Indijski lunarni rover je potvrdio prisustvo sumpora na Mjesečevom južnom polu, objavila je svemirska agencija južnoazijske zemlje.
Indija je prošle sedmice postala prva zemlja kojoj je pošlo za rukom spustiti letjelicu u blizini uglavnom neistraženog južnog pola te četvrta zemlja koja je uopće sletjela na Mjesec.
- Instrument za spektroskopiju laserski induciranom plazmom (LIBS) na roveru Chandrayaan-3 je proveo prva in situ (na nepromijenjenom položaju) mjerenja hemijskog sastava lunarne površine blizu južnog pola ikad - stoji u saopćenju Indijske svemirske istraživačke organizacije (ISRO) od ponedjeljka, prenosi Tportal.hr., javlja Hina.
- Ova in situ mjerenja potvrđuju nedvojbeno prisustvo sumpora u području, nešto što nije bilo moguće instrumentima u orbiterima - ističe se u priopćenju.
Spektrografska analiza je također potvrdila prisutnost aluminija, kalcija, željeza, hroma i titanija na Mjesečevoj površini, dodao je ISRO, a dodatna mjerenja pokazuju prisustvo mangana, silicija i kisika.
Rover Pragyan, što na sanskrtu znači „mudrost“, ima šest kotača i za pogon koristi Sunčevu energiju, a tokom dvije sedmice će se polagano kretati južnim polom i odašiljati slike i naučne podatke.
Indija polako dostiže postignuće drugih svemirskih programa sa znatno manjim troškovima uprkos tome što se suočila s nekim poteškoćama.
Prethodna indijska lunarna misija je prije četiri godine podbacila pri svom konačnom spuštanju, što se tada smatralo velikim problemom za program.
Chandrayaan-3 je zarobio pažnju javnosti otkako je lansiran prije gotovo šest sedmica pred hiljadama oduševljenih gledatelja, a njegovo uspješno slijetanje na Mjesec prošle sedmice je postignuto svega nekoliko dana nakon što se ruska letjelica srušila na istom području.
Indija je 2014. postala prva azijska država koja je poslala letjelicu u Marsovu orbitu i namjerava poslati sondu prema Suncu u septembru. ISRO do iduće godine planira poslati tročlanu posadu u Zemljinu orbitu. Također, planira zajedničku misiju s Japanom radi slanja druge sonde na Mjesec do 2025. i misiju do Venerine orbite unutar naredne dvije godine
