Obično je bijeli (odnosno žućkasti) brašnastiji pa je prikladniji za supe, variva, pire i slično. Kod sorti krompira crvene kore, “meso” je čvršće strukture pa se crveni krompir koristi za pečenje i prženje.

Sve je popularniji egzotični krompir plavo-ljubičaste boje. Stručnjaci objašnjavaju da nije riječ o GMO križancu nego o starinskoj sorti koja se u Južnoj Americi, pradomovini krompira, uzgaja već hiljadama godina. Plavo-ljubičasta boja potiče od biljnog pigmenta antocijanina- koji se ubraja u skupinu fitonutrijenata nazvanu flavonoidi. Antocijanin daje biljkama crvenu, ljubičastu ili plavu boju (npr. ima ga u borovnicama, višnjama, kupinama, brusnicama, jagodama...) te je snažan antioksidans koji sprečava oštećenje ćelija i djeluje protuupalno.

Plavi krompir pri kuhanju ili pečenju ne gubi boju nego je samo neznatno mijenja, a okus mu je sličan kao i kod klasičnih vrsta krompira. Prikladan je za spremanje svih jela kao i klasičan krompir, a zbog boje je vrlo dekorativan za krompir salatu, pire, pomfrit.

Krompir je bogat vitaminom C, kao i vitaminom B6 (piridoksin) i vitaminom K, a od minerala sadrži znatne količine bakra, cinka, fosfora, kalija, kalcija, mangana. Krompir također sadrži visokokvalitetni skrob, bjelančevine i prehrambena vlakna.

Osobito je krumpirova kora koncentrirani izvor prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i mnogih hranjivih tvari. Stoga, ako vam je dostupan ekološki uzgojen krumpir, preporučuje se jesti ga s korom (neposredno prije pripremanja samo pod hladnom tekućom vodom uklonite prljavštinu četkom, pa nožem uklonite “oči” i oštećenja s krumpira). U pučkoj medicini, od krumpirove kore priprema se čaj koji se koristi u liječenju tumora.

Jedna od najvećih predrasuda o krompiru jeste da je to namirnica koja deblja. Krompir se zapravo ubraja u dijetalne namirnice koje su poželjne za održavanje normalne tjelesne težine. Problem je u tome kako se krompir priprema - kalorije dobiva dodavanjem masnoća i prženjem. U 100 grama krompira ima 85 kalorija, dok pomfrit ima 270 kalorija, a čips 568 kalorija. 

Ni smrznuti krompir, spreman za prženje, nije dobar izbor jer je industrijski pripremljen i obrađen hemijskim sredstvima odnosno aditivima.

Smatra se da je krumpir najhranjiviji i najljekovitiji ako je kuhan ili pečen u ljusci bez dodavanja masnoća. Ako gulite krumpir, preporučuje se 10-minutno kuhanje na pari (izrežite ga na kockice veličine 12 milimetara), a ne kuhanje u vodi jer tako gubi mnogo hranjivih tvari.

Ako se krompir skladišti predugo ili ako se ne čuva u prikladnim uvjetima, može dobiti zelenu boju ili početi klijati. Ove promjene uzrokuje nakupljanje solanina, otrovna alkaloidnog spoja koji ne samo što mijenja okus krumpira nego je štetan za zdravlje - može izazvati glavobolju, mučninu, povraćanje, proljev, tegobe s disanjem i krvotokom. Stoga je prije pripreme jela potrebno krumpiru odstraniti klice i zeleni dio.

Krumpir se ne smije čuvati u hladnjaku jer će dobiti nepoželjan okus, ali ne zbog niske temperature nego zbog vlage u hladnjaku. Stoga je za čuvanje krumpira najbolje vrlo svježe mjesto, suho i tamno poput podruma. Stavite krumpir u platnenu ili papirnatu vreću i čuvajte ga na svježem i tamnom mjestu. Čuvajte ga od svjetlosti da ne pozeleni. Spremate li ga u plastičnu vreću, pripazite da bude perforirana kako bi vlaga mogla izlaziti. Važno je i da se čuva podalje od luka jer će plinovi koje emitiraju ove vrste povrća prouzročiti kvarenje i jednoga i drugoga. Često ga pregledavajte i izdvojite svaki proklijao ili smežuran jer će brzo utjecati na kakvoću ostaloga. Mladi krumpir se mnogo brže kvari pa se čuva samo tjedan dana.

Krompir valja prati i rezati neposredno prije pripremanja da pri dodiru sa zrakom ne promijeni boju. Ne možete li pripravljati krumpir odmah nakon što ste ga izrezali, stavite ga u zdjelu s hladnom vodom u kojoj je malo limunova soka (1 žlica limunova soka na 2 šalice vode). 

Tako “meso” krompira neće potamnjeti i tijekom kuhanja će sačuvati oblik.

Krompir kao modni detalj

Marija Antoaneta je korisitila cvjetove krompira kao modni detalj. Stavljala ih je u svoju kosu i tako inspirirala i druge dame iz tadašnje elite da učine isto. Luj XVI je također koristio cvijet krompira kao modni detalj, stavljao ih je u rupice na dugmadima.

Prva biljka uzgojena u svemiru

Zahvaljujući tehnologiji NASA i trudu naučnika s Univerziteta Viskonsin, krompir je uspješno uzgojen u svemiru 1995. godine.

Ko u svijetu pojede najviše krompira

Prosječan stanovnik naše planete u prosjeku godišnje pojede 33 kilograma krompira. Čini se da ga ipak najviše vole Australijanci, pa tako svaki stanovnik godišnje u prosjeku pojede 60 kilograma krompira.