnogo bržim od bilo kojeg drugog konvencionalnog torpeda.</p><p>Interesantno je da istraživači u SAD nisu jedini koji rade na nadzvučnoj podmornici. Prema SCMP-u, naučnici u Laboratoriji za kompleksne tokove i prenos toplote na Harbinskom institutu za tehnologiju u Kini započeli su razvojni rad na nadzvučnoj podmornici, koja također se oslanja na istu tehnologiju superkavitacije.</p><h2>Radikalna tehnologija</h2><p>Istraživači tvrde da radikalna tehnologija može dramatično smanjiti otpor. Teoretski, tehnologija može pomoći podmornici da postigne nadzvučnu brzinu pod vodom, ili oko 5.800 km/h. Ako se razvije, nadzvučna podmornica bi skratila vrijeme putovanja od Njujorka do Londona na samo 50 minuta. Osim toga, udaljenost između San Franciska i Tokija preći će se za 90 minuta radikalnom podmornicom.</p><p>Ali nemojte očekivati da nadzvučna podmornica postane stvarnost uskoro, jer postoje neke velike prepreke na putu. Konvencionalni propeleri nikada neće moći da pomognu u pogonu plovila do takvih brzina.&nbsp;</p><p>Bit će im potreban moćan raketni motor koji radi pod vodom, a koji još treba razviti. Zatim postoji problem upravljanja, jer tradicionalna kormila neće raditi u mjehuru i pri takvim brzinama.&nbsp;</p>

Istraživači rade na tehnologiji nazvanoj superkavitacija

Amerikanci rade na supersoničnoj podmornici: Moći će se kretati tri puta brže od zvuka

<p>U sjevernom dijelu Španije istraživači su naišli na iznimno intrigantno otkriće: bronzanu ruku koja datira iz prije otprilike 2.000 godina, sve do doba željeza, s četiri linije čudnih simbola urezanih preko njene površine.<br></p><h2>Drevni paleohispanijski jezici</h2><p>Novo istraživanje sugerira da je ovaj drevni epigraf povezan s drevnim paleohispanijskim jezicima i možda je bio dio jezika koji se razvio u baskijski jezik u današnjoj Španiji.</p><p>Područje je poznato po tome što je bilo naseljeno plemenom nazvanim Vasconi oko vremena kada bi ruka bila napravljena - plemenom koje nije ostavilo mnogo primjera pisanja, što je dovelo do pretpostavke da su bili nepismeni. Ova ruka pokazuje da to možda nije slučaj.</p>

<p>- Detaljna jezična analiza sugerira da skripta predstavlja grafički podsistem paleohispanijskog koji dijeli svoje korijene s modernim baskijskim jezikom i predstavlja prvi primjer vasconske epigrafije - pišu istraživači u svom objavljenom radu.<br></p><p>Orijentacija skripte, zajedno s položajem male rupe u predmetu i mjestom njegovog otkrića, sugeriraju da je mogla biti obješena na ulazu u zgradu. Ovo pismo je urezano koristeći tehniku sgraffita za stvaranje linija, a zatim su dodani veći udarci. Nije jasno koje su alatke korištene, ali istraživači misle da je oštri željezni alat poput burina mogao biti jedan od njih.</p><h2>Znak za sreću</h2><p>Na temelju riječi koje su mogli identificirati i poređenja s drugim artefaktima, istraživači smatraju da je jezik sastavljen od "različitog podsistema". Iako nije moguće potpuno prevesti tekst, istraživači su pronašli neke zanimljive paralele s modernim baskijskim jezikom.</p><p>Jedna od ključnih veza koje istraživači uspostavljaju je između prvog riječi na ruci, sorioneku, i baskijske riječi zorioneko, što znači sretno. To upućuje i na značenje poruke na ruci i na veze s baskijskim jezikom.</p><p>- Tekst urezan na ovom artefaktu, koji je pronađen na ulazu u stambenu zgradu, interpretira se kao apotropaic, znak koji moli za sreću - pišu istraživači.Moguće je da je ruka imala neku vrstu ritualnog ili kulturnog značaja, prema istraživačima. Starodrevni Iberijci su navodno odsjekli desne ruke svojih zarobljenika, primjerice - iako uprkos tome što je desna ruka, upotreba simbola izgleda benignije.</p><p>Otkriveno je nekoliko artefakata iz doba željeza koji prikazuju stražnju stranu otvorene desne ruke u vasconskim i iberskim područjima, a još jedan, realističniji artefakt iz sličnog razdoblja pronađen u Zafaru (Jemen) također ima zanimljivu sličnost.</p><h2>Ruka Irulegi</h2><p>Tim navodi da varijacije u veličini slova i neke nepravilnosti u potezima slova sugeriraju prilično nepažljiv i neplaniran pristup pisanju. Osim toga, bronza je uobičajeni materijal na tom području, pa istraživači misle da je mogla biti izrađena na mjestu gdje je pronađena.</p><p>Istraživanje se nastavlja o tzv. Ruci Irulegi, nazvanoj prema mjestu na kojem je pronađena, i šta nam može reći o Vasconima - posebno u pogledu pisanog jezika koji je postojao prije dolaska Rimljana.</p><p>-Nova epigrafija predstavljena ovdje pruža podršku rastućem shvatanju da su drevni Vasconi poznavali i koristili pisanje, barem do određene mjere - pišu istraživači.</p>

