Iako je ustaljeno mišljenje da se boja kose može promijeniti zbog stresa, to nije naučno dokazano. Međutim, folikule mogu biti promijenjene zbog određene vrste povrede, zbog čega se ponekad dogodi da osoba ima bijeli pramen kose.

Bolesti kao što su vitiligo (stanje koje uzrokuje depigmentaciju) i alopecija, odnosno gubitak kose, mogu također rezultirati gubitkom pigmenta u kosi.

Nije istina niti da će vam narasti tri nove sijede dlake ako iščupate jednu. Dakle, određeni stil ili način života nema nikakvog stvarnog utjecaja na to hoće li vaša kosa postati sijeda ili ne. Jedini pravi faktor kojem možete zahvaliti što ste osijedili još u 30-im ili 40-im godinama života je genetika.

Obratite li pažnju na svoju porodicu, uključujući roditelje i njihove roditelje, odnosno bake i djedove, dobit ćete odgovor na pitanje šta možete očekivati da će se dogoditi s vašom kosom.

Kada je riječ o ćelavosti, genetska predispozicija se obično nasljeđuje od majke, ali postoje i drugi faktori.