Nekada su knjige bile zanatske kreacije, u kožnim povezima, za koje je bilo potrebno mnogo vremena i truda da se proizvedu.

Nakon industrijske revolucije proces je postao jeftiniji i jednostavniji, a omogućio je i upotrebu pigmenata kako bi korice bile privlačnije.

Povučen pigment

Tako je jedna od najpopularnijih boja među knjižarima 19. stoljeća bila smaragdno zelena, poznata i kao “parisko zelena”.

Nijedan drugi pigment nije mogao da parira intenzivnošću, a nije smetalo što je u to vrijeme zabilježeno više incidenata povezanih s trovanjem arsenom, koji se koristio u procesu proizvodnje, piše Telegra.rs.

Dakle, potražnja je bila tolika da knjižari nisu razmišljali o prekidu proizvodnje.

Izrađene su stotine, možda i hiljade smaragdno zelenih knjiga, sve dok rizik od trovanja nije postao dovoljno veliki, pa je pigment povučen s tržišta.

Brojni primjerci ovakvih knjiga i danas se nalaze u bibliotekama, odnosno privatnim kolekcijama širom svijeta.

Važno je istaći da arsen, koji se koristio u proizvodnji, nije smrtonosan, a može se udahnuti (ako su korice oštećene) ili završiti na prstima.

Nema mjesta panici

Potencijalno izaziva pospanost, vrtoglavicu, dijareju ili grčeve u stomaku. Na koži arsen može da izazove iritaciju i rane, prenosi Oddity Central.

Iz tog razloga, Melisa Tedone, šefica laboratorije za konzervaciju u Vintertur muzeju (Delaver), pokrenula je projekt “Otrovne knjige”.

Ona educira ljude o rizicima koje nose knjige sa smaragdno zelenim koricama, a za početak predlaže vlasnicima da nose jednokratne rukavice i čuvaju primjerke u (izolovanim) polietilenskim kesama.

- Ne znamo ni za jedan slučaj da se neko ozbiljno razbolio od rukovanja ovakvom knjigom. Naš cilj je da obavijestimo ljude o potencijalnim rizicima kako bismo izbjegli bilo kakvu tragediju - kazala je Melisa.

Ona ističe da nema mjesta panici, da knjige ne treba bacati, već im treba pristupiti ozbiljno i s mjerama sigurnosti.