Naučnici koji su istraživali populaciju pingvina na Antarktiku otkrili su drastično smanjenje u mnogim kolonijama, a neke su opale za 77 posto otkako su posljednji put popisivane prije gotovo 50 godina.

- Ovakvi padovi u populaciji sugeriraju da se ekosistem Južnog okeana bitno promijenio u posljednjih 50 godina i da to utječe na lanac ishrane vrste poput pingvina. Iako tu može biti nekoliko faktora, svi dokazi koje imamo govore da su za te posljedice odgovorne klimatske promjene - kaže profesorica ekologije i evolucije na Univerzitetu "Stoni Bruk" u Njujorku.

Nezavisni istraživači su u sklopu jednogodišnje ekspedicije "Od Pola do Pola" otkrili da se populacija pingvina smanjila u svakoj pojedinačnoj koloniji koja je istraživana na otoku Elefant, važnom staništu pingvina sjeveroistočno od Antarktičkog poluotoka.

Tamo se broj ogrličastih pingvina smanjio za gotovo 60 posto od posljednjeg istraživanja 1971. godine. Naučnici su istraživali kolonije koristeći bespilotne letjelice i metode ručnog brojanja.

Frida Bengtson iz Grinpisove kampanje za zaštitu okeana rekla je da su hitno potrebna utočišta bez štetnih ljudskih aktivnosti.

- Naučnici upozoravaju da je nužno zaštititi 30 posto svjetskih mora do 2030. kako bi se morska bića poput pingvina mogla oporaviti od ljudskog utjecaja i prilagoditi se podneblju koje se brzo mijenja. Da bismo to postigli, neophodno je da se vlade ove godine dogovore o globalnom sporazumu o svjetskim morima - istaknula je Bengtson.

U okviru Konvencije UN-a o pravu mora, vlade svijeta raspravljaju o sporazumu o svjetskim morima, kojim bi se položio temelj za zaštitu 30 posto otvorenih mora do 2030. godine, ističe Grinpis.

U posljednjih nekoliko dana aktivisti Grinpisa izložili su skulpture pingvina od leda u glavnim gradovima širom svijeta, zahtijevajući hitne mjere zaštite divljih okeanskih vrsta globalnim sporazumom.

Skulpture su topljenjem simbolički ukazale na sve pogubnije posljedice klimatskih promjena i važnu ulogu okeana u njihovom ublažavanju.