Najveći koral na svijetu pronađen je u Pacifiku. Ovaj džinovski koral, zbir mnogih povezanih malih stvorenja koja zajedno čine jedan organizam, mogao bi biti stariji od 300 godina, kažu naučnici. Tim tvrdi da je veći i od plavog kita.

Otkrio ga je videograf zaposleni na brodu Nacionalne geografije koji je posjećivao udaljene dijelove Pacifika kako bi vidio kako su ta područja pogođena klimatskim promjenama.

Zaronili dublje

- Ronio sam na mjestu gdje je mapa pokazivala da se nalazi brodolom i onda sam vidio nešto - rekao je Manu San Feliks.

Pozvao je njegovog ronilačkog partnera, koji je ujedno i njegov sin, i zajedno su zaronili dublje. Koral, koji se nalazi na Salomonovim Ostrvima, opisao je kao da „katedralu pod vodom“.

- Sve je bilo veoma emotivno, osjetio sam ogromno poštovanje prema nečemu što je preživjelo stotine godina. Pomislio sam, „Vau, ovo je bilo ovdje dok je Napoleon bio živ“ - rekao je.

Izmjeren koral

Naučnici na ekspediciji izmjerili su koral koristeći podvodni metar. Širina mu je 34 metra, dužina 32, a visina 5,5 metara. Zbog zagrijavanja okeana uslijed klimatskih promjena, korali su ugroženi.

Često su opisivani kao arhitekte mora, a mogu se spojiti i formirati ogromne grebene gdje žive ribe i druge vrste. Koralni grebeni također predstavljaju osnovu za izvor prihoda milijarde ljudi, u turizmu ili ribarstvu, pokazuju podaci Svjetskog ekonomskog foruma. Ovaj primjerak pronađen je na većim dubinama nego neki grebeni, što ga je možda zaštitilo od viših temperatura na površini mora.

Otkriće je objavljeno u isto vrijeme kada se održava Konferencija o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija COP29 u Bakuu, prijestonici Azerbejdžana, na kojoj se pokušava da se postigne napredak u borbi protiv klimatskih promjena.

Trevor Manemahaga, ministar za klimatske promjene Solomonovih Ostrva na samitu, rekao je za BBC News da je njegova nacija ponosna na novootkriveni koral.

Morski resursi

- Želimo da svijet zna da je ovo posebno mjesto i da mora biti zaštićeno. Ekonomski se u velikoj meri oslanjamo na morske resurse, pa je ovaj koral od suštinske važnosti za našu ekonomiju - rekao je on.

Male ostrvske nacije, poput Solomonovih Ostrva, izuzetno su osjetljive na klimatske promjene.

Manemahaga je rekao da je iz prve ruke video efekte globalnog zagrijavanja, jer ono uzrokuje jače ciklone i eroziju obale, što dovodi do uništavanja domova.

Mnoge zemlje u razvoju traže više finansijske pomoći od bogatijih zemalja kako bi im pomogle da plate strategije za borbu protiv klimatskih promjena. Dodao je i da bi sa više novca njegova zemlja mogla da razvije raznovrsnije poslove, što bi značilo da bi manje ljudi radilo u industrijama koje oštećuju koralne grebene.

Trenutno, sječa drveća čini veliki dio ekonomije Solomonovih Ostrva, između 50-70 posto godišnjeg prihoda od izvoza, ali zagađuje vodu i to šteti u tom području.

Erik Braun, stručnjak za korale na istraživačkom putu Nacionalne geografije, kaže da je zdravlje koralja „prilično dobro".

- Dok su obližnji grebeni ugroženi zbog sve viših temperatura mora, svjedočiti o ovom velikom zdravom koralnom grebenu na većim dubinama predstavlja svjetionik nade - rekao je on.

Prijeti im izumiranje 

Koral, čiji je latinski naziv Pavona clavus, pruža dom škampima, rakovima, ribama i drugim morskim stvorenjima. Starost ovog koralnog uzorka je prozor u historiju života u okeanu. Naučnici se nadaju da će ga proučavati kako bi saznali više o tome kako je rastao.

Izvještaj objavljen ove sedmice otkrio je da je 44 posto korala koji žive u toplim vodama prijeti izumiranje, pokazuju podaci Međunarodne uniji za očuvanje prirode, što je za jednu trećinu više u odnosu na posljednja istraživanja iz 2008. godine.