Otkriveno je nekoliko artefakata iz doba željeza koji prikazuju stražnju stranu otvorene desne ruke

Arheolozi pronašli 2.000 godina staru ruku s misterioznim simbolima

<p>Izvanredno otkriće iznenadilo je naučnike u Španiji. Iako su na nalazištu iz bronzanog doba pronađenom prije nekoliko desetljeća pronašli gomilu zlatnih i srebrenih artefakata, iznenadili su ih komadi željeza.<br></p><p>Kako navode u studiji objavljenoj u časopisu Trabajos de Prehistoria, analizirali su dva artefakta – narukvicu i ukrasno pokrivalo za glavu – koji su izrađeni prije 3.200 godina i otkrili iznenađujuće podatke. Tamni olovni metal, za koji su vjerovali da je željezo, ispostavio se da je meteorsko željezo.</p><p>Dostupni podaci upućuju na to da bi ovi artefakti iz Vilene trenutno bila prva dva komada koja se mogu pripisati meteoritskom željezu na Iberskom poluotoku, pišu istraživači u svom radu. To je kompatibilno s kasnom bronzanom kronologijom prije do početka raširene proizvodnje zemaljskog željeza.</p><p>Ovo je prvi put da je u Španiji pronađen artefakt napravljen od takve vrste željeza. Kako ističu naučnici, porijeklo meteoritskog željeza i identitet zajednice koja je posjedovala ovo blago ostaju misterija koju tek treba rasvijetliti. Buduća istraživanja trebala bi dublje proniknuti u ovu fantastičnu priču.</p>

Tamni olovni metal, za koji su vjerovali da je željezo, ispostavilo se, nešto je puno zanimljivije

Naučnici oduševljeni: Ono što su mislili da je željezna narukvica, pokazalo se mnogo zanimljivijim

<p>Grupa naučnika iz Global Vaccine Data Network otkrila je dvije nove, ali vrlo rijetke nuspojave koje izazivaju vakcine protiv koronavirusa: neurološki poremećaj i upala leđne moždine.</p><p>Nakon što su pročešljali elektroničke bolničke kartone 99 miliona ljudi iz Australije, Argentine, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske koji su primili vakcine farmaceutskih kompanija Pfizer, Moderna i AstraZeneca, uporedili su učestalost pojavljivanja 13 bolesti mozga, krvožilnog sistema i srca od kojih su oboljeli cijepljeni s učestalošću pojavljivanja tih bolesti prije pandemije koronavirusa, prenosi Dnevnik.hr.</p><h2>Miokarditis i perikarditis</h2><p>Studija koja je objavljena u časopisu Vaccine, inače najveća u historiji o temi sigurnosti vakcina, potvrdila je povezanost mRNA vakcina kompanija Pfizer i Moderne te rijetkih nuspojava miokarditisa i perikarditisa.</p><p>Uz to, potvrdila je povezanost vakcine AstraZeneca i rijetkih nuspojava Guillain-Barréovog sindroma (neurološki poremećaj u kojem imunološki sistem napada neurone) te tromboze venskih sinusa (krvni ugrušak u mozgu), piše Guardian.</p><p>Međutim, studija je otkrila i vezu između vakcina kompanije AstraZeneca i rijetke nuspojave akutnog diseminiranog encefalomijelitisa (upalna demijelinizirajuća bolest centralnog nervnog sistema).</p><p>Profesor Džim Bateri (Jim Buttery), koji je učestvovao u istraživanju, rekao je kako ih je ovo istraživanje nagnalo da provedu još jedno kako bi te podatke potvrdili. Onda su poručili bolničke kartone 6,8 miliona Australaca koji su primili AstraZenecinu vakcinu i potvrdili da je ono znalo izazvati akutni diseminirani encefalomijelitis (ADEM), ali i još jednu rijetku nuspojavu, transverzalni mijelitis, odnosno upalu leđne moždine.</p><h2>Prednosti vakcina</h2><p>Druga australska studija pokazala je da učestalost oboljenja od ADEM-a iznosi 0,78 na milion doza vakcina, a da se upala leđne moždine pojavila u 1,82 slučajeva na milion doza. Bateri je rekao da naučnici za rijetke nuspojave nisu saznali sve dok vakcinu nisu primili milioni ljudi.</p><p>- Niti jedno kliničko ispitivanje ne može imati toliko učesnika koji bi nam omogućili da odgovorimo na ta pitanja. Na njih smo mogli dobiti odgovore tek nakon što se vakcina počela koristiti - rekao je Bateri.</p><p>Pojasnio je i da su akutni diseminirani encefalomijelitis i transverzalni mijelitis ozbiljne bolesti, ali da se oboljeli od njih uglavnom oporave.</p><p>Također, naučnici su ponovili kako su prednosti vakcina ipak puno veće od eventualnih rizika i posljedica.</p>

