Če Gevara (Che Guevara), Fidel Kastro, Havana, cigarete, rum, salsa…, prve su asocijacije na Kubu. Najveći otok na Karibima i država koja se nalazi između Karipskog mora, Meksičkog zaljeva i Atlantskog okeana dugo godina smatrao se drugim svijetom, međutim, posljednjih godina njena slika se pozitivno mijenja.   

Karipska regija

Kubu je otkrio čuveni Kristofer Kolumbo (Cristoforo Colombo), a mnogi je s pravom smatraju egzotičnom zemljom u kojoj uvijek sija sunce, zemljom slobode u kojoj se pleše salsa i piju poznati svjetski kokteli.

Glavni grad Havana najveća je luka i vodeći trgovački centar cijele države. U gradu živi više od dva miliona stanovnika, što je čini najvećim kubanskim gradom karipske regije. Španski kralj Filip II dodijelio je Havani status grada još daleke 1592. godine, dok je kraljevski dekret iz 1634. priznao važnost grada službenim imenovanjem Havane kao „Ključ Novog svijeta“ i bedemom zapadne Indije.

Havana je tradicionalno bila poznata kao turistički centar svjetskog glasa, mjesto bogatog kulturno-historijskog i arhitektonskog naslijeđa i po tradicionalnoj proizvodnji duhanskih proizvoda te alkoholnog pića.

U starom dijelu grada dominira zbirka kolonijalne arhitekture Latinske Amerike. Omeđen starim gradskim zidinama u staroj Havani, nalazi se više od 3.000 zgrada te je kao takva uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

U centru Havane dominira zgrada Kapitola, koja u siromašnom predgrađu izgleda veličanstveno te kao takva najčešća je destinacija brojnim turistima. Grad, ali i cijela zemlja jedinstveni su po tome što se na njegovim ulicama mogu vidjeti stara američka vozila, koja i danas voze samo na ovom otoku.

Kuba je zemlja muzeja. Posebno treba izdvojiti Muzej revolucije, oldtajmera i muzike koji se nalazi u Havani. Na ulicama ima mnogo likovnih galerija i ateljea, koji izmamljuju poglede znatiželjnim posjetiocima iz svih krajeva svijeta.

Nesvakidašnji selfiji

Svaka svjetska metropola ima posebno mjesto koje je magnet turistima, a na koju je lokalno stanovništvo posebno ponosno. Na Kubi je to “Bodeguita del Medio”, kafana u kojoj je čuveni Ernest Hemingvej dočekao vijest o Nobelovoj nagradi, u danima kada je s omiljenim konobarom izumio mojito, koktel od ruma, limete i nane. Kineska četvrt u Havani najveća je i najživopisnija kineska četvrt u Latinskoj Americi, izrasla se početkom 20. stoljeća kada su španski naseljenici doveli stotine hiljada kineskih radnika na Kubu. Najpoznatije šetalište upravo je ono havansko.

Smješteno uz more, šetalište Malecon, dugo je čak osam kilometara, a posljednjih godina glavno je mjesto za fotografiranje i pravljenje živopisnih i nesvakidašnjih selfija. Uz šetalište se nalaze brojni trgovački centri u kojima se, osim najmodernijih svjetskih brendova, mogu po vrlo povoljnim cijenama nabaviti tradicionalna kubanska odjeća.

Mnogi Kubanci strastveni su sportski navijači, koji uživaju u bejzbolu. Ulaz na stadione je uglavnom besplatan, a improvizirane utakmice igraju se širom Kube.

Veliki Če Gevara

Glavni sinonim na Kubu je Če Gevara, opjevani komandant kubanske revolucije. Njegova “Comandante Che Guevara” uvodna je numera svakog od muzičara koji u ljetnim noćima zabavljaju turiste kubanske prijestonice. Onima koji ne vole muziku, na svakom koraku nude se majice s njegovim likom, koje su postale glavni kubanski suvenir.

Prosidbe na čarobnom otoku

Zanimljiva je činjenica da većinu usamljenih žena Amerike i Evrope koje otputuju na ova egzotična mjesta očekuju samo dobar provod, po mogućnosti, uz egzotičnog muškarca koji će se lijepo ponašati prema njima. Ipak, nekad im se desi i da se zaljube.

U cijeloj priči lijepo je to što se desi i da takva egzotična veza uspije i da njih dvoje budu veoma sretni. Osim toga, kanadski CBC kanal emitirao je 2014. dokumentarac „Ljubav pod kubanskim nebom“, koji prati nekoliko starijih žena Amerikanki i njihove veze s kubanskim ljubavnicima.

Također, često se zna desiti da muškarci iz drugih zemalja, pa čak i kontinenata svoju ljepšu polovinu odvedu na Kubu da bi ih na čaroban i nezaboravan način zaprosili.