Baklava, svjetski poznati desert preliven šerbetom, bez sumnje je jedno od najistaknutijih remek-djela turske kuhinje. Tokom posjete Turskoj, ovo je jednostavno nezaobilazan desert koji morate probati. Svaki zalogaj ove slastice je neodoljivo hrskav i sočan, javlja Anadolu.
Specijalno tijesto
Priprema se tako što se mljevena pistacija, lješnjaci ili orasi slažu između 40 tankih slojeva specijalnog tijesta, koje se zatim peče i preliva slatkim šerbetom.
Ako tražite poseban povod da probate tursku baklavu i saznate više o njenom putu od carske kuhinje do današnjih stolova, zabilježite 17. novembar, Svjetski dan baklave!
Carski desert sa svečanom tradicijom
Priprema baklave usavršavana je u carskim kuhinjama Osmanskog carstva, stvarajući raskošan desert prepun sofisticiranih okusa. Samo su najvještiji majstori kuhari, posebno obučeni za izradu baklave, imali privilegiju da je pripremaju, naročito tokom proslava i ceremonija.
Njihove vješte ruke stvarale su savršen spoj tankih slojeva tijesta i gustog šerbeta, čineći baklavu pravim remek-djelom koje se prenosi generacijama. Zahvaljujući svojoj autentičnoj aromi i tradicionalnom receptu, baklava je ostala omiljena poslastica, bilo kao desert nakon ručka ili kao znak dobrodošlice gostima.
Posluživanje baklave tokom posebnih dana, poput vjenčanja i Bajrama, zadržalo je svoje mjesto u tradiciji.
Gaziantepska baklava
Većina će se složiti da se najbolja baklava pravi u Gaziantepu, u jugoistočnoj regiji Turske. Evropska komisija je 2013. godine dodijelila Gaziantepskoj baklavi status zaštićenog porijekla, čime je postala prvi turski proizvod registrovan na toj listi. Ne iznenađuje da je prepoznat njen jedinstveni okus, jer je ovaj grad poznat kao gastronomski raj sa sjajnom kulinarskom tradicijom. Gaziantep je već ranije dobio međunarodno priznanje, kada je uvršten u UNESCO-ovu mrežu kreativnih gradova za svoju izuzetnu gastronomsku ponudu.
U Gaziantepu se vještina pravljenja baklave, baš kao u osmanskim dvorovima, prenosi s majstora na šegrta kroz stoljeća. Taj jedinstveni okus moguće je postići samo vještinom, pažnjom prema detaljima i preciznošću. Majstori razvlače tijesto u 40 do 45 tankih slojeva, koje pune lokalnim pistacijama i maslacem. Potom se baklava peče u pećima na hrastovom drvetu. Nakon pečenja, desert se prelijeva šerbetom.
Gaziantepska baklava pruža pravi doživljaj za sva čula. Najprije vas privuče njena predivna zlatna boja, zatim čujete šuštanje hrskavih slojeva tijesta, a potom vas obuzme miris svježih pistacija i maslaca. Kada je konačno okusite, osjetit ćete nježan, ali neodoljivo bogat okus koji se topi na nepcu. Prijatno!
Brojne varijacije
Iako je Gaziantepska baklava najpoznatija, ovaj desert se ističe svojom raznolikošću i neodoljivim okusima u svim regijama. Ono što najviše razlikuje vrste baklave je nadjev, koji se u svakoj regiji priprema od lokalno dostupnih sastojaka. S obzirom da Turkiye ima prostranu geografiju s različitim mikroklimama i lokalnim proizvodima, sastojci za nadjev variraju od kraja do kraja. Gaziantepska baklava puni se pistacijama, dok se u crnomorskoj regiji koristi lješnjak. U središnjoj Anadoliji popularna je baklava punjena orasima, a u Trakiji možete uživati u baklavi s bademima ili posutoj sezamom.
Nazivi različitih vrsta baklave često zavise od načina rezanja i korištenih sastojaka. Među vrstama koje se razlikuju prema načinu rezanja su "havuć dilimi" baklava (havuç, baklava u obliku kriške mrkve), "midje" baklava (midye, baklava u obliku školjke) i "bulbul juvasi" (bülbül yuvası, baklava u obliku gnijezda slavuja). Kada su u pitanju sastojci, "sutlu nurije" (sütlü nuriye, pravi se s mlijekom umjesto šerbeta, dok "fistik sarma" (fıstık sarma, rolat s pistacijama) i "dževiz sarma" (ceviz sarma, rolat s orasima) sadrže veće količine orašastih plodova nego klasična baklava. "Kuru" baklava (suha baklava) ima manje šerbeta i više je hrskava.