Obuhvaćeni ljudi koji su primili vakcine kompanija Pfizer, Moderna i AstraZeneca

Pregledano 99 miliona bolničkih kartona: Ovo su dvije nove nuspojave vakcine protiv koronavirusa

<p>Međunarodni tim naučnika otkrio je u južnoj Kini prvi kompletan fosil pet metara dugog vodenog reptila iz perioda trijasa koji pripada vrsti Dinocephalosaurus orientalis. Fosil je star 240 miliona godina i nazvan je „zmaj“ jer ima izuzetno dug vrat, objavio je BBC.<br></p><p>Fosil pripada vrsti Dinocephalosaurus orientalis, koja je prvobitno identificirana još 2003. godine.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">A mother Dinocephalosaurus orientalis giving birth in the coastal seas of Middle Triassic Asia <a href="https://t.co/aQNZMp0L7p">pic.twitter.com/aQNZMp0L7p</a></p>&mdash; Gabriel N. U. (@SerpenIllus) <a href="https://twitter.com/SerpenIllus/status/1629497370076409857?ref_src=twsrc%5Etfw">February 25, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Nik Frejzer iz Nacionalnog muzeja Škotske, koji je bio dio međunarodnog tima koji je proučavao fosil, rekao je za BBC da je to prvi put da su naučnici mogli da vide fosil te vrste u cijelosti.</p><p>Frejzer je istakao da je to bila veoma čudna životinja koja je imala udove u vidu peraja, a da joj je vrat bio duži od ostatka tijela i repa zajedno.</p><p>Frejzer je iznio pretpostavku da je „dug, savitljiv i fleksibilan vrat“ davao životinji veće mogućnosti u lovu, omogućavajući joj da traži hranu u pukotinama ispod vode.</p><p>Fosil je otkriven u drevnim naslagama krečnjaka u južnoj Kini.</p><p>Naučni rad u kojem je opisan novopronađeni fosil objavljen je u akademskom časopisu Earth and Environmental Science: Transactions of the Royal Society of Edinburgh, piše Telegraf.</p>

Prvi kompletan fosil vodenog reptila Dinocephalosaurus orientalis, star 240 miliona godina, pronađen je u drevnim naslagama krečnjaka

''Zmaj'' otkriven u južnoj Kini

<p>Svemirska letjelica koju je izgradila i kojom upravlja teksaška kompanija Intuitive Machines LUNR.O sletjela je u četvrtak blizu južnog pola Mjeseca, što je bilo prvo američko dodirivanje površine Mjeseca u više od pola stoljeća.</p><p>Šestonožni robot-lender, nazvan Odisej, sletio je oko 18:23 po lokalnom vremenu, navodi se u saopćenju kompanije i NASA-e u zajedničkom web prijenosu slijetanja iz operativnog centra misije Intuitive Machines u Houstonu, javlja France 24.</p><p> </p><p>Kao što je i planirano, letjelica se zaustavila u krateru nazvanom Malapert A u blizini Mjesečevog južnog pola, navodi se.</p><p> </p><p>Slijetanje, dan nakon što je svemirska letjelica dosegla Mjesečevu orbitu i sedam dana nakon lansiranja s Floride, potvrđeno je signalima koji su poslani oko 384.000 km daleko do kontrole misije.</p><p> </p><p>Ali komunikaciji s letjelicom trebalo je nekoliko minuta da se ponovno uspostavi, a početni signal je bio slab, ostavljajući kontrolu misije nesigurnom u pogledu tačnog stanja i položaja letjelice, prema kontrolorima leta koji su čuli u web prijenosu.</p><p> </p><p>Svemirska letjelica nije dizajnirana za pružanje videa događaja uživo. Ova je ekspedicija dio NASA-inog nastojanja da komercijalnim letjelicama trasira put za povratak astronauta na Zemljin satelit do kraja desetljeća.</p>

Svemirska letjelica nije dizajnirana za pružanje videa događaja uživo

Prva američka letjelica sletjela na Mjesec nakon 50 godina 

<p>Naučnici s Istraživačkog instituta Skrips u SAD razvili su antitijela koja blokiraju efekt smrtonosnih toksina u otrovu različitih zmija iz Afrike, Azije i Australije. Antitijela, koja su zaštitila miševe od inače smrtonosnog otrova otrovnica, među kojima su crne mambe i kraljevske kobre, opisana su u Science Translational Medicine.<br></p><h2>Milijarde različitih antitijela</h2><p>U novom istraživanju korištene su forme toksina proizvedene u laboratoriju da se ispitaju milijarde različitih ljudskih antitijela i identificiraju ona koja mogu blokirati aktivnost tih otrova. To je, saopćio je Institut, veliki korak ka univerzalnom serumu za zmijski otrov koji bi štitio od svih vrsta otrovnica.</p><p>- Ova antitijela rade protiv jednog od glavnih toksina koji je pronađen kod različitih vrsta zmija i dovodi do smrti desetina hiljada ljudi svake godine - rekao je Džozef Žardin, profesor imunologije i mikrobiologije Skripsa.</p>

<p>Više od 100.000 ljudi godišnje, uglavnom u Aziji i Africi, umire od zmijskog ujeda, što ga čini opasnijim od mnogih tropskih bolesti. Trenutni serumi su korisni obično samo za otrov jedne vrste zmija, što znači da on mora da se pravi na različit način i nije uvijek i svuda dostupan.</p><h2>Spašava i od paralize</h2><p>U novom istraživanju naučnici su izolirali i uporedili proteine otrova iz različitih vrsta otrovnica u koju spadaju mambe, kobre i krajtovi. Otkrili su da vrsta proteina 3FTx, koja postoji kod svih njih, ima mali dio koji je sličan kod većine vrsta. Osim toga, proteini 3FTx smatraju se veoma toksičnim i odgovornim za paralizu cijelog tijela.</p><p>S ciljem da otkriju antitijela za blokiranje 3FTx naučnici su napravili inovativnu platformu koja stavlja 16 različitih 3FTx u ćelije sisara, koji se onda proizvode toksine. Sistemom eliminacija, od više od 50 milijardi antitijela, otkriveno je ono koje ima najjaču interakciju sa svim varijacijama toksina – 95Mat5.</p><p>Ta antitijela data su miševima i onda su testirani efekti otrova na njih. U svim slučajevima 95Mat5 nije štitio samo od smrti već i od paralize koja joj obično prethodi.</p><p>Iako je 95Mat5 efikasna zaštita protiv otrova svih guja, nije i protiv otrova ljutica, druge najveće grupe zmija otrovnica. Zato sada ispituju i antitijela za druge toksine i vjeruju da kombiniranje 95Mat5 s njima može da štiti od svih zmijskih otrova.</p><h2>Pravit će koktel</h2><p>- Mislimo da bi koktel od ova četiri antitijela mogao biti univerzalni serum za sve medicinski relevantne zmije na svijetu - rekla je Ajrin Kalek, istraživačica Skripsa i prva autorica studije, piše Telegraf.</p>

Naučnici otkrili antitijela koja štite od otrova guja i na korak su od proizvodnje univerzalnog seruma za toksine svih zmija otrovnica

Ujed kraljevske kobre i crne mambe više ne ubija?

<p>Umjetna inteligencija mogla bi pomoći u razumijevanju spolne neuroraznolikosti.<br></p><h2>Suptilne razlike</h2><p>U novom pristupu razumijevanju razlika između muškog i ženskog mozga naučnici s Univerziteta Stanford upotrijebili su umjetnu inteligenciju (AI) kako bi uočili te suptilne razlike.</p><p>Prethodne studije suočavale su se s izazovima, budući da muškarci općenito imaju veći mozak zbog veće veličine tijela, što je dovelo do nedosljednih rezultata pri poređenju određenih regija mozga bez prilagođavanja ukupnog volumena mozga.</p><p>Jednom kada ispravite poređenje prema veličini mozga, rezultati su prilično različiti, ističe Vinod Menon sa Univerziteta Stanford.</p><p>Kako bi to riješili, Menonov tim koristio je metodu koja bilježi aktivnost mozga u funkcionalnom MRI skeneru i prati promjene u sinhronizaciji između različitih regija mozga. Naučnici su razvili AI, obučen na podacima iz projekta Human Connectome, koji uključuje oko 1.000 mladih odraslih osoba.&nbsp;</p><h2>90 posto tačnosti</h2><p>Umjetna inteligencija je postigla nevjerovatnih 90 posto tačnosti u razlikovanju skeniranja muškog i ženskog mozga tokom obuke i u zasebnom testu. Rezultati tog istraživanja objavljeni su u časopisu PNAS.</p><p>Važno je naglasiti da je umjetna inteligencija zadržala svoju učinkovitost kada se primijenila na skeniranje mozga iz dva različita skupa podataka, od kojih se svaki sastoji od približno 200 pojedinaca iz SAD i Njemačke. Kamila Vilijams (Camille Williams) s Univerziteta Texas u Ostinu izražava povjerenje u dobivene rezultate.</p><p>- Njihova replikacija u uzorcima koji su potpuno neovisni o projektu Human Connectome čini me sigurnijim u te rezultate - kaže Vilijams.</p><p>Naučnici priznaju potrebu za daljnjim testiranjem na većim skupovima podataka kako bi se potvrdila tačnost umjetne inteligencije. Ako se potvrde, ti rezultati mogu doprinijeti razumijevanju varijacija zdravstvenih stanja i neuroraznolikosti povezanih sa spolom, kao što su depresija, anksioznost i poremećaj pažnje i hiperaktivnost.</p><h2>Dobrinos zdravstvu</h2><p>Menon naglašava važnost razvoja modela specifičnih za spol. Ako ne razvijemo ove modele specifične za spol, propustit ćemo ključne aspekte faktora koji, naprimjer, razlikuju muškarce s autizmom u odnosu na muškarce iz kontrolne skupine i žene s autizmom nasuprot žena iz kontrolne skupine, pojašnjava na kraju, piše Zimo.</p>

Umjetna inteligencija mogla bi pomoći u razumijevanju spolne neuroraznolikosti.

Umjetna inteligencija može razlikovati spol osobe samo na osnovu skena mozga

<p>Satelit Evropske svemirske agencije "ERS-2" pao je u Tihi okean, a na svom putu preletio je i iznad Bosne i Hercegovine.</p><p>Ovaj satelit lansiran je sa Zemlje 1995. godine i služio je za mapiranje naše planete. Bio je jedan od najsofisticiranijih satelita za promatranje Zemlje koji je razvila i lansirala Evropa.</p><p>Iako se njegova putanja ne može kontrolisati, naučnici tvrde kako nije postojala opasnost od udara satelita u naseljeno područje.</p><p>Satelit je na kraju svoje putovanje završio u Tihom okeanu, između Aljaske i Havaja, objavila je Evropska svemirska agencija (ESA).&nbsp;</p><p>Pojedini građani BiH tvrde da su uspjeli vidjeti satelit je prošao iznad naše zemlje.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">UPDATE 19:30 UTC (20:30) CET<br><br>We have confirmation of the atmospheric reentry of ERS-2 at 17:17 UTC (18:17 CET) +/- 1 minute over the North Pacific Ocean between Alaska and Hawaii.<br><br>Coordinates: <a href="https://t.co/BNX4K1YxW2">https://t.co/BNX4K1YxW2</a></p>&mdash; ESA Operations (@esaoperations) <a href="https://twitter.com/esaoperations/status/1760393871341609335?ref_src=twsrc%5Etfw">February 21, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Bio je jedan od najsofisticiranijih satelita za promatranje Zemlje koji je razvila i lansirala Evropa

Satelit ERS-2: Putovanje završio u Tihom okeanu

Satelit ERS-2 pao u Tihi okean: Prošao i iznad BiH, neki tvrde da su ga vidjeli

<p>Prijestupna godina zbog 29. februara ima 366 dana, a ne 365. Dodatni dan u februaru je iz astronomskih razloga – Zemlji treba 365 dana, pet sati i nešto manje od 49 minuta da obiđe Sunce, a ne tačno 365 dana.<br></p><p>Prijestupni dan obično se umeće svake četvrte godine kako bi se kompenzirala razlika između solarne i kalendarske godine.</p><p>Više od tri četvrtine Nijemaca, 76 posto, znalo je odgovor na pitanje šta je to prijestupna godina. Anketa je pokazala da 13 posto ispitanika ne zna, dok 11 posto nije odgovorilo, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).</p><p>Najsigurnije u svoje znanje bile su osobe od 45 do 54 godine, pokazalo je istraživanje YouGova. Više od petine njih, 81 posto, znalo je objasniti šta je prijestupna godina, prenosi Fenix-magazin.</p><p>U anketi provedenoj 19. februara učestvovalo je gotovo 3.700 ljudi.</p>

Prijestupni dan obično se umeće svake četvrte godine kako bi se kompenzirala razlika između solarne i kalendarske godine

Znate li zbog čega postoji prijestupna godina

<p>Kineski naučnici nedavno su najavili stvaranje prvog djeteta s umjetnom inteligencijom na svijetu.&nbsp;</p><p>Predstavljena na sajmu "Frontiers of General Artificial Intelligence Exhibition" u Pekingu krajem januara, Tong Tong, ili mala djevojčica, virtualni je AI entitet sa sposobnostima sličnim onima koje posjeduje dijete u dobi od tri do četiri godine, objavio je South China Morning Post.</p><p>Tong Tong može sama učiti, sama sebi dodjeljivati zadatke, tumačiti ljudske namjere te prikazati emocije kao što su radost, ljutnja i tuga.</p><p>- Tong Tong posjeduje um i nastoji razumjeti razum ljudi. Razlikuje dobro od zla, izražava svoje stavove u raznim situacijama i ima moć oblikovati budućnost - navodi se u videu kojim je predstavljena javnosti.</p>

<p>Tong Tong razvio je Pekinški institut za opću umjetnu inteligenciju (BIGAI) koji predvodi poznati informatičar, primijenjeni matematičar i kognitivni učenjak AI Zhu Songchun. Posjetitelji izložbe navodno su gledali kako namješta okvir za slike, čisti proliveno mlijeko i obavlja druge poslove.</p><p>- Tong Test ima za cilj osigurati da se umjetna inteligencija može neprimjetno integrirati u ljudska okruženja. Ovaj inovativni pristup označava novi smjer u testiranju umjetne inteligencije, naglašavajući praktične sposobnosti i vrijednosti za razvoj umjetne inteligencije od koristi društvu - pojasnili su naučnici.</p><p>Očekuje se da će Tong Tong u budućnosti koegzistirati s ljudima.</p>

Tong Tong, ili mala djevojčica, virtualni je AI entitet sa sposobnostima sličnim onima koje posjeduje dijete u dobi od tri do četiri godine

Kina napravila prvo dijete s umjetnom inteligencijom na svijetu

<p>Određene vrste kancera, kao što su rak kože, dojke, prostate i testisa, češće su među ljudima s višim primanjima, tvrde stručnjaci nizozemskog Integriranog centra za kancer (IKNL). Tumor mozga se, dodaju, također češće pojavljuje kod imućnijih muškaraca.<br></p><h2>Siromašni češće pate od gojaznosti</h2><p>Rak kože je dvostruko češći kod ljudi s visokim prihodima, a rak jetre je tri puta češći kod ljudi s niskim primanjima, iako imućniji češće piju alkohol, što posebno negativno utječe na ovaj organ.</p><p>Ljudi s nižim primanjima generalno imaju veću vjerovatnoću da razviju rak pluća, jetre, želuca, kao i kancer glave i vrata, i češće pate od gojaznosti, koja je faktor rizika, prenosi NL Times.</p><p>Socioekonomski status ne pravi veliku razliku kada je u pitanju stadij u kojem je rak dijagnosticiran, primijetio je IKNL.</p><p>Međutim, rak kod bogatijih ljudi je često dijagnosticiran ranije kada su u pitanju tipovi karcinoma koji se također otkrivaju skriningom stanovništva (rak debelog crijeva, rak dojke, rak grlića maternice), budući da oni više učestvuju u testiranju.</p><h2>Češće testiranje</h2><p>Također je veća vjerovatnoća da će imućniji primiti HPV vakcinu (injekciju protiv virusa koji može da izazove rak grlića maternice, rak usta i grla, vagine, usana, anusa i penisa).</p><p>Više stope raka prostate među bogatim ljudima također mogu biti povezane s češćim testiranjem, piše Telegraf.</p>


Nevjerovatne tvrdnje istraživača nizozemskog Integriranog centra za kancer

Bogati češće imaju rak kože, dojke i prostate, a siromašni rak pluća, jetre i želuca

<p>Genetska istraživanja tima od 15 naučnika pokazala su da postoje ne jedna, već dvije vrste zelenih anakondi - Eunectes murinus i Eunectes akayima</p><p>Džinovska anakonda dugo je smatrana jednim od najstrašnijih i najmisterioznijih bića Amazonije. Međutim, naučnike je šokiralo otkriće da postoje ne jedna, već dvije vrste džinovskih anakondi, pokazala je studija objavljena u Diversity.</p><p>- Zajedno s 14 naučnika iz devet zemalja otkrili smo da su najveće zmije na svijetu ustvari pripadnice dvije različite vrste. Iako izgledaju gotovo identično na prvi pogled, genetske razlike između njih su 5,5 posto i to je ogromno. Poređenja radi, ljudi i čimpanze se genetski razlikuju svega 2 posto - rekao je profesor Frik Vonk (Freek), nizozemski biolog i voditelj prirodnjačkih emisija, prenosi Daily Mail.</p><p>On je snimljen kako roni kraj jedne od džinovskih anakondi.</p><p>- Ova je duga 7,9 metara i teška 199 kilograma – rekao je on.</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@therealfreekvonk/video/7305306369823935776" data-video-id="7305306369823935776" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@therealfreekvonk" href="https://www.tiktok.com/@therealfreekvonk?refer=embed">@therealfreekvonk</a> Swimming with a monster ANACONDA! 🤯 Geen groene mamba, maar wel een groene ANACONDA! Freek ziet deze monsterlijk grote slang 🐍 van ruim zeven meter (!) het water in glijden en besluit erin te duiken…. 🫣 Wat er dan gebeurt.. is echt ongelooflijk 🤯🤯🤯 <a title="voorjou" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/voorjou?refer=embed">#voorjou</a> <a title="freekvonk" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/freekvonk?refer=embed">#freekvonk</a> <a title="anaconda" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/anaconda?refer=embed">#anaconda</a> <a title="foryou" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/foryou?refer=embed">#foryou</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - therealfreekvonk" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7305306449834543905?refer=embed">♬ original sound - therealfreekvonk</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<p>Iako je tek otkrivena, naučnici već kažu da je ova vrsta ugrožena.</p><p>- Anakonde su grupa vodenih zmija kojih ima mnogo u Južnoj Americi. Taksonomski status nekoliko vrsta bio je nesiguran ili čak kontroverzan. Korištenjem genetskih podataka iz četiri priznate vrste anakondi iz deset zemalja, studija je ispitala filogenetske odnose unutar roda Eunectes. Ključno otkriće je identifikacija dvije grupe u okviru vrtste Eunectes murinus, što je pokazalo da su one genetski duboko različite. To je dovelo do priznavanja sjeverne zelene anakonde kao nove vrste pod imenom Eunectes akayima, različite od južne zelene anakonde ili Eunectes murinus – navedeno je u studiji, piše Nauka.rs.</p><p>Profesor Hesus Rivas, glavni autor studije, rekao je da je prije 15 godina prvi put shvatio da je moguće da postoje dvije vrste zelenih anakondi. Sa suprugom dr. Sarom Kori Rivas počeo je analize uzoraka ispitujući genetske razlike. Ipak, bilo je potrebno mnogo vremena da se dobiju rezultati.</p><p>- Ovo je zaista bio međunarodni projekt. Proučavam anakonde 32 godine, pa opet moram da se zapitam koliko još drugih vrsta postoji i koliko toga još ne znamo – rekao je on.</p>

<p>Brajan G. Fraj, jedan od autora studije i profesor Univerziteta u Kvinslendu, rekao je da su on i njegove kolege bili šokirani kada su otkrili ogromne genetske razlike između dvije vrste.</p><p>- S obzirom na to da je ovaj gmizavac tako veliki kičmenjak, nevjerovatno je da nismo primijetili da postoje dvije vrste do sada. Zelene anakonde su zaista čudovišta svijeta reptila. Najveće ženke mogu da budu sedam metara dugačke i teške više od 250 kilograma. Dobro su adaptirane za život u vodi, nisu otrovne, već plijen obaraju ogromnim, fleksibilnim vilicama, a onda ga lome snažnim tijelima. Kao vrhovni predatori, one su ključne za balans ekosistema – napisao je on za The Conversation.</p>

Genetska istraživanja tima od 15 naučnika pokazala su da postoje ne jedna, već dvije vrste zelenih anakondi 

Iako je tek otkrivena, naučnici već kažu da je ova vrsta ugrožena

Otkrivena nova vrsta džinovske anakonde, naučnici zapanjeni

<p>Protein MYC je dio aktivnosti zdravih ćelija, ali kada se ćelije raka razviju, on pomaže raku da se širi.<br></p><h2>Nema ciljanu strukturu</h2><p>Naučnici su sada možda pronašli način da se to spriječi. Dio problema u obuzdavanju MYC-a je to što je to bezobličan protein, onaj koji zapravo nema ciljanu strukturu. To otežava lijekovima da efikasno identificiraju MYC, piše Science Alert.</p><p>Međutim, tim s Kalifornijskog univerziteta u Riversideu (UCR) uspio je razviti peptidno jedinjenje koje se može vezati ili stupiti u interakciju s MYC-om i pomoći da se vrati pod kontrolu.</p><p>- MYC je manje kao hrana za ćelije raka, a više kao steroid koji pospješuje brz rast raka. Zato je MYC krivac za 75 posto svih slučajeva raka kod ljudi - kaže biokemičar Min Ksu (Xue) i dodaje: “Uobičajeno, aktivnost MYC-a je strogo kontrolirana. U ćelijama raka postaje hiperaktivna i nije pravilno regulirana.“</p><p>Istraživači su proučili male količine strukture koju MYC ima kako bi izgradili knjižnicu peptida koji bi se mogli zakačiti za tu strukturu. Konkretno, jedan peptid, NT-B2R, pokazao se posebno vještim u onemogućavanju MYC-a.</p><p>Istraživači su u testovima koristili kulturu napravljenu od ćelija raka ljudskog mozga, a pokazalo se da se NT-B2R uspješno vezuje za MYC, mijenjajući način na koji ćelije reguliraju svoje gene i na kraju smanjujući metabolizam i proliferaciju ćelija raka.</p><h2>Rigorozni testovi</h2><p>Naravno, tek će se morati provesti rigorozni testovi na ljudima, ali naučnici su optimistični jer su možda pronašli metodu za zaustavljanje jednog od načina na koji rak otima zdrave biološke procese da bi preživio.</p>

Muški hromozom polako nestaje

Eksperimentalni lijek protiv HIV-a i hepatitisa C uzgojen u svemiru, pa vraćen na Zemlju na analizu

Amerikanci rade na supersoničnoj podmornici: Moći će se kretati tri puta brže od zvuka

Arheolozi pronašli 2.000 godina staru ruku s misterioznim simbolima

Naučnici oduševljeni: Ono što su mislili da je željezna narukvica, pokazalo se mnogo zanimljivijim

Pregledano 99 miliona bolničkih kartona: Ovo su dvije nove nuspojave vakcine protiv koronavirusa

''Zmaj'' otkriven u južnoj Kini

Prva američka letjelica sletjela na Mjesec nakon 50 godina

Ujed kraljevske kobre i crne mambe više ne ubija?

Umjetna inteligencija može razlikovati spol osobe samo na osnovu skena mozga

Satelit ERS-2 pao u Tihi okean: Prošao i iznad BiH, neki tvrde da su ga vidjeli

Znate li zbog čega postoji prijestupna godina

Kina napravila prvo dijete s umjetnom inteligencijom na svijetu

Bogati češće imaju rak kože, dojke i prostate, a siromašni rak pluća, jetre i želuca

Otkrivena nova vrsta džinovske anakonde, naučnici zapanjeni

Ovo je krivac za 75 posto svih slučajeva raka, a možda postoji metoda da se zaustavi

Nauka

Muški hromozom polako nestaje

Eksperimentalni lijek protiv HIV-a i hepatitisa C uzgojen u svemiru, pa vraćen na Zemlju na analizu

Amerikanci rade na supersoničnoj podmornici: Moći će se kretati tri puta brže od zvuka

Arheolozi pronašli 2.000 godina staru ruku s misterioznim simbolima

Naučnici oduševljeni: Ono što su mislili da je željezna narukvica, pokazalo se mnogo zanimljivijim

Pregledano 99 miliona bolničkih kartona: Ovo su dvije nove nuspojave vakcine protiv koronavirusa

''Zmaj'' otkriven u južnoj Kini

Prva američka letjelica sletjela na Mjesec nakon 50 godina

Ujed kraljevske kobre i crne mambe više ne ubija?

Umjetna inteligencija može razlikovati spol osobe samo na osnovu skena mozga

Satelit ERS-2 pao u Tihi okean: Prošao i iznad BiH, neki tvrde da su ga vidjeli

Znate li zbog čega postoji prijestupna godina

Kina napravila prvo dijete s umjetnom inteligencijom na svijetu

Bogati češće imaju rak kože, dojke i prostate, a siromašni rak pluća, jetre i želuca

Otkrivena nova vrsta džinovske anakonde, naučnici zapanjeni

Ovo je krivac za 75 posto svih slučajeva raka, a možda postoji metoda da se zaustavi